VVV Forum
Voćarstvo => Voćarstvo => Topic started by: Siki on 23 Rujna, 2014, 17:32:39
-
Puno čitam i istražujem iz knjiga, časopisa i na netu o voćarstvu, ali dosta toga mi i promakne. Ako netko naleti na kakvu zanimljivost neka podijeli to ovdje sa ostalim forumašima koji vole voćarstvo.
-
Malo o stablu sa puno raznih voćnih vrsta i sorata na njemu. Misim da je več negdje bilo nešto o tome, ali na ovom linku ima i video za pogledati.
http://www.glasnaroda.ba/rubrike/1000-zasto-1000-zato/item/5046-uzgojeno-stablo-od-40-razli%C4%8Ditih-vrsta-vo%C4%87ki
-
Treba to moći i znati održavati uzgojni oblik i rezidbu kada imaš toliki broj voćnih vrsta i sorata na jednom stablu.
-
Treba to moći i znati održavati uzgojni oblik i rezidbu kada imaš toliki broj voćnih vrsta i sorata na jednom stablu.
Trebalo je sve to uskladiti i svaka mu čast na uloženom trudu. Kad si samo zamisliš koliko je jedan Gloster zariban što raste jako bujno i primarne grane mu rastu pod oštrim kutem pa to otežava formiranje željenog uzgojnog oblika. Treba to stvarno znat orezivati i održavati nekakav uzgojni oblik.
-
Sreća je da si nisam posadio Gloster tako da nemam pojma kako raste, al zato muku mučim sa kruškom Pastorčicom jer je izuzetno bujna i moram u dva navrata vršiti zelenu rezidbu, često pinciranje i plus još radim onu zimsku rezidbu.
-
Nekoliko dobrih videa ako nekoga zanima nešto opširnije o uzgoju trešnje. Prvo nacionalno znanstveno savjetovanje o trešnji Hrvatske s međunarodnim karakterom. Stavio sam samo 4 videa, a ima ih još puno pa ako nekoga zanima neka si sve pogleda.
https://www.youtube.com/watch?v=WVCBpzWvvfM
https://www.youtube.com/watch?v=9RoUs8ZPQYc
https://www.youtube.com/watch?v=3X8z96olDhI
https://www.youtube.com/watch?v=7s-3tA2BbKk
-
Višnja odlučila postati kruška. :)
https://www.youtube.com/watch?v=5O-xgv_5q3g
-
Pregledao ssam ove snimke o uzgoju trešnje, onako na preskokce i izgleda zanimljivo. Budem ih pregledao zimi kada bude više vremena.
Nisam znao da postoji udruga Zg trešnja. Baš me veseli da mogu ljudi kupiti domače trešnje a ne ono uvozno smeče.
Ovo sa višnjom koja mutira u krušku mi je baš čudno. Kako baš u krušku koja nije srodna višnji a i u blizini nema niti jedne kruške. Da mu je neko okulirao krušku na višnju onako iz zajebancije, opet neznam da li bi se primilo.
Inače meni je ovaj čovjek faca. Uvijek se nasmijem kada gledam njegove snimke. On to sve objasni onako seljački da ga cijeli svijet razumije. Čini mi se da je več netko stavio njegov video na forum.
https://www.youtube.com/watch?v=XK535UajGZc
https://www.youtube.com/watch?v=OH8xwqa6HJ8
https://www.youtube.com/watch?v=AansFPa7d9c
-
Meni je drago da se napokon nešto radi što se tiče voćarstva i kod nas u Hrvatskoj. Ima puno tih videa o uzgoju trešnje, a Kljaković je tu u mojoj blizini nekih 10 km od mene. Inače se puno više radi u Srbiji nego kod nas što se tiče i novih sorata i svega vezanog za voćarstvo i vinogradarstvo. Oni su več križali svoje autohtone sorte vinove loze sa otpornim sortama i stvorili svoje sorte međuvrsnih križanaca. Gdje su naše i tko radi na tome ? Čudno je i meni ovo za krušku na višnji, a pomislio sam da je sam nacijepio kad već cijepi voćke. Trebalo bi isprobati dali bi se to moglo primiti. Ovaj video od Adnana Maličevića sam ja stavio jedan negdje u temi trešnja. Zanimljiv je i komičan dok objašnjava. Ako nekoga zanima neka si svakak pogleda sva njegova predavanja.
-
stvarno je zakon čovjek! ;D
Ma, što se tiće voćarstva u Hrvatskoj.... evo ja imam ispred kuće jedan sjemenjak, izraslo od koštica koje smo mi pljuckali... ima već jedno dvadeset godina ako ne i više i uvijek lijepo rodi, ne napada ju kozičavost, ne prskamo je uopće, plodovi su onako lijepo srednjekrupni i rana je....
