VVV Forum
Voćarstvo => Voćarstvo => Topic started by: Nail on 15 Listopada, 2007, 14:43:52
-
Molim iskusne vocare (forumase) za pomoc oko kreiranja vocnjaka.
Posjedujem zemljiste povrsine od oko 4.000 m2 u centralnoj Bosni, koje je blago nagnuto prema istocnoj strani svijeta, nadmorska visina je oko 550 m, tlo je neutralno ili blago kiselo, u donjem dijelu se pojavilo i malo kliziste.
Na navedenoj parceli zelim zasaditi vocnjak sa vise vrsta voca.
Za navedeni posao imam jako malo iskustva, bolje reci nikako (imam nekoliko vocki u dvoristu obiteljske kuce). Ako nesto znaci i ova informacija, parcela se nalazi dosta blizu naseljenog mjesta.
Molim znalce (a na ovom forumu sam vidio da ih doista ima) da mi pomognu oko kreiranja ovoga vocnjaka. Unaprijed hvala!
-
Vjerojatno si mislio na 550 m nadmorske visine.
Jabuke, šljive, kruške sigurno bi išle, a za neke druge voćke (breskve, trešnje ) bi trebalo malo više znati o mikroklimatskim uvjetima kao i o samoj lokaciji. To ti je najbolje pitati nekog stručnjaka u okolici ili nekoga tko već ima voćnjak. Ako je lokacija sklona kasnim mrazevima u proljeće bolje da onda ne sadiš neke vrste i sorte.
Posebno ako bi to voće prodavao.
0,4 ha (4000m2) je dosta za obiteljski (amaterski) voćnjak. Nije mi jasno jel bi ti to imao za prodaju ili bi baš za sebe radio, jer tu stane dosta voćaka. Riječ je o nekoliko stotina stabala pa čak i više ovisno o uzgojnom obliku i vrsti. To više nije mala investicija i svaka greška se skupo plaća. Zato si bolje nađi nekog agronoma da te posavjetuje. Prvo se radi analiza tla i opće provjera mogućnosti uzgoja, ovisno o klimi. Zatim, izbor podloge, vrste i sorte koje te zanimaju, uzgojni oblici, armatura, strojevi.To ti nije ono desetak dvadesetak voćki i nemaš brige. Na ovu površinu ti može stati recimo 1.300 jabuka na slabo bujnoj podlozi kao nekakva srednja vrijednost. Ili 600 krušaka, 150 -200 šljiva. Ovisno o uzgojnom obliku i podlozi.
Razne su mogućnosti, a ovako na neviđeno raspravljati i bez nekih detaljnijih parametra nema smisla.
Nije isto uzgajati jabuku, kupinu ili npr. šljivu. Moraš imati nekakve smjernice šta bi ti htio od toga uopće napraviti.
Ne isplati ti se nekakav veći miks raditi. Maksimalno 2 vrste, unutar toga 2-3 sorte i to je to, i poslije prodavati ili preraditi.
-
Vjerojatno si mislio na 550 m nadmorske visine.
Hvala Moderatoru na ispravci moje greske, dakle radi se o nadmorskoj visini od 550 m.
...bi trebalo malo više znati o mikroklimatskim uvjetima kao i o samoj lokaciji.
Pa kada je u pitanju mikroklima, mislio sam da je dovoljna informacija da je rijec o Centralnoj Bosni, nadmorska visina, strana svijeta i sastav tla. Kada je u pitanju angazman strucne osobe, svakako cu to uraditi, ja sam po prirodi osoba koja nevoli ulaziti u projekte kao totalni autsajder, zato vas molim da mi date konkretne upute i savjete, danas se svako naziva strucnjakom za sve. Naravno imam ja neke poznanike agronome, ali neznam imaju li iza sebe neke konkretne vocnjake.
Posebno ako bi to voće prodavao. Vocnjak bi bio vise amaterskog tipa za vlastite potrebe i potrebe mojih prijatelja, a ako se nadje i visak, pa nebi bio problem i prodati.
Ne isplati ti se nekakav veći miks raditi. Maksimalno 2 vrste, unutar toga 2-3 sorte i to je to, i poslije prodavati ili preraditi. Kada je u pitanju raznovrsnost voća, e upravo sam i mislio zasaditi neki veci miks voca. Volio bih da mi malo pojasnite zasto nije dobro raditi veci miks voca od 2-3 sorte?
-
Zato jer je riječ o skoro pola hektara. Ako imaš više voćnih vrsta ( jabuke, kruške, šljive, trešnje) i još po nekoliko sorata svake od vrste ulaziš u probleme zaštite. Ne možeš pogoditi pojedinu fenofazu i termin prskanja kad je to za svaku vrstu i unutar toga i sortu različito. To zahtijeva puno kompliciranog posla i problema u logistici. To onda povisuje troškove i ne isplati se. To možeš donekle raditi na maloj površini, ali za ovakav jedan miks gdje bi toga puno više stalo, to je neisplativo. Ne govorim samo o zaštiti, tu je isto i s berbom, rezidbom, prorijeđivanjem, upotrebom mehanizacije.
Ako ćeš saditi miks, onda gubiš i na površini, jer ti je recimo svaki red drugi sklop, drugi međuredni i unutarredni razmak. Negdje treba armatura, negdje ne. Sve ti to onda neprimjereno izgleda.
Govorim prvenstveno o sadnji da se najbolje iskoristi prostor, dakle nekakvoj intenzivnoj proizvodnji.
Ako ti je to hobby nasad, zaboravi onda sve ovo. Sadi dok ne popuniš, bit će 200 - 400 voćaka ovisno o vrsti i podlogi, razmaku i sustavu uzgoja koji odabereš. Samo velim ti puno više problema i dosta zahtijevanog znanja.
Ovakav miks kakav ti želiš, dosta ti je 50-100 voćaka maksimum za obitelj i prijatelje, a još ostane i nešto za prodati.
To ti sve može otprilike stati na 0,1 - 0,15 ha, dakle 1000 - 1500 kvadrata.
