VVV Forum
Ostalo => Proizvodnja jakih alkoholnih pića => Topic started by: Vik on 07 Kolovoza, 2008, 21:56:37
-
Kako napraviti rakiju od mijesanog voca?
Mogu li stavljati voce kako koje stize ili se mora sve staviti odjednom ?
-
Mislim da nisam najbolje shvatio pitanje.
Rakija od mešanog voća u narodu se najčešće naziva sadovom rakijom i pravi se tako da se u kacu u kojoj vri komina ubacuje različito voće, već prema tome kako dozreva. Ovo je, kao prvo, tradicionalni način pravljenja komine (vrenje se predugo razvlači) i daleko je od optimalnog, a kao drugo ni na ovaj način nije moguće u istu kominu spariti rane trešnje i kasne jabuke.
Hoću da kažem da se i na ovaj način pravi komina od voća koje, otprilike, u isto vreme dozreva.
Kominu je inače najbolje praviti tako da brzo provri i to pod kontrolisanim uslovima, sa selektovanim kvascem.
Sad vi, iz svega ovoga što sam rekao, sami izvucite zaključak.
-
Bok daj! Evo prvi put radim rakiju i to od mješanog voča- vinogradarske breskve i jabuka. Oko 100 litara tropa ima, izvadili koštica a jabuke zgnječili. dodali otprilike 2 kg šećera i selekcionirane kvasce uvaferm. prošlo je 7 dana i to lepo vrije pokrito s najlonom. Pitanje je: namočim prst i poliznem.ne osjećam šećer više al je kiselo za popizditis, zanima me jel se bude ta kiselina u rakiji osjetila? jer ak da onda bu fuj!!!! Kaj napraviti? Brijem da je kiselina od jabuke.... :-[ POMOČ, inače lijepo miriši i po breskvi i po jabuki.
-
Bok daj! Evo prvi put radim rakiju i to od mješanog voča- vinogradarske breskve i jabuka. Oko 100 litara tropa ima, izvadili koštica a jabuke zgnječili. dodali otprilike 2 kg šećera i selekcionirane kvasce uvaferm. prošlo je 7 dana i to lepo vrije pokrito s najlonom. Pitanje je: namočim prst i poliznem.ne osjećam šećer više al je kiselo za popizditis, zanima me jel se bude ta kiselina u rakiji osjetila? jer ak da onda bu fuj!!!! Kaj napraviti? Brijem da je kiselina od jabuke.... :-[ POMOČ, inače lijepo miriši i po breskvi i po jabuki.
Teško je reći ovako napamet o kojoj se kiselini radi. To jest ja ne mogu, bez više podataka, reći da li je kom kiseo jer se osušio (sav šećer je prevreo), ili je kiseo jer su se razvile hlapive kiseline (sirće).
Ako je ovo drugo onda ste zeznuli kom! Možete ga još ispeći, frakcionišite destilat često (recimo svaku politru posebno, pa onda vidite može li se još nešto od toga korisititi).
Ako nije to u pitanju, nego vama smeta okus pravog suvog vina! onda, s oproštenjem - j*** ga! niste za taj posao jer ne volite okus pravog vina (i koma).
-
fAla alembik. ;D probali opet trop, i fino je, poput vina lošijeg. daleko da ne volimo te okuse i bukee.. Pitanje ! da li da ovakav trop prepečem ili u 1 rundi dosta + eventualno 1. i zadnju frakciju još jednom ispeči. vidim da za viljamovku preporučaš" jedno pečenje". Fala ;)
-
Jednokratnom destilacijom se dobija rakija sa puno arome i dosta patočnog okusa a prepekom je čistija u svakom pogledu, pa tako i što se tiče arome. Dakle to su dva ekstrema.
Moderni konzument preferira "čistiju" rakiju, pa makar i sa manje arome, dok je tradicionalni balkanski rakijaš ljubitelj aromatičnih rakija i pri tome mu umereni okus patoke ne smeta.
Osim toga, prepicanjem se dobije više rakije (a manje patoke).