I sad si ja mislim, pa jel tko kod nas radi na istraživanju, uvrštvanju novih vrsta... ?
-
Radi puno Agronomski fakultet na istraživanju i novim sortama. Svaka im čast jer puno su več do sada toga napravili i imaju pokušališta Jazbina, Maksimir itd. Mislim da zaostajemo za nekim zemljama u našem okruženju i volio bih da se to promijeni. Mislim da bi na neka mjesta trebalo postaviti mlade agronome koji baš vole voćarstvo pa bi i bilo više rezultata.
-
To je stvarno pohvalno a onda bi morala priskočiti država, odnosno ministarstvo za poljoprivredu, te malo potpomognuti i promovirati takve stvari.
Evo ja na primjer ne bih još dugo vremena znao za tog g.Kljakovića i udrugu da nije Siki stavio video na forum a svake nedjelje pratim plodove zemlje koji su ionako u 90% slućaja usmjereni u probleme ratarstva i stočarstva. Da na primjer državni aparati financiraju kakvu reklamu o uspješnim voćarima ili voćarima koji su tek počeli sa proizvodnjom, sigurno bi se našle razne voćarske udruge i iz susjednih zemalja i došle u posjetu tim voćarima, malo izmjenili iskustva i sklopili kakav posao, pogotovo sada kad je Hrvatska u EU.
U bivšoj jugi je bilo više tih voćarskih instituta jer je država to poticala i razvijenih je puno novih sorti priznatih širom svijeta. Čak su neke sorte, zapadne države ukrale i patentirale pod svoje.
Evo samo jedno iskustvo jednog kolege koji je bio na stručnoj ekskurziji u južnom Tirolu. Bili su na plantaži šljiva i dunja. Kad su pitali čovjeka koje sorte šljiva imaju, rekao im je da imaju isključivo čačanske selekcije a od dunja leskovačku i vranjsku.
-
Sigurno ste vec vidjeli u trgovackim centrima ove plosnate breskve. Zanimljivo je da se sorta zove UFO3 zbog toga sto lice na letece tanjure. Probao sam ih i nisu lose za pojest, a odusevio me je taj neobicni izgled. Neznam dali ima sadnica te sorte kod nas?
-
Baznik je imao te plosnate breskve, a vjerojatno budu i nasi rasadnici u Hrvatskoj na jesen imali te plosnate breskve jer smo sada u EU. Znam jedino da Baznik sve sadnice cijeni ko suho zlato, bio kod njih pa znam. Tako da cu kod njih kupovat uglavnom egzotiku koje nisu dostupne u Htvatskoj.
-
Tako je SAS. Vjerujem da će Drijen imati tu breskvu (http://www.drijen.hr/noviteti/plosnata-breskva/) a treba se i raspitati jel postoje sorte tih breskvi. Naime dok sam tražio na netu, spominje se sorta Saturn i Pan-Tao (a za ovu potonju tvrde da je otporna na kovrcavost)...
-
@blitva
E sad si me posjetio na taj Drijen, oni su imali tu plosnatu breskvu na proljece i ja mislim da je na njuskalu kojeg je objavio Drijen, sadnica plosnate breskve bila 60kn. Vjerojatno je visa cijena zbog uvoza/zasticenog imena. Ali to je jos uvijek povoljnije od Baznika, jer mislim da u Bazniku nemaju "nista" ispod 10€ po sadnici sto se tice vocnih vrsta. Drijen je imao i one dvije samooplodne paw paw vockice jedna je bila ona sunflower tak nesto, a za drugu ne znam kak se zvala. I tada te sadnice nisu bile preskupe jer kao te nemoraju biti cijepljene. A druge sorte moraju biti cijepljene.
-
kupio sam ja tamo paw paw za 50 kn no prije nego sto skocis od radosti do neba sam da ti velim da je sadnica bila visoka jedan pedalj. Posadio sam ju na jesen, prezivjela je ali rast se mjeri u milimetrima. S obzirom da i ona nakalemljena treba minimalno sedam godina za pocetak plodonosenja, ja ocekujem kad odem u mirovinu bude bilo plodova :D
-
Ha zato treba cim prije posaditi tu paw paw, a ne odugovlaciti. Jer sto vise odgadas sadnju to vise treba vremena da docekas svoje prve plodove ! ;D
-
Predlani sam posadio plosnatu breskvu. Kupio sam je u Kaliji u Črnomlju i koštala je 13 € jer je bila u posudi. Mislim da su je lani imali i golog korjena.
Ima ih raznih sorti i vremena dozrijevanja. Moja je Platicarpa i zrele budu za tjedan-dva.
Lani je več imala prve plodove. Nama su jako dobri, slatki, mesnati i mogu se lijepo kalati a da ti pri tome ne curi sok po rukama.
https://www.dropbox.com/sh/1plaejrhkmmlb7o/AABTNyVderGkGJvcE6ARxsRCa?dl=0
Prije sadnje sam malo proučio povijest tih plosnatih bresaka.