Svakako su ti potrebna određena mikroklimatska saznanja. Ako ti je to područje na udaru kasnih proljetnih mrazeva, ili u nekakvoj dolini, mrazištu, zaboravi onda nekakvo ozbiljnije voćarenje osim šljiva i jabuka. Ličko polje je isto na 500 - 650m nadmorske visine pa osim šljiva i jabuka, eventualno kupina, ništa.
-
Preporuku za vocnjak mi je dao Direktor GTZ humanitarne organizacije negdje 1996.godine, obzirom da sam tada bio u izgradnji obiteljske kuce nisam mogao. Navedeni gospodin je agronom, tada je imao oko 40 godina radnog iskustva uglavnom oblast vocarstvo. Parcela o kojoj govorim je otvorena iistok zapad i nema uopce zadrzavanja magle. Od sjeverne strane zaklonjena je parcela srednje visokoim brdom. Zime su ovdje sa puno snijega, a temperature nisu suvise niske za ovu nadmorsku visinu iz tog razloga mi je i preporucio vocnjak, ali nije nista precizirao o nacinu uzgoja niti o sadrzaju. Ovdje bi bio jedini problem navodnjavanja, zato sto nemam u blizini niti potok, a kamo li rijeku. U okolini ima raznog voca (na najblizoj udaljenosti od oko 500 m), ima najvise jabuka, krusaka, sljiva, dunja, poneka breskva, ali sve je to onako bez njege i neuredjeno.
Razore, hvala na svim savjetima, ali sada sam u velikoj dilemi dali pokrenuti intezivnu proizvodnju ili "vikendasku". Po prirodi nisam sklon inprovizacijama, pa zamolio bih te da mi das jos poneki savjet oko intenzivne proizvodnje.
Kao sto sam naprijed naveo u blizini je naseljeno mjesto i nebi bio problem anagazirati sezonsku radnu snagu, samo neznam jeli to izvodivo uz nadzor agronoma i dali mi se to isplati?
Naravno ovdje mislim prije svega na svoj angazman i angazman moje supruge.
I ako moze malo preciznije o vrsti proizvodnje i odabiru sadnica.
-
Vjerojatno bi mogle proći jabuke, kruške, šljive.
Intenzivna proizvodnja ti podrazumijeva 1500-3000 stabala po hektaru.
Gusti sklop je 4000-6000 stabala po hektaru
Vrlo gusti sklop je 8000 stabala po hektaru, govorim konkretno za jabuku, za krušku je to negdje oko 2800 stabala po ha.
To je visoko produktivni nasad. Za to ti treba voćka biti nacijepljena na slabo bujnoj podlogi ( M27, M9 za jabuke dunja MC ili MA za kruške). Uzgoj je vitki vretenasti grm, armatura obavezna, poželjna protutučna mreža i navodnjavanje/ antifrost sustav, primjerena mehanizacija.
Preporočujem ti da si malo više o tome pogledaš u literaturi.
Ne znam kakve ti poticaje nudi država, koliko ti je najmanja površinska jedinica toga da bi uopće dobio poticaj, a šta se tiče tamo nabave sadnog materijala stvarno ne znam. Analiza tla ti je onda obavezna, jer bez toga ni nema poticaja. Ima raznih sklopova uzgoja, zavisno o razmaku i podlozi, ovo je samo jedan primjer.
Raspitaj se malo tamo po uredima državne uprave, odjel za gospodarstvo, ne znam kako se to tamo zove, koje su sve opcije poticanja za podizanje voćnjaka i nabavu sadnog materijala, kao i kreditiranja. To sve dosta košta šta sam opisao. Od nečega počneš, pa lagano okrupnjavaš posjed i dođeš do nekoliko hektara ako ti se isplati i ako imaš gdje plasirati robu.
0,4 ha ti je previše za vlastiti voćnjak, a premalo za nešto ozbiljnije.
-
TEHNIČKA CHECKLISTA ZA PODIZANJE VOÆNJAKA
1. LOKACIJA:
a) kontrola agro-ekoloških uvjeta, ocjena prikladnosti
lokaliteta u smislu mikroklime, položaja u odnosu
na strane svijeta i okolni teren, nagiba terena,
mrazište, zračna drenaža.
b) veza uz postojeću gospodarsku infrastrukturu
. udaljenost nasada od farme
. dostupnost vode - s aspekta zaštite bilja i
navodnjavanja.
. udaljenost od mogućeg skladišta ili hladnjače
. blizina prometnica-prometna povezanost nasada i farme
. prometna povezanost radi plasmana
2. ŠTO SVE UKLJUČUJE OVA INVESTICIJA
a) podizanje nasada voćnjaka
. izrada plana podizanja nasada i vremenski raspored aktivnosti -
izvođenja investicije-projekta (osigurati novčana sredstva, materijal,
radnu snagu i potrebnu mehanizaciju)
. planiranje terena
. uzimanje uzoraka tla za analizu
. određivanje meliorativne gnojidbe i zahvata prema tlu prije rigolanja
na temelju analize tla
. meliorativna gnojidba
. određivanje dubine rigolanja
. rigolanje - termin ovisno o klimatskom području (način, buldožer,
kopač, plugom, rigolerom)
. preostala gnojidba prije sadnje
. obrada tla prije sadnje
. odabir sortimenta i odabir postotka pojedine sorte
. odabir podloge - bujna, srednje bujna, slabo bujna
. odabir uzgojnog oblika
. odabir armature za nasad (prema potrebi)
. određivanje razmaka sadnje između reda i unutar reda
HZPSS: Tehničke i ekonomske liste za provjeru
. određivanje mjesta pojedinim sortama u nasadu s obzirom na udio
sorte, položaja i potrebe oprašivača
. odabir kvalitetnog sadnog materijala - sortna čistoća - deklaracija
. klasa sadnice
. visina cijepljenog mjesta
. iskolčavanje terena prema projektu.