Vi sad sami morate odlučiti šta ćete raditi.
Naravno, možete i pola-pola: jedan kazan ispeći kao sirovu rakiju pa njome ojačati ostatak koma i onda peći jednokratno. U zavisnosti od omera ove dve komponente dobićete rakiju koja viši liči na prepek ali sa nešto više arome nego pravi prepek.
-
Hvala! Zbilja odlična ideja, nebi se ovog sjetil nikad! hvala.
-
Pozdrav,
dodao bi još nekoliko pitanja za alambika ovima od piroua. Ove godine namjeravam peći rakiju od jabuka. Imam nekoliko dilema na koji način obaviti destilaciju.
Način na koji sam do sada destilirao je - u prvoj destilaciji predestilirati sav kom u sirovu rakiju bez odvajanja frakcija. Destiliranje sirove rakije u drugoj destilaciji uz odvajanje tri frakcije. Namještanje jakosti rakije dodavanjem destilirane vode. Neki kažu da je mana ovog načina dobivanje rakije sa premalo voćnih aroma.
Čitajuči po forumima na internetu naišao sam na nekoliko prijedloga destilacije kojima bi se dobila rakija sa jače izraženom voćnom aromom:
1. način - u prvoj destilaciji predestilirati sav kom u sirovu rakiju bez odvajanja frakcija. Destiliranje sirove rakije sa dodatkom određene količine koma u drugoj destilaciji uz odvajanje tri frakcije. Namještanje jakosti rakije dodavanjem destilirane vode. Pitanje - da li se umjesto dodavanja prevrelog koma kod druge destilacije može dodati određena količina svježeg voća iste vrste od koje je kom kako bi se pojačale arome.
2. način - je način ojačavanja koma koji vi predlažete. Neznam da li sam dobro shvatio postupak: recimo da imam četiri kotla koma za ispeći. Da li to znači da nakon ispečena tri kotla sa komom svu tako dobivenu sirovu rakiju dodam zadnjem dijelu koma u četvrti kotao i destiliram uz odvajanje tri frakcije. Ako nisam dobro shvatio možete li mi pojasniti.
Zahvaljujem
-
Pozdrav Misane,
konkretno za jabuku: ja je nisam često pekao ali kad jesam uvek je to bilo kao čisti prepek i destilat je bio oko 65%, pa sam ga tako jakog ostavljao na zrenje u hrastovo bure, do godinu dana.
Kvalitet destilata je odličan ali, istina, to je teško nazvati eau-de-vie. Pre će biti da je to neka vrsta kalvadosa. Odnos kalvadosa i pravog eau-de-vie od jabuke je, otprilike, kao vinjaka i dobre lozovače. Kod prvog proizvoda ima manje arome voća od kojeg je proizvedeno i više "šmeka" zrelog destilata, sa karakterističnim bukeom hrastovog drveta. Drugi proizvod, lozovača, ili eau-de-vie od jabuka je bezbojan, mlad destilat (ali stabilan!) koji ima izraženu aromu voća od kojeg je napravljen.
Da biste dobili eau-de-vie najbolje bi bilo koristiti destilacioni uređaj sa deflegmatorom.
Ali to ne radimo, iz principijelnih razloga (ha-ha), nego ćemo morati videti kako da dobijemo što kvalitetniji destilat alambikom.
®elim da shvatite princip destilacije.
Uzmimo da hoćemo neku supstancu da što više dobijemo u destilatu (neka je to neko eterično ulje koje daje buke jabučnom destilatu koji želimo).
Pitanje je kad, procentualno (podvalčim ovu reč! dakle procentualno, ne apsolutno!) u destilatu te supstance najviše imamo?
To ovisi samo o temperaturi u kapku, to jest u najvišoj tački kapka. A ova temperatura ovisi o konstrukciji kazana (to je konstanta za kazan kojim destilišemo) i o temperaturi ključanja koma. Temperatura ključanja koma zavisi isključivo o postotku alkohola u njemu.