To su vinogradarske breskve (zato imaju sada svakojakva imena jer nisu selekcionirane) koje su još prije prvog svjetskog rata masovno rasle po hrvatskoj, slovenskoj i italijanskoj Istri a onda su potpuno nestale. Navodno su se opet pojavile nakon drugog svjetskog rata i porijeklom su iz južne amerike, mislim da iz Argentine.
Moja teorija je, da su naši ljudi koji su se raseljavali po južnoj americi, tu sadnicu prenijeli tamo a poslije se je istim putem vratila nazad.
-
@ Zdrave izgleda da mi neznamo nista iskoristiti i tek kad se nesto vani proslavi onda se sjetimo da je to mozda nase. Gledam bas i za te sljive Mirabelle (dzanarike) od kojih se u Njemackoj pravi odlicna i skupocjena rakija, a kod nas rastu tak divlje i nitko ih ne zeli posaditi. Kod nas je mozes probat jos kod nekog starog djeda, a puno je bolja od one sto se pravi od plavih sljiva.
-
Kod nas su cijenjene samo propale Bistrice koje su osjetljive na sve i svasta. Daleko od toga da plodovi nevaljaju, vec je problem taj da je sorta preosjetljiva na bolesti i ima redovito alternativnu rodnost.
A od plodova bresaka gotovo je svaka sorta dobra, osim one sorte koja ima gorki okus. Ja obozavam kada sok hoce ici sve do lakta, e onda je to prava socna breskva/nektarina ! ;D
-
Meni su bistrice ok za rakiju i pekmez al za pojest mi nisu bas jer nisu nesto narocito socne. Cacanska najbolja i Stanly su mi puno ukusnije i socnije sljive za pojest od Bistrice. Da breskva mora bit socna i slatka, a u centrima kad kupis su cesto nikakvog okusa.
-
Da, ali ja sam skuzio da kad kupis u trgovackim centrima breskve ili nektarine koje nisu zrele moras ih ostaviti dan dva pa cak i do tri dana na sobnu temperaturu da omeksaju i onda ima soka sve do lakta pa cak su i ukusne.
Dva puta zaredom sam kupio nektarine i bile su mekane pa sam skoro sam pojeo 1kg pakovanja jer su bile preukusne, a proizvodac je bila Italija.
Sad kad sam skuzio zastitu kod bresaka koju uglavnom provodim s modrim uljem prije cvatnje i opet prije listanja gotovo da uopce nemam problema s kovrcavoscu i supljikavoscu, odnosno pojavi se samo na par listova. Tako da sam odlucio cijepiti breskve i nektarine na hrpu divljaka da nemoram kupovati po centrima.
-
Pluot i Aprijum oba su krizanci marelice i sljive u razlicitim roditeljskim omjerima. Danas sam malo pregledavao pa evo link ako nekoga zanima.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&cad=rja&uact=8&ved=0CC4QFjACahUKEwj36qehgb3HAhVD1hoKHXkWCdg&url=http%3A%2F%2Fm.ba.voanews.com%2Fa%2F1169089.html&ei=05XYVbe1HMOsa_mspMAN&usg=AFQjCNEEM1HF01ng543eFie3GdwpSVLb-Q&sig2=0QhrRP7CYAOs29uheEOvJA
https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CBwQFjAAahUKEwjDitL8g73HAhXHNhoKHT2GB6M&url=https%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FPluot&ei=q5jYVYOJNcftaL2MnpgK&usg=AFQjCNEJapyG3EECWi0f382lMSj0fd1akw&sig2=HNszPi4RSmdRov7fHPB8-A
-
Sj...t če nas ta genetika.
Nisam konzervativan ali mislim da je još uvijek najbolje klasično voće.
-
Sj...t če nas ta genetika.
Nisam konzervativan ali mislim da je još uvijek najbolje klasično voće.
Meni je ok oplemenjivanje bilja jer se radi selekcija i krizanje vocnih vrsta i sorata, a na kraju nastane nastane nesto odlicno poput Tayberyja. Bez genetike bi nam vocarstvo bilo mozda pomalo i dosadno. Danas je problem sto je moguc prijenos pojedinacnih gena zivotinjskog ili nekog drugog porijekla i to mi se nikako ne svida. Nisam za GMO, ali nemam nista protiv selekcije i krizanja vocaka pa i razlicitih vocnih vrsta.
-
Evo kako je smokva prilagodljiva voćna vrsta i koliko joj malo treba za preživljavanje.
Snimlljeno prošli tjedan na Rabu u blizini marine.
https://www.dropbox.com/sh/y7y63sw9qe2lov1/AABosaeAzDpJiCcmA41ubK9Ma?dl=0