. priprema sadnog materijala prije sadnje
. sadnja
. postavljanje armature
. obrada tla u tijeku vegetacije
. zaštita u tijeku vegetacije
. formiranje uzgojnog oblika - prema potrebi
b) osiguranje vode - kopanje bunara, dostup tekuće vode (potok i sl.) ili
dovoz po potrebi
c) osiguranje ambalaže: drveni sanduci - jabučar, boks palete, kartonska
ambalaža
3. POSTAVLJANJE OGRADE
4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ODVODNJE I
NAVODNJAVANJA
. odvodnja - otvoreni kanali, drenažne cijevi
. navodnjavanje - kap po kap, rasprskivači i sl.
5. NABAVA ADEKVATNE MEHANIZACIJE I PRIKLJUČAKA
. traktor, malčer, atomizer
6. FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA I ODR®AVANJE NASADA
7. POSTAVLJANJE ARMATURE I MRE®E PROTIV TUČE
. alternativa osiguranje nasada
8. OSIGURATI SKLADIŠNI PROSTOR
. podrumske prostorije, hladnjača
9. MOGUÆI PLASMAN I TR®IŠTE
10. MOGUÆNOST PROŠIRENJA NASADA
Više o tome na : http://www.hzpss.hr/adminmax/publikacije/investicijskoulaganjeupodizanjesuvremenognasadavocnja.pdf (http://www.hzpss.hr/adminmax/publikacije/investicijskoulaganjeupodizanjesuvremenognasadavocnja.pdf)
-
Sad sam upravo procitao vas plan sa sadnju vocnjaka i nisam bas sve uspio procitati sta ste napisali i rekli o toj parceli ali kako sam uspio viditi da kazete da tu nema zadrzavanja magle a to nije niukom slucaju dobro,bez magle i naglih promjena temperatura je jako tesko baviit se vocarstvom. Zato je Makedonije od nas u boljoj poziciji sto po noci imaju maglu a po danu sunce i sa tim se postize prvenstveno obojenost ploda. I slovenci su isto u boljoj poziciji od nas jer ono imaju hladne noci a dnevna temperatura se znatno podigne na odosu nocne. Ja imam jako dosta iskustva u tome i jedan sam od vecih vocara u BiH i ako vam treba pomoc slobodno se javite. O kome se mjetu radi u centralnoj Bosni? I da se jos malo vratim na tu maglu,obicno vocari koji su na manjoj nadmorskoj visini i tu je i manja magla onda se rano ujutru zasadi prscu sa atomizerima sa sto hladnijom vodom da se se napravi magla i kad se prvo sunce pomoli da plodovi budu mokri i tako se dobija bitaka sa obojenosti ploda
-
Problem obojenosti se može riješiti i korištenjem antifrost sustava, koji može još služiti i kao sustav za natapanje osim zaštite samo od mraza.
Magla ( dugotrajnija ) opet pridonosi većoj pojavi bolesti.
Na većim nadmorskim visinama su i plodovi puno obojeniji radi jačih sunčevih zraka.
Nekim sortama nije potrebno obojenje ( granny smith). Takvo obojenje kod te sorte - onaj crvenkasti nahuk kod grenica se smatra lošim po sortu i smanjuje njenu tržišnu vrijednost.
Inače se uvoze jabuke iz Poljske koje nemaju ni pola boje kakve postižu u RH ( Jonagold npr.) No tamo je bilo mraza ovo proljeće pa nema ni uvoza. Zato su relativno ove godine jabuke tražene i skuplje.
Dodao bih još samo da na obojenje ploda utječe još par faktora osim kondenzacije vodenih kapljica i veće nadmorske visine, a to su genetska selekcija ( sorta-klon), izbor podloge ( slabo bujnija podloga - veća obojenost ) i gnojidba ( utjecaj pojedinih hranjivih elemenata).
-
Molio bih informaciju o armaturi za voćnjak . Naime, zanimaju me tehnički
podaci : koja debljina žice se koristi , koji razmak stupova , razmak između žica i koliko redova?
Primam i sve ostale korisne informacije vezane uz podizanje voćnjaka jabuka
ne podlozi M-9.
Svima pozdrav i zahvala !
-
Pozdarav. Evo da ja kazem sta mislim o armaturi tj. kako i sa cim ja to radim.
Stupove postavljam na razmaku od 10 metara i sto god veci stup se posatavi to je bolje, a zicu koristim polucelicnu debljine 3,1 mm i na kraju stavljam celicnu stezaljku da poslije ako se slucajno zica popusti mogu je zategnuti ponovo, a najbolje je koristiti celicenu zicu koja ima samo 3 % istezljivosti, a nju mozes naci u firmi Agra Cakovec ili kod gospodina Ivana Kudeca isto iz Cakovca. Ovdje kod mene je jos uvijek nema za kupiit pa zato koristim tu zicu od 3,1 mm, a ta celicna je daleko bolja. Razmak izmedju zica idem na 70 cm kraj od kraja. Bas sam jutros na nekih 8 reda razvlacio zicu, ali sam nju isao na 60 cm posto su mi stupovi 2,50 m pa tako da cu rasporediti 4 kraja na ta 2,5 metara. Ako jos kako mogu pomoci samo pitajte.