Dakle, celu priču smo, za alambik, sveli na na jačinu koma. Dakle, prvo pitanje je koliko ojačati kom.
Drugo pitanje tako postaje, manje -više, identično prvom, jer pitanje da li ćemo na sto litara sirove rakije dodati 20 litara svežeg koma, ili pak 50 litara, ili pola-pola, uglavnom je pitanja koliko želimo da ojačamo kom. A odluku o tome koliko želimo da ga ojačamo donosimo na osnovu toga u kojem delu spektra želimo da hvatamo rakiju i onda nameštanjem jačine koma maksimalno produžavamo taj deo spektra.
E sads se vraćam na onu reč procentualno, koju sam podvukao.
Znači, mi možemo doći do zaključak da u određenom delu spektra izlazi najkvaliteniji destilat jer nam tada u destilat dolazi, recimo, između 0,05% i 0,03% supstance koju želimo u destilatu. Tih 0,05% je, u stvari, da pretpostavimo, 5% od ukupne količine te tvari u komu.
Znači, nije isto da li je u kazanu čista sirova rakija, čisti sveži kom, ili smesa ovog dvoga, jer u svim tim različitim komovima je ukupna količina poželjne tvari različita, pa će, i na istoj temperaturi, uvek izlaziti 5%, ali 5% od različitih veličina nije ista količina.
Dakle, sveži kom dodajemo u sirovu rakiju da bismo povećali "ponudu" poželjnih tvari u komu, i na taj način povećali njihovo prisustvo u destilatu.
Pri ovome treba primetiti da razlika u "ponudi" nije velika ako umesto 20 litara svežeg koma, dodamo 50 litara, ali sa 50 litara daleko više smanjimo jačinu koma, pa je više u igri temperatura nego ponuda.
Nadam se da nisam previše iskomplikovao odgovor.
Evo kratak rezime: dva su faktora u igri, ponuda, koju određuje kvalite (sastav) koma koji destilišemo, i temperatura ključanja koma. Povećavanjem udela svežeg koma u smesi sa sirovom rakijom, kod prepeka, povećevamo temperaturu ključanja koma i povećavamo ponudu poželjnjih (ali i nepoželjnih) supstanci u komu. Zadatak destilatera da je da pronađe optimalan omer.
Za dodatne radnje koje pomažu poboljšanju bukea eau-de-vie:
U principu može sve, i sve možete pokušati. I ne samo dodavanje svežih jabuka u kom, nego i maceraciju svežih jabuka u sirovoj rakiji. Zgodna ideja je eksperimentisanje sa sušenim jabukama, kako dodavanjem u kom pre vrenja (povećavanje šećera u komu), tako i maceracijom u sirovoj rakiji.
-
Hvala na iscrpnom odgovoru alambik,
odabrat ću jedan od ovih načina pa ćemo vidjet kako će ispast, javim rezultat kad ispečem (za oko mjesec dana kad provrije) ;)
-
Možda, ako imate vremena, vredelo bi pokušati osušiti jabuka, da bude oko 10 kg suvih.
To za sledeću godinu, za ovu je, mislim, kasno.
Tad možete sledeće godine sa tih 10 kg suvih jabuka ojačati kom od jabuka tako da bude, kad potpuno provri, 9-10 % alkohola.
U tom slučaju ćete u jednokratnoj destilaciji moći dobiti dobru jabukovaču (istina, sa dugačkom patokom).
Ovo lično nisam nikad radio ali verujem da bi kvalitet bio jako dobar jer, kako god okrenete, u prepeku izgubite puno bukea.
Ako se ovo pokaže tačnim možete u budućnosti planirati veće količine jabuka za sušenje.
Naravno, sve to dosta poskupljuje proizvodnju, ali mi ovde govorimo o kvalitetnom, ili čak vrhunskom destilatu (a ne o džibri) tako da te povišene troškove mora pokriti viša cena destilata.
