Ishrana i gnojidba u vinogradu

[Quercus]

kako je vinogradarska sezona već u velikom zaletu, nećemo krenuti po redu nego od aktualnosti, a lagano se vraćati na osnovno.
Trenutna faza razvoja loze zahtijeva još uvijek intenzivniju potrebu za dušikom (N). Posebice zbog problema u porastu, hladniji dani, te je zbog toga napad grinja puno veći. Potrebno je folijarno prihraniti sa dušikom uz dodatak kalcija i magnezija (dušik potiće porast, kalcij daje potrebnu čvrstoću (između ostalog), a magnezij neophodan za tvorbu klorofila i enzimatsku aktivnost stanica). Ako je grinja (kao što je) u pojedinim krajevima napravila štetu, potrebno je mladice oporaviti aminokiselinama uz dodatak navedenih elemenata.
Prije cvatnje i nakon cvatnje potrebno je dodati Bor (B) i to kojih 200 g čistog Bora po ha, pa onda s obzirom na preparat, nije teško izračunati.
Preparati sa najviše bora su kod nas Borogreen i Folijarel B. Potpuno isti proizvodi, ista tvornica, isti sastav, samo razlika u trad mark etiketi.
I na kraju najvažnije i bitno za svaki put napomenuti: analiza tla je osnova kvalitetne ciljane gnojidbe.

[jura]

kako je vinogradarska sezona već u velikom zaletu, nećemo krenuti po redu nego od aktualnosti, a lagano se vraćati na osnovno.
Trenutna faza razvoja loze zahtijeva još uvijek intenzivniju potrebu za dušikom (N). Posebice zbog problema u porastu, hladniji dani, te je zbog toga napad grinja puno veći. Potrebno je folijarno prihraniti sa dušikom uz dodatak kalcija i magnezija (dušik potiće porast, kalcij daje potrebnu čvrstoću (između ostalog), a magnezij neophodan za tvorbu klorofila i enzimatsku aktivnost stanica). Ako je grinja (kao što je) u pojedinim krajevima napravila štetu, potrebno je mladice oporaviti aminokiselinama uz dodatak navedenih elemenata.
Prije cvatnje i nakon cvatnje potrebno je dodati Bor (B) i to kojih 200 g čistog Bora po ha, pa onda s obzirom na preparat, nije teško izračunati.
Preparati sa najviše bora su kod nas Borogreen i Folijarel B. Potpuno isti proizvodi, ista tvornica, isti sastav, samo razlika u trad mark etiketi.
I na kraju najvažnije i bitno za svaki put napomenuti: analiza tla je osnova kvalitetne ciljane gnojidbe.

Interesira me kakav je kozji gnoj u odnosu na kravlji i da li je dobar za gnojidbu vinograda? I da li je prekasno dodavati KAN u vinograd?

[vule]

Pozdrav! Zanima me kolko ide Forifertila B na 10 litara i kolko puta špricati?
Fala

[Vinofil]

Pozdrav! Zanima me kolko ide Forifertila B na 10 litara i kolko puta špricati?
Fala

Piše li što na boci? Nisam nikada s tim radio pa ne znam. Trebao bi špricati 1 put prije cvatnje, dva puta poslije cvatnje.

[Dioniz]

Pozdrav! Zanima me kolko ide Forifertila B na 10 litara i kolko puta špricati?
Fala

S Petrokemijinih Internet stranica

FOLIJARNA PRIHRANA VINOVE LOZE

Prihrana vinove loze putem lista obavlja se tekućim mineralnim gnojivima FERTINAMA. U svom proizvodnom programu Petrokemija za vinovu lozu nudi Fertinu G, Fertinu B i Fertinu Fe. Ona su isključivo namijenjena za dopunsku lisnu ishranu vinove loze makro i mikrohranivima i to ponajprije hranivima kao što je magnezij (Mg), bor (B) i željezo (Fe) čiji se nedostatak često i javlja na vinogradarskim tlima.
Fertina B je dušično-borna otopina koja se primjenjuje neposredno prije cvatnje u koncentraciji 0,5-1 %. Primjenom Fertine B u ovom periodu omogućujemo vinovoj lozi sigurniju cvatnju i oplodnju jer bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca, a i kasnije primjene bora povoljno djeluju na razvoj zametnutih bobica.
Fertina G koja uz makrohraniva dušik i kalij, sadrži i magnezij, bor i željezo može se početi primjenjivati već u razdoblju razvoja mladica u koncentraciji 1 %. Drugo tretiranje obavlja se prije cvatnje, a nakon cvatnje koristi se u koncentraciji 2 % svakih 14 dana sve do kraja srpnja kada se prestaje sa svim prihranama.
Ukoliko je vinova loza posađena na tlu koje ima veći sadržaj karbonata, na listovima će se pojaviti žućenje ili tipična kloroza koja je uzrokovana nedostatkom željeza (Fe). U takvim nasadima vinove loze treba prije cvatnje primijeniti Fertinu Fe koja sadrži željezo u koncentraciji 0,2-0,3 % (200-300 ml na 100 l vode).
Prednost tekućih gnojiva odnosno prihrane vinove loze Fertinama putem lista je u tome što se i malim količinama hraniva održava ishranjenost vinograda, posebno ako nastupi duži sušniji period, kada su znatno smanjena usvajanja hraniva iz tla. Fertine se mogu primijeniti same ili zajedno sa zaštitnim sredstvima u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima kako ne bi došlo do pojave ožegotina na listu.
Primjenom svih navedenih FERTINA omogućujemo zdrav rast i razvoj vinove loze, veću otpornost na sušu i bolesti, te bolju kakvoću i više prinose uz preduvjet da je tlo dobro opskrbljeno ostalim biogenim elemntima.