-
Imam zemlju u Zagorju veličine cca 1200 m2, nadmorske visine možda kakvih 250 do 200 m, orijentacija jug. Zainteresiran sam posaditi razne vrste voćaka za vlastitu uporabu, pa lijepo molim savjete u pogledu osnovnih stvari, kao što je koliki razmak među voćkama je preporučljiv, kada je najbolje saditi voćke i kada koju vrstu, da li je prije potrebna priprema tla. Dobrodošao bi i savjet koju literaturu kupiti. Napominjem da sam potpuni početnik u tom segmentu, te uljudno molim pomoć stručnaka. Zahvaljujem unaprijed
-
pozdrav svima
s obzirom da na vikendici imam cca. 30x90m slobodnog prostora zelio bih zasaditi vocnjak (racunam da mi tu stane 100ak vocaka pa mislim da se dobro posavjetovati sa strucnjacima) pa imam nekoliko pitanja:
1. moze li vocnjak opstati bez prskanja (ako da koje voce i koje sorte)
2. ako vec ne moze bez prskanja koje voce je otpornije, odnosno trazi manje prskanja
da napomenem radi se o istocnoj slavoniji i najvise me zanimaju kruske (moze i drugo "krupnije" voce), znaci moja zelja je vecinski nasad kruske i recimo jedan red mjesano da eto imamo za pojest
eto ako netko ima neku drugu ideju sto saditi a da se ne mora (ili sto manje mora) prskati neka slobodno kaze
unaprijed hvala
-
pozdrav svima
s obzirom da na vikendici imam cca. 30x90m slobodnog prostora zelio bih zasaditi vocnjak (racunam da mi tu stane 100ak vocaka pa mislim da se dobro posavjetovati sa strucnjacima) pa imam nekoliko pitanja:
1. moze li vocnjak opstati bez prskanja (ako da koje voce i koje sorte)
2. ako vec ne moze bez prskanja koje voce je otpornije, odnosno trazi manje prskanja
da napomenem radi se o istocnoj slavoniji i najvise me zanimaju kruske (moze i drugo "krupnije" voce), znaci moja zelja je vecinski nasad kruske i recimo jedan red mjesano da eto imamo za pojest
eto ako netko ima neku drugu ideju sto saditi a da se ne mora (ili sto manje mora) prskati neka slobodno kaze
unaprijed hvala
Može opstati i bez prskanja. Kruške su nešto otpornije na krastavost ( fuzikladij) nego jabuke, ali prvenstveno sve ovisi o godini, odnosno o količini padalina. Ako je godina suha zaštita na bolest je minimalna.
Ako je kišna, obavezna. No, treba voditi računa o štetnicima koji opet ne ovise o tome i jedne godine su prisutni neovisno o vremenskim prilikama, a druge godine nisu.
Sorte tipa - Jonagold, Golden Delicious, Granny Smith, Red Delicious, Idared, Gloster, Mutsu, Fuji, Gala, Pink Crisp itd. nije moguće imati bez zadovoljavajućeg korištenja zaštitnih sredstava, bar u upotrebljivoj količini.
-
Lijepi pozdrav. Kupil sam 6600 m2 zemljišta prošli tjedan. Sadio bi šljive. Stanley. Razmak 4x3m, 440 komada. Molim za sljedeće savjete:
1. Koja bi sorta šljive mogla bit uz stanley, glede oprašivanja, vremena dozrijevanja. otpornosti na šarku...
2. Gdje kupiti sadnice , išao bih na poticaje.. Iz podravine sam.(kakav je institut u Osijeku?)
3. Da li je 4x3 m pregust razmak?
Hvala.
-
1. Stanley je samooplodan, nije mu nužno potreban oprašivač, no preporučio bih još koju sortu npr. Kalifornijska plava ili Čačanske selekcije za svaki slučaj ovisno o namjeni tih šljiva radi sigurnijeg oprašivanja.
2. Za poticaje pitajte lokalnu službu za gospodarstvo državne uprave, ili općinu/grad za sufinanciranje sadnog materijala.
3. 4x3 je pregusti razmak. 7x5 za piramidu na džanarici (Pr. mirobalana ili Pr. cerasifera) ili 6x4 za vazu.
-
posadio bi nekoliko voćaka u blizini je panj od oraha oko 3-4 metra,otpiljen prije 4 godine) hoče li on smetati novoposađenim vočkama
-
Ako nisu iste voćne vrste ( orah) vrlo vjerojatno neće.
-
Poštovanje!!
Budući je moje znanje vrlo skromno molim iskusne za pomoć, naime posadila bih desetak voćkica (3 jabuke 2 kruške 1 šljiva 1 trešnja 1 višnja 1 lijeska) u svom pčelinjaku pa ako netko ima volje i vremena da mi da savjet koje sorte tako da ne dozrijevaju zajedno, a i obzirom da se radi o okolici Gospića, znači Lika malo je klima oštrija.
Unaprijed hvala :-\
-
Kombinacija je mnogo. Mogao bi desetak kombinacija izbaciti.
Npr. jabuke - Stark Earliest, Jonagold, Pink Crisp
kruške- Rana Morettini, Pakamov Trijumf ili Abbe Fetel
šljiva - Kalifornijska plava
višnja - bilo koja
trešnja - Stella
lijeska - Istarska
-
razor izvini ali moram da ti protivrecim danas vise niko ne sadi vocnjak sljiva na toj razdaljini to je jednostavno veliki gubitak za intezivnu proizvodnju, 2x5 je dovoljno mesta i ja garantujem da 100% funkcionise . svake godine rezes a u 12-oj ili 15-oj godini ako vise ne mozes da kontrolises ti izvadi svaku drugu i imao si duplu berbu 7-8 godina to je mnogo vise koristi nego sto kosta jedna sadnica. sto se tice izbora sadnica neznam za sta hoces cacanska lepotica kao stona sorta jedna od cenjenijih u evropi na zapadu nemacka ,austia,mahom u trgovinama mozete videti tu sortu sa svih mogucih destinacija.dodao bih cacansku ranu i cacansku njbolju i kalifornisku, takodje cenjene sorte, najbolju iz razloga sto stize ubrzo posle lepotice i na trzistu nema konkurentne sljive bar ne u dovoljnim kolicinama pa moze da postigne i bolju cenu od lepotice, izuzetno krupna .za industrisku preradu susenje, rakija itd stenley i cacanska rodna koja je nastala ukrstanjem stenlya i pozegace ciji bi trebalo da postane naslednik, mozda nece doziveti tu slavu kao pozegaca ali ce u nedostatku neke druge sigurno igrati vrlo vaznu ulogu. osobine mozete naci na internetu u izobilju lepotica je delimicno samooplodna pa joj treba oprasivac( cacanskarana) rodna je samooplodna itd itd.........
-
2x5 razmak na kojoj podlozi i na kojem sustavu uzgoja ???
-
Razor, pozdrav!
Molio bih Tvoj cijejeni savijet oko planiranja mog novog vočnjaka. Nisam nikada imao vočnjak i nemam iskustva s voćkama, tako da ovo radim prvi puta. Imam grunt u naselju Kuče pokraj Velike Gorice gdje gradim kuću i planiram u sklopu toga zasaditi voćke. Imam na raspolaganju cca 10x10m čistog prostora za sadnju. Teren je potpuno ravan i nije u sjeni kuće ili sl. Što bi preporučio, koje tipove i sorte vočaka? Ne bih htio da mi voćke obrastu cijeli prostor, a opet ne bi htio neke mini-voćke koje moram stavljati na žicu jer bi to izgleda kao vinograd. ®elim imati krošnje. Što preporučaš i u kojoj količini? U kojim razmacima treba saditi? Unaprijed hvala!