-
Jučer ispekli breskvicu. Na ovu foru od druga alambika i ono.................. GENIJALNA ;D ;D ;D!!! Odvajali frakcije sve po JUS-U! imali jednog starog koji je malo zanovjetal dok smo zadnju frakciju ispod 10 % izbacili, da kao bacamo najbolju aromu. Moš mislit, kiselkasta vodica da ide u moj Bel de žur!!! hahah. šalim se. još ju trebam s dest vodom razrediti. Izašlo 9 litara od 100 l tropa. 45 alkohola. malo je bjelkasta al mislim da neće biti problema jer je na 2-3 mjeseca ostavljam da odleži ... Fala na pomoći. ;) Prezadovoljan. A zadnjih par godina sam te vinogradarske breskve ignoriral, eventualno par komada doma donesao. cujemo se još.
-
"..imali jednog starog koji je malo zanovjetal dok smo zadnju frakciju ispod 10 % izbacili, da kao bacamo najbolju aromu. "
Takvi trenuci su meni najlepši kulturološki dodatak pečenju rakije!
A bez toga, te kulture koja prati celi posao, sve se pretvara u puku industrijsku produkciju.
Zato, pozdravite staro zanovetalo u moje ime, a u svoje ime ga pozovite svaki put kad budete pekli rakiju, da vam pravi društvo.
-
Evo da obavjestim o rezultatima destilacije. Nakon oko mjesec i pol dana vrenja jabuka koje baš i nije bilo u najboljim uvjetima (taman kad sam stavio jabuke u vrionik zahladilo je pa se vrenje odvijalo sporo) pristupio sam destilaciji. Od 200 l koma od jabuka ispekao sam četiri kotla na slijedeći način: nakon ispečena prva tri kotla u četvrti kotao zajedno sa komom ulio sam i sirovu rakiju od prva tri kotla. Rezultat je taj da sam na kraju dobio oko 9 l rakije jačine 45% (nakon razrjeđivanja destiliranom vodom). Rakiju svi koji su je probali hvale.
Bilo je i nekih problema: prvi kotao mi je zagorio jer kom nisam dovoljno razrjedio vodom. Srećom to se na rakiji ne osjeti, valjda se izgubilo tokom prepicanja. Drugi problem mi je blago zamučenje dijela rakije. Zamutile su se druge četiri litre (kod prepicanja sam uzeo ukupno osam litara, prve četiri litre su bistre i njih sam već razrijedio za piće, druge četiri sam pustio da se možda razbistre, njih neće biti potrebno niti rjediti vodom jer im je jačina oko 42%).
Toliko za ovu godinu od moje rakije.
Pozdrav
-
Bok Misam. Zamučenje bi moglo biti od toga jer si prejako ložio kotao pa je rakija jače tekla. I meni se slično dogodilo. Pošto mi se nije dalo čekati da se sama razbistri, u tu mutnu sam dodao pentagel(bentonit) prema uputama na kesici, Rezultat: nakon 3 tjedna se izbistrila. Jedino se treba pretočit od taloga. Eto. pozz
-
Misane, da li ste u kom sipali vodu ili je tih 200 litara čista jabuka? Ako je čista onda ste dobili malo rakije od toliko jabuka.
Vrenje je, dakako, bilo dugo.
Zanima me još kako ste tačno pripremili kom. Da li ste jabuke mleli ili samo sekli na pola?
Kako ste držali čvrste delove koma potopljene (nečim ih pritisnuli ili svakodnevno mešali kom)?
-
Jabule sam isjekao alatom (kod nas se zove sekalce - recimo da je to nož u obliku slova S sa drvenom drškom, prije su time usitnjavali hranu za prasce) na sitnije komade. Ubacio sam ih u bačvu od 200 l i onda ulio vode da popuni sav prazan prostor između jabuka do vrha, dodao sam kvasac i zatvorio bačvu. Kom nisam mješao niti ga držao potopljenim u vodi. Kad sam zatvarao bačvu voda je bila preko jabuka, kad sam je prije destilacije otvorio gornji dio koma je bio na suhom - razina vode se spustila.