Petrokemija ima o svojim folijarnim gnojivima na Internetu no nisam pronašao ništa o Folifertilima od Veterine. Da li netko zna nešto više o njima.

[vule]

Pozdrav! To sam i ja tražil (Veterina), ali to nema nigde??
Fala na pomoći 
Vule

[Vinofil]

Interesira me kakav je kozji gnoj u odnosu na kravlji i da li je dobar za gnojidbu vinograda? I da li je prekasno dodavati KAN u vinograd?

Kozji gnjoj je, rekli bi mi u Dalmaciji, malo žešći od kravljeg i koristi se u manjoj količini nego kravlji gnjoj. Ako je dovoljno sazrio onda je odličan za vinovu lozu. Ovako napamet ne može se reći da li je prekasno za KAN u vinogradu. Ako je manjak dušika, svakako ga treba dodati iako je prihrana dušikom trebala ići dosta prije..

[Razor]

Pozdrav! To sam i ja tražil (Veterina), ali to nema nigde??
Fala na pomoći 
Vule

Folifertil B-folijarno gnojivo s borom i makroelementima (ima još i N, P i K u sebi) ide u koncentraciji od 0,25%. Ja ga godinama koristim pa znam. Primjenjuje se do cvatnje jer poslije više nema smisla, budući da bor djeluje na oplodnju. Problem je jedino što se ne smije miješat sa valjda 90 % preparata na tržištu pa ga je bolje samog koristit ili sa nekim sredstvom protiv grinja. Postoji još jedan - Folifertil T, taj ima dodatak mikroelemenata uz (N, P, K), kao i Fe. Isto ide 0,25% konc. Taj se može mješat s više preparata. Inače folijarna gnojiva je dobro koristit do kraja cvatnje, ali dalje nije potrebno jel nema više nekog efekta, a može i loza nedozrijet do jeseni pa se pomrzne.
Naravno, druga stvar je problem ferokloroze, al to se drukčije rješava.

[Quercus]

Primjenjuje se do cvatnje jer poslije više nema smisla, budući da bor djeluje na oplodnju. Inače folijarna gnojiva je dobro koristit do kraja cvatnje, ali dalje nije potrebno jel nema više nekog efekta, a može i loza nedozrijet do jeseni pa se pomrzne.

Dva netočna navoda.
Prvi da bor nema funkciju kasnije je netočan, jer Bor osim za oplodnju igra vrlo veliku ulogu u tvorbi šećera, mnogih aromatskih tvari, dozrijevanje rozgve...... Tako da ako ga nedostaje u tlu (u većini tala ga i nedostaje), onda pod obavezno treba dodati u određenoj količini i poslije cvatnje.
Drugo, folijarna ishrana više nije dopunska nego se svrstava u osnovnu ishranu, a kao takva ne podrazumijeva samo gnojenje sa dušikom fosforom i kalijem nego svim elementima, tako da tvrdnja da može negativno utjecati na dozrijevanje rozgve je apsolutno netočna, ako se uzmu u obzir moderna profesionalna gnojiva bez dušika.
Sa istim time padaju u vodu upotrebe Folifertila i Fertina u vinogaradu nakon 15.06. jer dušika uglavnom više ne trebamo u tolikim količinama koliko treba dodati drugih elemenata, ali postoje proizvodi bazirani samo na fosforu, kaliju, kalciju, boru, kokteli mikroelementa koji idu skroz do pred berbu, a neki i nakon berbe (zaliha za proljeće slijedeće godine).
Molim sa stručnim izjavama oprezno.
Što se tiče KAN-a nije još kasno ako se zna da u vinogradu dušika nedostaje, ali sa količinom treba biti krajnje oprezan.