-
Hmm...
Za 10 x 10 parcelu nema previše mjesta za voćnjak s više vrsta i sorata.
Ne znam šta bi htio konkretno, koje vrste imati? Riječ je o osobnoj preferenciji, mogu biti sve jedna vrsta kao jabuka, a može biti i mješovito. Može se imati od svake ponešto ( par jabuka, krušaka, bresaka, po jedna šljiva, trešnja) ili opet postoji mogućnost jedne do dvije vrste (jabuka, kruška) sa više sorata tako da dozrijevaju od ljeta do kasne jeseni. Moglo bi stati negdje petnaestak voćaka ovako hipotetski. 3 reda sa 5 voćaka u redu, ovisno o vrsti i podlozi. To bi otprilike bilo 3m između reda i 2m unutar reda razmak voćke od voćke. Voćke moraju biti na slabije bujnim podlogama, ali opet ne na onima koje trebaju potporanj. Pisao sam već o tome, to su MM-106, M-26 za jabuke, dunja za kruške, gisela za trešnje, za breskve i šljive ne možeš utjecati previše na podlogu ovako za malo, to su redovito vinogradarska breskva i mirobalana.
Oblik vaze ti daje onakvu lijepu kuglastu krošnju, takve i sam imam pred okućnicom, ima jako puno mogućnosti.
Trebalo bi vidjeti i osmisliti, javi mi se na poruku ili mail.
-
Pitanje za Razor-a
Naime imam u planu podizanje malog voćnjaga za privatne potrbe, jedini uvjet za izbor sadnica (zdravstveni problemi) su sorte
koje ne zahtjevaju ( ili minimalno) upotrebu kemijskih preparata za zaštitu i prihranu. Voćnjak bi bio mješovit: jabuke, kruške, marelice, trešnje. Znam da su stare sorte jabuka otpornije na bolesti nego nove a i ima ih za kupiti u rasadnicima, međutim za kruške i ostalo nemam nikakvih podataka. Molim znalce da mi navedu otporne sorte za sve vrste što znaju ( dakle količina uroda nije bitna).....
Puno hvala
-
Nema takvih koje su otporne na sve bolesti, još za jabuke kako - tako, za ostale, posebno breskve, marelice, kruške, trešnje nikako. Breskva ili marelica koju nećeš prskati, crknut će za koju godinu ovisno o meteorološkim prilikama.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evo, prilažem jedan od mojih odgovora, sa sličnom problematikom, a odnosi se prvenstveno na jabuke i djelomično za kruške na problematiku otpornosti. Koštićave vrste su same po sebi osjetljive i nisu razmatrane kao takve.
"Niste naveli na koje vas bolesti zanima otpornost sorata. Pretpostavljam da mislite na krastavost koja je najčešća bolest u voćarstvu.
Sorte jabuke otporne na krastavost su : Freedom, Liberty, Macfree, Nova Easygro, Prima, Priscilla, Reanda, Redfree, Rebella, Reglindis, Renora, Retina, Topaz
Sorte jabuka otporne na pepelnicu su : Florina, Freedom, Jonafree, Liberty, Priam, Prima, Priscilla, Redfree, Sir Prize.
Umjereno otporne sorte na pepelnicu su grupe zlatnog delišesa i crvenog delišesa zajedno s njihovim klonovima, ali su te sorte jako osjetljive na krastavost.
Kruške su također puno manje osjetljivije na krastavost nego jabuke.
Šta se tiče otpornosti na bakterijsku palež možete pogledati tablicu na ovom linku :
http://www.vocarstvo.net/index.php?option=com_content&task=view&id=81&Itemid=4
po kojoj su i kruške i dunje izrazito osjetljive na bakterijsku palež.
Vremenski uvjeti pojedine godine također utječu na ukupnu zaštitu pojedinih vrsta i sorata. Dok sušni uvjeti npr. pogoduju manjem napadu bolesti, takvi uvjeti često potpomažu napadajima štetnika.
Ne znam koliko sam vam pomogao jer niste do kraja precizirali pitanje.
Dosta je faktora u igri, kao šta su položaj, mjesto, gustoća sadnje, mikroklimatski uvjeti, izolacija, gnojidba, veličina nasada.
Dok za bolesti možete jako povoljno proći kod pravilnog izbora sorata, za štetnike vam je to puno teže garantirati."
-
pozdrav. planiram napraviti omanji vocnjak za privatne potrebe,zanima me hoce li smetati ako u istom vocnjaku sadim vise vrsta voca(jabuka,kruska,ljesnjak,orah,tresnja,ribizl,brusnica,malina i kiwi-to mi je u planu)?
-
pozdrav. planiram napraviti omanji vocnjak za privatne potrebe,zanima me hoce li smetati ako u istom vocnjaku sadim vise vrsta voca(jabuka,kruska,ljesnjak,orah,tresnja,ribizl,brusnica,malina i kiwi-to mi je u planu)?
Ne bi smjelo, jedino kod prskanja treba paziti jer neke sorte dozrijevaju ranije, a neke kasnije pa da se prilikom aplikacije ne prska ono sto je vec zrelo uz ono što treba prskati.
-
hvala na odgpvpru. mozes li mi dati nekakav link gdje mogu procitati koju vocku treba sa cim spricati?
-
hvala na odgpvpru. mozes li mi dati nekakav link gdje mogu procitati koju vocku treba sa cim spricati?
www.vocarstvo.net
-
hvala na odgpvpru. mozes li mi dati nekakav link gdje mogu procitati koju vocku treba sa cim spricati?
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=706.0
http://www.chromos-agro.hr/savjeti_ap_vocarstvo.htm
http://www.herbos.hr/Default.aspx?sec=161
http://www.hzpss.hr/?page=preporuke
-
Pozdrav svima!