Pretpostavljam da je mala količina rakije uz sporo vrenje i rezultat nedovoljne zrelosti dijela jabuka. Sve su jabuke sa jednog stabla koje dozrijevaju u dugom periodu (više od mjesec dana) tako da nemogu izbjeći da dio jabuka završi u kaci nedovoljno zreo.
Pozdrav
-
Rendiment je onda u redu. Znači vi niste imali ni blizu 200 kg jabuka već pre nešto oko 100 kg, ili tek malo više. Tad je 8 litara rakije odličan rendiment!
Ja sam mislio da ste jabuke samleli i/ili dodali vodu sa šećerom. Tad bi to bilo puno više od 100 kila (bolje bi složile pa bi 200 litara bilo blizu 200 kg).
-
Pozdrav svim ljubiteljima pecenja rakije.
Opste je poznato da na krajnji kvalitet rakije itekako znacajnu ulogu ima sama priprema voca za fermentaciju. Voce posto je dostiglo tehnolosku zrelost potrebno je opratii, odvojiti trule plodove, odvojiti peteljkie, lisce, odvojiti kostice ( ako se radi o kosticavom vocu). Sve su ovo preduslovi da uz kvalitetnu fermentaciju a kasnije i kvalitetnu destilaciju dobijemo kvalitetnu rakiju.
Ja sam godinama imao muku sa odvajanjem kostica kod kajsije (u proseku oko 4 tone/godisnje). Posto sam masinac po struci, razmisljao sam kako da konstruisem, napravim masinu i uspeo sam. Napravljena je kompletno od inox-a i ima stravican kapacitet. Moze da odvaja kostice od svakog voca i da ga istovremeno ispasira. Svo ostalo voce, koje nema kosticu ispasira bez problema. Kompletne tehnicke informacije na Vas zahtev, saljem putem PP.
-
Jabule sam isjekao alatom (kod nas se zove sekalce - recimo da je to nož u obliku slova S sa drvenom drškom, prije su time usitnjavali hranu za prasce) na sitnije komade. Ubacio sam ih u bačvu od 200 l i onda ulio vode da popuni sav prazan prostor između jabuka do vrha, dodao sam kvasac i zatvorio bačvu. Kom nisam mješao niti ga držao potopljenim u vodi. Kad sam zatvarao bačvu voda je bila preko jabuka, kad sam je prije destilacije otvorio gornji dio koma je bio na suhom - razina vode se spustila.
Pretpostavljam da je mala količina rakije uz sporo vrenje i rezultat nedovoljne zrelosti dijela jabuka. Sve su jabuke sa jednog stabla koje dozrijevaju u dugom periodu (više od mjesec dana) tako da nemogu izbjeći da dio jabuka završi u kaci nedovoljno zreo.
Pozdrav
Jabuke se moraju došećeriti, dobiva se bolja rakija, a i bolje "plaćaju" pri destilaciji !Još ako je stavljena voda, obavezno !
-
To je teško pitanje, Mc Ozy.
Pogotovo što vi kažete "mora".
Ako tako kažete onda ću odmah reći da nije tačno, NE MORA.
MOGLO BI doći u obzir ali za vrhunsku rakiju NE SME.
Dakle, može se zašećeriti za rakiju solidne, konfekcijske kvalitete, ali ne previše. Evo recimo neke okvirne mere: 100 kg jabuka, iseckane na pole, ili četvrtine, 30 litara vode i 5 kg šećera.
Što se jabuka više usitni može se dodati manje vode i manje šećera.
Ali, ponavljam, sve to dolazi u obzir samo kod proizvodnje "komercijalne" rakije.
-
Proteklih godina smo dosta na forumima pričali o jabukama i pravljenju rakije od njih. Ispostavilo se da je glavni tehnički problem gustina komine. Ako se ne poseduje kazan sa mešalicom onda su te komine redovno zagorevale što je izuzetno neprijatan problem. Takav se kazan jako teško i dugo pere (riba) na mestu gde je zagorelo a bogme nekad se i okus zagorelog oseća i u rakiji i ničim se više ne može otkloniti.