[Razor]

U načelu se slažem za bor, ovo je točno u teoriji.
Ali, u praksi mislim da je totalno nerentabilno toliko gnojiti vinograd.
Vinograd ipak nije povrtnjak. Koji su samo to troškovi ako se ima par desetaka hektara.
Amortizacija, materijal, benzin...
Za stolne sorte, ovo je opravdano, ali za vinske...

[Quercus]

U načelu se slažem za bor, ovo je točno u teoriji.
Ali, u praksi mislim da je totalno nerentabilno toliko gnojiti vinograd.
Vinograd ipak nije povrtnjak. Koji su samo to troškovi ako se ima par desetaka hektara.
Amortizacija, materijal, benzin...
Za stolne sorte, ovo je opravdano, ali za vinske...

pa naravno da je riječ o rentabilnosti, pogotovo kad loza trpi zbog nedostaka, a i postižu se bolji efekti kvalitete i kvanitetete sa foliarnim tretmanom.
Po staroj školi ishrane je folijarno bil samo dopunsko tretiranje, dok danas spada u osnovno.

[jura]

U načelu se slažem za bor, ovo je točno u teoriji.
Ali, u praksi mislim da je totalno nerentabilno toliko gnojiti vinograd.
Vinograd ipak nije povrtnjak. Koji su samo to troškovi ako se ima par desetaka hektara.
Amortizacija, materijal, benzin...
Za stolne sorte, ovo je opravdano, ali za vinske...

pa naravno da je riječ o rentabilnosti, pogotovo kad loza trpi zbog nedostaka, a i postižu se bolji efekti kvalitete i kvanitetete sa foliarnim tretmanom.
Po staroj školi ishrane je folijarno bil samo dopunsko tretiranje, dok danas spada u osnovno.

Oprostite vidim da se razumijete i Vi u vinograde. Što Vi mislite o kozjem gnoju, kakav je u odnosu na kravlji i da li mu još treba nešto dodavati? Uvažavam i mišljenje gosp. Vinofila koji je već pomogao. Hvala.

[Ivan]

danasnja percepcija vinogradarstva i sami stupanj znanja do kojeg su odredeni ljudi dosli u nasem vinogradarstvu moze pobiti sve dosadanje teorije o gnojidbi vinograda, a cak i o samom postupku sadnje, rezidbe, prinosa, berbe, prerade grozda, talozenja, stabilizacije, bistrenja, punjenju vina u boce, upotrebi kvasaca, hrane, enzima, sumpora.. sve je to relativan pojam i ne postoji univerzalan recept za sve. danas sve vise ozbiljnijih vinogradara uopce ne upotrebljava mineralna gnojiva, vec proizvodi vlastiti kompost ili stajski gnoj i prskaju samo mikroelementima u odredenim fazama razvoja loze, sto je i najbolje i najisplativije. takoder se ide na guscu sadnju i automatski smanjenje prinosa po trsu ali puno bolje kvalitete koja je opet kompenzirana vecim brojem trsova i samim time je na minimum svedena velika upotreba dusika, pa cak i humusa u tlu. moje misljenje je da je folijarna ishrana najbolja, najisplativija i daje najbolje efekte, ako je primjenjena u tocnom trenutku. toliko od mene.

[Quercus]

Da i kozji gnoj je dobar kao i sva organska gnojiva s time da se s njime treba biti oprezniji, odnosno mora biti potpuno zreo kada se stavlja u vinograd.
Što se tiče odnosa folijarne ishrane i gnojidbe u tlo: svakako da treba nastojati stanje u tlu dovesti u optimum koliko je to moguće, no kako najčešće zbog pH , kalcija, viška Kalija, strukture tla to nije moguće moramo posegnuti za folijarnom ishranom, a tu je još i ona dodatni faktor poboljšanja određenih efekatat koje možemo postići sa dodavanjem određenog elementa u određenmom oboliku i optimalnoj koncentraciji

[toplichanec]

Dobro jutro.

Sad sam u potpunoj nedoumici oko folijarne gnojidbe. Danas trebam špricati kad se vratim s posla. Mislio sam staviti Veritu, Rubigan, Chromosul 200g/100 l, insekticid protiv moljaca i prihranu bor i magnezij.

Da li se to može mješati, da mi ne bi došlo do prerane jeseni u vinogradu???
Molim vas hitan odgovor, jer danas to trebam obaviti.

Pozdrav.