Evo mene natrag nakon višemjesečnog izbivanja :)
Gradio sam kuću, sada je to iza mene i ostaje planirati koje voćke gdje zasaditi.
Cijenio bih pomoć oko toga, obzirom da sam laik.
Prostor izgleda ovako: http://img18.imageshack.us/img18/1791/73960628.jpg
Teren je potpuno ravan, nalazi se u okolici Velike Gorice. Orjentacija je sjever-jug. Tlo je ustvari bivša oranica, dakle do nedavno je bilo obrađivano.
Gore, na sjevernom djelu parcele imam na sredini bunar, pa treba uzeti u obzir da na tom području nije poželjno neko žešće gnojenje itd.
Ono što bih želio jest rasporediti po slobodnom prostoru razne sorte vočaka, poželjno sa manjim krošnjama, ali samostojeće, dakle ne da ih moram stavljati na žicu. Što biste preporučili i na kojim pozicijama?
Nadalje, uzduž ove donje, južne međe želio bih zasaditi thuje. Koju sortu thuja preporučate za to podneblje, koje veličine i koliko komada (koliki razmaj između sadnica)?
I na kraju, kada sve to saditi? Ja razmišljam o kasnoj jeseni, kraj 10og mj - što mislite o tome?
Cijenio bih svaki prijedlog. Unaprijed hvala!
-
Pozdrav svima!
Evo mene natrag nakon višemjesečnog izbivanja :)
Gradio sam kuću, sada je to iza mene i ostaje planirati koje voćke gdje zasaditi.
Cijenio bih pomoć oko toga, obzirom da sam laik.
Prostor izgleda ovako: http://img18.imageshack.us/img18/1791/73960628.jpg
Teren je potpuno ravan, nalazi se u okolici Velike Gorice. Orjentacija je sjever-jug. Tlo je ustvari bivša oranica, dakle do nedavno je bilo obrađivano.
Gore, na sjevernom djelu parcele imam na sredini bunar, pa treba uzeti u obzir da na tom području nije poželjno neko žešće gnojenje itd.
Ono što bih želio jest rasporediti po slobodnom prostoru razne sorte vočaka, poželjno sa manjim krošnjama, ali samostojeće, dakle ne da ih moram stavljati na žicu. Što biste preporučili i na kojim pozicijama?
Nadalje, uzduž ove donje, južne međe želio bih zasaditi thuje. Koju sortu thuja preporučate za to podneblje, koje veličine i koliko komada (koliki razmaj između sadnica)?
I na kraju, kada sve to saditi? Ja razmišljam o kasnoj jeseni, kraj 10og mj - što mislite o tome?
Cijenio bih svaki prijedlog. Unaprijed hvala!
Možeš na private! Ne želim rezati struku! Razmisli!
-
Ima li tko informaciju da li ima gdje rasadnika u Primorsko-Goranskoj i Karlovačkoj županiji?
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=799.0 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=799.0)
-
Sve mi se čini da ću morati prema Zagrebu, no u svakom slučaju hvala na brzom odgovoru.
-
Nažalost, ali to vam je najsigurnije!
-
Popis voćnih vrsta i sorata na području RH za planiranje i uvid u raznolikost materijala iz 2010.g
-
Dobar dan,
Punac ima gospodarstvo u blago brdovitom kraju (obronci Papuka), koje je blago receno, zapusteno po pitanju vocnjaka. Niti se obrezuje, ni nista, samo se kosi trava.
Imao sam plan obnoviti vocnjak s novim vockama, pa redom kroz godine rusiti stare voske i saditi nove.
Pretezno su trenutno tamo sljive (zbog rakije i nesto pekmeza), ali ima i visanja, tresanja, nesto jabuka i krusaka.
Tamo su zime hladne, s solidnim kolicinama snjega, a ljeta nisu pre vruca (nadmorska visina cca 290m).
Sad, kako ja nemam pretjeranog iskustva s vockama, volio bih ako mi netko moze pomoci pri odabiru vocaka (savjeti oko vrsta), pri sadnji (savjeti oko sadnje, gnojiva pri sadnji, razmaka, redosljeda), te pri kasnijem orezivanju.
Savjeti mogu biti konkretni, a mogu biti i da me se uputi da proucim literaturu. Voljan sam nauciti, ali, neznam ni jednog vocara da mogu od njega skupiti savjete.
U glavnom, za pocetak sam mislio posaditi jedan "proplanak", koji se redovito kosi, i nema vocaka na njemu. Proplanak je blago nagnut prema sjevero istoku, dimenzija 40x30m.
Ovdje mozete vidjeti izgled terena: http://img521.imageshack.us/img521/6235/screenshot2011100810465.png (http://img521.imageshack.us/img521/6235/screenshot2011100810465.png)
Krosnja na sjeveru je krosnja kestena, krosnja na jugozapadu je tresnja, desno do tresnje orah, desno do oraha, stara jabuka.
Kasnije je plan posjeci sva stabla dolje, te prosiriti vocnjak po cijeloj povrsini.
Od vocaka, planirao sam posaditi 2 kestena (punica zeli), 3-4 jabuke, 3-4 kruske, dunja, 2-3 tresnje, 3-4 visnje, te ostalo koliko stane sljiva. Na ovaj prvi dio.
Zato mi treba savjet, sto posaditi, od cega eventualno odustati, koje vrste odabrati, kojim razmacima posaditi, i sva ostala pocetnicka pitanja.
Sto se tice odrzavanja vocnjaka, ispod njega bi se redovito kosilo (svaka 2 tjedna s motornom kosilicom), redovito bi pokusao orezivati, i spricati minimalno koliko je potrebno, ali, voljan sam investirati i u spricanje (racunam da je to potrebno ako zelis imati nesto, a ne da sve prepustis prirodi, pa da dobijem vocnjak kakav je sada). Takodjer mi treba smjernica kako orezivati vocke.
Znaci, neka ideja mi je da krenem tu sa praznog djela imanja, pa da onda redom svake godine porusim dio starih vocaka, a posadim nove (imanje ima jos cca 3 puta ovoliko prostora pod vockama).
Hvala puno na pomoci...