Neki ljudi koji imaju kazane sa mešalicom takođe su prijavljili iste probleme.
Izgleda da izvesne šanse da ne zagori ostavlja jedino kazan sa mešalicom koja se elektromotorom stalno okreće (naravno, i kazani sa indirektnim zagrejavanjem ne mogu zagoreti, ali ovde govorimo isključivo o našim standarnim alambicima koje zagrejavamo direktni vatrom drveta ili plina).
Zato se preporučuje da se jabuke manje usitne. Neki preporučuju čak previranje celih jabuka!
Ja sam prošle godine rezao jabuke na pola. Prostor između pola jabuka popunio sam sokom od jabuka (a mogao sam, da sam hteo da pravim nešto jeftiniju rakiju, sa "komercijalnim" ciljem, da naspem vodu u kojoj je rastopljen i invertovan šećer).
Ovako pripremljena komina u svakom slučaju, ako je temperatura prostorije povoljna, i ako dodamo aktivni vinski kvasac, dobre prevri bez obzira što jabuka nije potpuno usitnjena. Ima samo jedna "caka" i tu treba obratit pažnju. Sok, to jest ona tečnost koja se nalazi među polama jabuka (kod mene je to bio sok jabuke, ili kod nekog drugog zašećerena vodica) brzo prevri i ako kominu probate nakon 10-ak dana dođete do zaključka da je previranje završeno!
Neki ljudi su. verujući u svoje čulo okusa, krenuli da destiliraju ovakve komine, i vrlo se neprijatno iznenadili katastrofalno nsikim redimentom!
Naravno kad je jabuka tek počela da previre! Pole jabuke trebaju malo vremena, možda desetak dana, do dve sedmice, duže nego da ste ih fino usistnili, ali će sigurno prevreti. Kad su prevrele ostaju svejedno prilično tvrde (tek malo mekše nego pre vrenja) i tad ih možete i u običnom alambiku, bez mešalice, bez bojazni od zagorevanja destilovati.
-
Ja sam prosle godine pekao rakiju od jabuke! Jabuke sam samleo masinski. Kada je zavrsena fermentacija, procedio sam kom i pekao sam rakiju od vina. Ocedjenu masu sam jednostavno bacio. Ne znam da li sam tu nesto izgubio, verovatno jesam mali deo alkohola, ali sam na ovaj nacin potpuno iskljucio mogucnost zagorevanaja. Pecenje rakije je bila pesma. Ovako cu raditi i u buducnosti.
Evo kako je izgledala moja preradjena jabuka.
(http://img2.imagetitan.com/img2/small/33/33_ispasiranajabuka.jpg) (http://img2.imagetitan.com/img.php?image=33_ispasiranajabuka.jpg)
-
Jagnjilac, može tako, ali imate gubitke. Gubici su, kao prvo, u rakiji, a kao drugo u "aromi".
Nije isto destilisati jabukovo vino bez čvrstih delova jabuke, ili sa njima. Ako su i čvrsti delovi pristuni onda se još ekstra mirisa i okusa jabuke prenese destilicajom u rakiju.
-
Obojca ste u pravu.
Jabuke treba samljeti i sprešati radi većeg iskorištenja.
Fermentirati i destilirati treba i koru radi arome.
Razmišljeo sam o tome kako destilirati a da ne zagori...
Stavljenje odignute inox mrežice na dno ili platnena vreća odvojena od dna...?
Imate li kakvih iskustava u spriječavanju zagaranja na ovaj način?
-
Pozdrav svim ljubiteljima pecenja rakije.
Ja sam godinama imao muku sa odvajanjem kostica kod kajsije (u proseku oko 4 tone/godisnje). Posto sam masinac po struci, razmisljao sam kako da konstruisem, napravim masinu i uspeo sam. Napravljena je kompletno od inox-a i ima stravican kapacitet. Moze da odvaja kostice od svakog voca i da ga istovremeno ispasira. Svo ostalo voce, koje nema kosticu ispasira bez problema. Kompletne tehnicke informacije na Vas zahtev, saljem putem PP.