Marko
-
Pozdrav!
Budući da je ovo moj prvi post, pozdravljam sve forumase i zahvaljujem se svima, a prvenstveno Razoru, na velikoj kolicini informacija koje sam već prikupila na ovom forumu
(od preporučene stručne literature nadalje). :D
Porijeklom sam sa Pelješca, i znam nesto malo o vingoradarstvu kojim se moja obitelj bavi generacijama, ali o voćarstvu gotovo ništa.
Nedavno su moji raščistili komad zemlje na kojem je do lani bio stari vinograd, i tu bih pokušala zasaditi voćke.
Ukratko o zemlji i položaju:
Radi se ravnom terenu. Iako je na Pelješcu, nalazi se u kotlini koja je dosta izolirana od utjecaja mora, na nadmorskoj visini od 300 metara, gdje se temperature zimi spuštaju jako nisko (nerjetko i ispod 15'C), a česte su i magle i proljetni mrazovi. Ljeta su topla i suha.
Komad se pruža u smjeru sjever-jug. Zemlja je crvenica, komad je izrigan lani u ovo vrijeme, a oko njega su sa tri strane vinogradi, dok je s južne strane makadamski put i podnožje brda.
U rasadniku sam dobila slijedeći prijedlog sadnje:
T T T
T T T
B T B
V V V
K K K
J J J
J D D
(razmak među voćkama međusobno 3 m, a od kraja parcele 3,5 - 4 m)
--------------------------
T= Trešnja
B= Bajam
V= Višnja
K= Kruška
J= Jabuka
D= Dunja
SORTE:
T (podloga: Ðenerika) = Burnat, Van, Heldefinger, Sweet heart
B (podloga gorki bajam) = Feraduel Texas
V (podloga: đenerika) = Brač 2
K (podloga: divlja kruška) = Lipanjska šarena, Viljamovka
J (podloga M106)= Summared, G. Delicious, Idared, Granny Smith
Moji tvrde da je zemlja toliko kvalitetna kako uopće neće trebati gnjojiti prije sadnje, iako bih se ja najrađe držala pravila. Ipak, nisam sigurna isplati li se izazivat obiteljsku svađu oko toga, zvuči mi kao loš početak? :)
Neki od susjeda koji su ranije sadili voćke u neposrednoj blizini imali su dosta problema sa crvima. Uglavnom se radilo o trešnjama, i morali su ih posjeći dosta zbog toga.
Nabavila sam 2 kg zemljišnog insekticida (Dursban), te sam od proizvođača dobila upute kako mogu malu količinu staviti u rupe neposredno prije sadnje voćaka.
Budući da rupe mogu iskopati već slijedeći tjedan, a sadnja će biti tek u prosincu, mogla bih insekticid primjeniti i ranije - što bi bilo bolje?
Molila bih vaše stručno mišljenje - svi komentari, primjedbe i prijedlozi su dobrodošli... Sad, dok još nije kasno! :)
Hvala puno unaprijed, u svakom slučaju. :)
Marina
-
Kada se mogu početi saditi vočke u ovom jesenskom periodu? Područje je okolica Zaprešića.
-
Kada se mogu početi saditi vočke u ovom jesenskom periodu? Područje je okolica Zaprešića.
Od 11. mjeseca nadalje, u biti nakon ove ciklone nadalje, kad ti list padne dolje :)
-
Pozdrav!
Budući da je ovo moj prvi post, pozdravljam sve forumase i zahvaljujem se svima, a prvenstveno Razoru, na velikoj kolicini informacija koje sam već prikupila na ovom forumu
(od preporučene stručne literature nadalje). :D
Porijeklom sam sa Pelješca, i znam nesto malo o vingoradarstvu kojim se moja obitelj bavi generacijama, ali o voćarstvu gotovo ništa.
Nedavno su moji raščistili komad zemlje na kojem je do lani bio stari vinograd, i tu bih pokušala zasaditi voćke.
Ukratko o zemlji i položaju:
Radi se ravnom terenu. Iako je na Pelješcu, nalazi se u kotlini koja je dosta izolirana od utjecaja mora, na nadmorskoj visini od 300 metara, gdje se temperature zimi spuštaju jako nisko (nerjetko i ispod 15'C), a česte su i magle i proljetni mrazovi. Ljeta su topla i suha.
Komad se pruža u smjeru sjever-jug. Zemlja je crvenica, komad je izrigan lani u ovo vrijeme, a oko njega su sa tri strane vinogradi, dok je s južne strane makadamski put i podnožje brda.
U rasadniku sam dobila slijedeći prijedlog sadnje:
T T T
T T T
B T B
V V V
K K K
J J J
J D D
(razmak među voćkama međusobno 3 m, a od kraja parcele 3,5 - 4 m)
--------------------------
T= Trešnja
B= Bajam
V= Višnja
K= Kruška
J= Jabuka
D= Dunja
SORTE:
T (podloga: Ðenerika) = Burnat, Van, Heldefinger, Sweet heart
B (podloga gorki bajam) = Feraduel Texas
V (podloga: đenerika) = Brač 2
K (podloga: divlja kruška) = Lipanjska šarena, Viljamovka
J (podloga M106)= Summared, G. Delicious, Idared, Granny Smith
Moji tvrde da je zemlja toliko kvalitetna kako uopće neće trebati gnjojiti prije sadnje, iako bih se ja najrađe držala pravila. Ipak, nisam sigurna isplati li se izazivat obiteljsku svađu oko toga, zvuči mi kao loš početak? :)
Neki od susjeda koji su ranije sadili voćke u neposrednoj blizini imali su dosta problema sa crvima. Uglavnom se radilo o trešnjama, i morali su ih posjeći dosta zbog toga.
Nabavila sam 2 kg zemljišnog insekticida (Dursban), te sam od proizvođača dobila upute kako mogu malu količinu staviti u rupe neposredno prije sadnje voćaka.
Budući da rupe mogu iskopati već slijedeći tjedan, a sadnja će biti tek u prosincu, mogla bih insekticid primjeniti i ranije - što bi bilo bolje?