Ako mi možeš poslati tehničke informacije za izradu tog stroja, jer si moram nešto takvo napraviti. Hvala.
-
Za ovu godinu sam zamislio ovakav plan pećenja miješane rakije. Ispeći oko 100 l sirove lozovače, to pomiješati s oko 80 l šljivovog koma i napraviti "prepicanje"! Namjera je da lozovača dobije šljivovu aromu. Ima li greške u samoj ideji? Na što paziti posebno? Inače prepečenu rakiju nakon zriobe od cca 4 - 6 tjedana razblažim dest.vodom, ako se zamuti profiltriram i to je to. Do sad uspijevalo !
-
sma mozd da ti je obrnut omjer 80lit rakije i 100 lit šljive da bude bolja aroma ako to vec zelis
-
pozdrav znalcima od rakije! imam mali problemcic:
pripremam viljamovke za rakiju na nacin kako koja dozori, tako ide u bacvicu na vrenje. "skupio" sam do sada 6 takvih bacvica od 50-ak litara.
problem je u tome sto secer nikako da se spusti ispod 23Oe kod gotovo svih bacvi, bez obzira sto je razlika medju njima 2-3 tjedna.
nisam stavljao nikakve kvasce, niti imam uvjete za kontrolirano vrenje. sto da radim dalje? da cekam i nadam se da otkipi, ili da dodam neke kvasce?
-
nisam baš presiguran da ti je to ispravan put.to sve skupa bude predugo trajalo i stalnim otvaranje bačvi ti se ishlapljuje masulj.
ja sam se malo raspitivao tu kod ljudi koji to rade i dobio sam sljedeće naputke:
- kruške pobrati dok su u fazi zriobe (to je negdje od 20.08 pa do 01.09. otprilike)
- staviti ih u kašete i na sunce par dana da omekšaju
- prije stavljanja na vrenje poželjno ih je razrezati,radi brže fermentacije
- kuhati odmah ćim odvriju
-
kako su pojedine kruske padale, skupljane su u kasete i kad su bile mekane, samljevene su muljacom za voce.
prve su bile zrele vec prije 2-3 tjedna, a jos uvijek nisu sve u bacvama, tj. nisu jos sve dozrele.
tako da mislim da su prva tri uvjeta zadovoljena, a cetvrti jos cekam, jer nisu otkipile. mozda sam samo nestrpljiv ::)
bacve su mi vani, tako da je promjena temperatura direktna, pa sam mislio da je stalo vrenje zbog niskih temperatura, a klobuk mi vise nije na povrsini.
-
je pošto je poprilično zahladilo moguće da je to uzrok zaustavljanja vrenja( najvjerojatnije).
ja nisam još to kuhao,al imam par viljamovki pa me zanimalo ak bum kad kuhal.
ak je bilo mogućnosti trebal si bačve stavit u neku prostoriju sa kakvim takvim konstantnim temperaturama.
šteta što nema Alambika on zna o tim stvarima,a možda se i pojavi ponovo. Sretno !
-
ne trebaš ti čekati da one same popadaju,već u tom nekom roku kad počnu padati možeš ih pobrati i staviti na omekšavanje,jer sve buju omekšale..nema veze ak su zelene,buju i požutile ..bez brige
-
Sve si napravio kako treba,da su šljive u pitanju.
Samo su kruške malo drugačije od ostalog voća.Treba im dodati limunske kiseline odmah na početku ukomljavanja ( 2-3 žličice na 100 litara )
i hranu za kvasce treba dodati u količini koju navodi proizvođač.
Dodaje se obični pekarski kvasac.
Od 100 kg krušaka možeš očekivati oko 4 lit rakije,ako ne pojačaš malo sa šećerom.
-
Kod ukomljavanja kruške potrebno je podesiti kiselost jer je poznato da kruške nemaju dovoljno kiselina pa alkoholno vrenje ne ide onda kako bismo mi želeli.
I ja sam bio uveren da je to jednostavno da se uradi, bilo kojom kiselinom, pa i onom koja je svima pri ruci, to jes limunskom.
Međutim na jednom drugom forumu mi je neko zbog takve tvrdnje očitao bukvicu tvrdeći da nije problem što ću upropastiti svoj kom nego što navodim i potencijalne stotine drugih čitalaca da to urade.
Taj koji mi je ovako oštro skrenuo pažnju na to, moram priznati, često raspolaže veoma tačnim informacijama u vezi pripreme koma i same destilacije pa njegove primedbe ne bih direktno odbacivao i pored činjenjice da se veoma često previše zaigra pa teoretiše bez ikakvog smisla, a ponekad i logike.
Sa druge strane znam i sam da se u stručnoj literaturi kao kisleina za podešavanje kiselosti koma uvek spominje sumporna kiselina a nikada limunska, pa je i to jedan od razloga zašto ovu njegovu opasku treba uzeti ozbiljno.
Dakle, postoji ozbiljna sumnja, što se mene tiče, da li je zaista dobro limunskom kiselinom popravljati kiselost koma za destilaciju (druga stvar je vino!) i ne bi li trebalo to raditi nekom anorganskom kiselinom, sumpornom recimo.
I da dodam o kvascu:
Ne znam zašto ferdo preporučuje pekarski kvasac!
Radi se o tome da kruška treba da previre sporo. I tiho, dakle ne burno.
Najbolje bi bilo vreti je u podrumu na nešto nižoj temperaturi sa kvascima koji vrijaju tiho i ne prave puno pene.
Da li je pekarski kvasac tada zaista najbolji izbor?
-
Istina je da se u literaturi spominje sulfatna kiselina.
Na homedestilers.org su strogo protiv te kiseline.Nisam u stanju sad ponoviti cijeli kemizam koji na kraju rezultira kancerogenim spojevima.
Koga interesira neka pročita, naći će sve na toj stranici i forumu.
Limunska je jeftina i ima je u svakom dućanu.Umjesto žličice kristala te kiseline može se iscjediti jedan limun.
Sulfatnu kiselinu je teško nabaviti,skupa je i opasna za rukovanje.Mi smo amateri.
Propustio sam u predhodnom postu napisati da je nakon muljanja voća pametno zasumporati vinobranom.
Bitno je eliminirati sve divlje kvasce i bakterije koji u fermentoru razvijaju nepoželjne arome.
Dodavanje selekcioniranog kvasca nakon nekoliko sati (drugo jutro) je obavezno.
Vrsta kvasca je bitna(pekarski,pivski,za bijelo vino,za crno vino,šampanjski) još je bitnije da fermentacija prođe brzo i da se bez čekanja
izvrši destilacija u cilju spriječavanja gubitka aroma i kvarenja koma.Kad se fermentacija završi polako nestaje CO2 koji je sprijčavao kvarenje.
Ako se nekome dade eksperimentirati u više posuda,s različitim kvascima i različitom dužinom fermentacije na raznim temperaturama neka nam javi rezultate. :D
-
Spremam breskve za pečenje rakije. Za sad pobirem po par kanti dnevno kako same padaju, zrelije su nego ove na granama. Planiram ih zdrobiti u bačvi, došećeriti i staviti vrelko kvasac. Ako masa bude gusta, možda dolijati vodom, da se može miješati u kotlu. Ima li još što važno? Gdje je greška?
-
Spremam breskve za pečenje rakije. Za sad pobirem po par kanti dnevno kako same padaju, zrelije su nego ove na granama. Planiram ih zdrobiti u bačvi, došećeriti i staviti vrelko kvasac. Ako masa bude gusta, možda dolijati vodom, da se može miješati u kotlu. Ima li još što važno? Gdje je greška?
Najbolje bi bilo kad bi mogal izvaditi koštice, jer je onda puno bolja rakija. Samo kaj ti je to puno posla ručno vaditi, ali se stvarno isplati. Ja na breskvama obavezno odstranjujem koštice...