Molila bih vaše stručno mišljenje - svi komentari, primjedbe i prijedlozi su dobrodošli... Sad, dok još nije kasno! :)
Hvala puno unaprijed, u svakom slučaju. :)
Marina
Postavili ste kompleksno pitanje koje traži i takav odgovor. ®ao mi je, ali jednostavno nemam vremena na forumu pisati takav zahtjevan odgovor!
Molio bih da pročitate pravila ponašanja na forumu!
Zahvaljujem na pažnji!
Zašto uopće mislite da ćete dobiti kvalitetni odgovor na bilo kojem forumu za tako nešto, to nitko ne radi na taj način komu je stalo do posla ???
Potez očajnika ili nešto drugo ???
Zamislite da ja idem graditi kuću preko savjeta sa foruma, nemam pojma o građevini i zidariji, ali, pa zar bi išao tako :P
-
Može li itko preporućiti u kom rasadniku u okolici Zagreba kupiti sadnice?
-
Ja si nabavljam najčešće voćke kod Agro-Cara.
Novaki Bistranski, Podgorska 10, 10298 Donja Bistra; tel: 01 3391 017, 091 5105 751.
Mislim da imaju i web sa kartom kako do njih.
Cijena nije previsoka, kvaliteta i izbor odličan, bez zamjerke, toplo preporučam :)
-
Da li se mogu jos uvijek saditi vocke, konkretno jabuke, obzirom na temperature? Agro Car je tek krajem ovog tjedna poceo sa prodajom jabuka jer nije otpalo lisce.
-
pa može,zakaj ne...osim ak ti je smrznuta zemlja.Ja sam neki dan posadil pa jabuka i šljiva.
-
Ciao svima
Sasvim sam novi s voćem i voćnjacima...palo mi na pamet posadit 10 voćaka na terenu pored kuće.
Dosta sam čitao i previše pročitao pa sd neznam šta...pa sam mislio napisat plan i vidit vaše komentare.
Na teren stane 10 voćki u dva reda razmaknuta 4m, svaka voćka razmaknuta 4m.
Očistio sam teren, sad čekam bager da isčupa korjene drveća i iskopa rupe veličine 1m3 u koje bi na dno stavio stajski gnoj, onda red zemlje i onda voćke s palicom za koju ću voćku zavezat.
Što se vremena sadnje tiče, čuo sam dvije teorije.
Jedna kaže da je bolje na jesen jer se onda korijen bolje razvije, ali se riskira da se voćka smrzne.
Druga kaže da je bolje na proljeće kad je biljka aktivnija, ali da se onda puno više mora pazit i zalijevat biljku da se ne posuši.
S obzirom da je proljeće, sklon sam proljetnoj teoriji jer mi se neda čekat do jeseni.
Molim vas komentare za oba perioda sadnje.
ALI, danas sam čuo da bi nakon što isčupam korijenje trebao preorat cijeli teren, posadit mahune ili fažol (valjda zbog dušika) i pustit do jeseni tako da se korijeni koji ostanu u zemlji razgrade, jer da se kod truljenja stvaraju neke gljivice i ako stavim odmah voćke unutra da te gljivice mogu doć na zdravi korijen i da onda voćka neće dobro napredovat.
Kažite mi kako vi pripremate teren za sadnju.
Da li postoji nekakav fungicid koji bi se stavio u korijen kod sadnje pa da se te gljivice ne nasele na korijenu ( i da nemoram čekat do jeseni)?
Što se tiče same sadnje voćki, voćnjak je orijentiran uzdzžno u smjeru istok zapad, pa sam mislio posaditi južni red patuljastu podlogu, a sjeverni red viskou podlogu tako da oba reda uhvate više svjetla. Ima li to smisla?
Puno hvala na savjetima.
-
pozdrav
ovo mi je prvi post, ali sam čitala puno po forumu.
Naime, u dvorištu planiramo posaditi nekoliko voćaka, tek toliko da se ima što za grickati u ljeto i jesen
Budući mi dvorište nije veliko, oko 10mx10m, da mi voćke ne zauzmu baš svu površinu, posadila bih patuljaste voćke.
Totalno mi se pomiješalo sve što sam pročitala, ali evo što sam uspjela posložiti: 8)
ŠLJIVA: vrsta Stanley na podlozi Prunus Cerasifene (ili Myrabolana)
JABUKA: Mutsu na M106 (ili patuljasta na M27)
Vista bella na M106
Stark Earliest
KRUŠKA: Williams na Pyrrus Communis
Lipanjska ljepotica
TREŠNJA: Starburst na Gisela 5
Stella
po nekakvoj mojoj ideji, s ovim voćkama bih trebala imati voće od početka lipnja do listopada
naravno, nemam još ideje gdje bih kupila te vrste
AKo netko može, molim, pogledati tu moju ideju pa mi reći ima li to uopće smisla i mogućnosti (jer mi je svekar već počeo nametati nekakve kisele jabuke koje nitko ne jede >:()
®ivim u međimurju, kontinentalna klima
hvala :)
-
Pozdrav,
Najveći problem ti je naći trešnje na Gisella 5 i još k tome u željenom sortimentu. Agromeđimurje ti ima šljivu, jabuke, kruške. Jabuke možeš i na M9 pa potegnuti jedan red na žicu sa razmakom 1 - 1,2 m. Kruške se daju lako formirati povijanjem.
-
hvala :)
ma mislim da sam negdje vidjela da imaju te trešnje (nije starburet, nego sunburst :-[)... sad se više ne mogu sjetiti. Mislim da je to bio onaj rasadnik u Sloveniji, negdje kod Brežica... morati ću malo opet proguglati
nego, ne bih htjela da mi za 5 godina bude pun vrt trešnje. Imaš neku drugu ideju? :-\ nekako bih htjela da mi rodi do polovine lipnja. Hvale i onu Hedelfinger, ali ta dozoruje negdje tek krajem lipnja
-
Sretno ti sa Rast Baznikom, ipak treba prek granice dopelati sadni materijal :). Hedelfingen je kasna trešnja, imam ju i ne žalim kad imam 100 kg na drvu. Kad je lagano prezrela ima šečera za ubiti dijabetičara.