VVV Forum
Voćarstvo => Voćarstvo => Topic started by: tupka on 28 Studenoga, 2011, 07:14:40
-
Prerada i čuvanje voća u kućanstvu
Jesen je najljepše godišnje doba. Obiluje plodovima koje treba samo ubrati i spremiti na pravi način da bi se očuvali i bili za upotrebu. Voće ima posebnu važnost u zdravoj prehrani zahvaljujući kemijskom sastavu i senzoričkim vrijednostima. Svježi plodovi voća sadrže mnoštvo vitamina, minerala, ugljikohidrata i bjelančevina. Osim navedenih spojeva, sadrže i velike količine vode. Zbog tako visokog postotka vode plodovi voća zahtijevaju posebnu pažnju tijekom skladištenja, kako bi očuvali nutritivne i senzoričke osobine.
Čovjek nije jedino živo biće s nagonom da sakuplja plodove prirode dok su mu dostupni na svakom koraku, te da ih čuva i koristi u razdoblju kada ih nema. Stoljećima su vrijedne domaćice ukućanima pripremale ukusne zimnice, ne samo kako bi zadovoljile potrebu za hranom, nego kako bi i razveselile svoje najbliže. Postoje razni načini čuvanja – konzerviranja voća koji ovise o mnogo čimbenika. Konzerviranje obuhvaća različite procese i postupke kojima je cilj produženje trajnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Plodovi voća mogu se preraditi u sok, vino, ocat, likere, džem, kompot, kašu, kao i sušiti.
Sušenje voća
Iako suho voće kod nas i nije tako popularno u prehrani, važno je znati da je ono odličan izvor vitamina, minerala i bjelančevina. Sušeno voće je sigurna i vrlo zdrava hrana, kod koje su svi hranjivi sastojci višestruko koncentrirani, a energetska vrijednost se povećava i do 10 puta.
Prednost ovog voća svakako je u njegovoj praktičnosti - uvijek ga možete imati pri ruci i pojesti kad vam padne šećer, kad ne stignete ručati na vrijeme, ili jednostavno kad vam se nešto gricka.
Suho voće nije termički obrađeno. Iz njega je zapravo izvučena voda i ono je dehidrirano. Upravo zbog toga bogat je izvor vlakana, prirodnog šećera, vitamina A i C, kalija i magnezija. Danas je izbor sušenog voća vrlo velik, suhe šljive, smokve, grožđice, jabuke, banane, ananas, itd. Suhe šljive i grožđice su najčešće suho voće koje se kod nas konzumira, a bogate su vitaminom A i C, te kalcijem. Vrlo često ih jedu osobe koje imaju problema sa zatvorom, zbog njihova prirodnog
laksativnog djelovanja. Osušena šljiva sadrži čak dvostruko više vitamina A od svježe šljive. Suho grožđe je vrlo zdrav i ukusan izvor prirodnog šećera i biljnih vlakana, a grožđice su posebno bogate mineralima željezom i kalcijem. Osim toga, bogate su i vlaknima i pomažu kod povećanog krvnog tlaka zadržavanja tekućine u organizmu i kod anemije. Marelice sadrže znatnu količinu vitamina A, koji je dobar za naše oči i vid. Taj je vitamin vrlo jak antioksidans, te možemo reći da marelice čuvaju naše srce i kosti od starenja. Suhe marelice vrlo su korisne i za anemične osobe, zahvaljujući izrazito visokoj koncentraciji željeza koji sadrže.
Danas se sušenje voća uglavnom obavlja industrijski, međutim, možemo to i sami učiniti u kućanstvu. Postupak sušenja obavlja se najčešće na suncu, ali i na zraku i u pećnici. Nakon berbe potrebno je izabrati najbolje plodove, dobro ih oprati i osušiti. Zatim se voće reže na kriške ili kolutiće (jabuke i kruške), dok se neko suši čitavo (npr. smokve). Bobičasto voće rijetko se može sušiti, osim borovnice za čaj i začin i ribiz, također za čaj. Nekom voću potrebno je izvaditi koštice, a primjer su breskve i marelice, dok drugo sušimo s košticama (šljive, šipak). Vrlo je važno i da se voće posloži na drvene ploče ili rešetke, i to tako da se ne dodiruje.
Može se nanizati na konac i izložiti izravno na sunce, a poželjno je da oko voća struji suh zrak. Na vrh možemo staviti gazu da se zaštiti od gladnih kukaca. Na suncu ga ostavimo dok se gotovo potpuno ne osuši. Potrebno ga je okretati kako bi se svi dijelovi osušili podjednako. Postupak se dovršava prenošenjem drvene ploče s voćem u hlad. Ukupno vrijeme sušenja može trajati od 3 dana na suncu i jednog dana u hladu, do ukupno desetak dana, što na suncu, što u hladu. Sve ovisi o vlastitoj procjeni.
Dehidracijom plodova gubi se plodno tlo za razvoj mikroorganizama. Zbog toga što suho voće sadrži malo vode, prije upotrebe se može pustiti da preko noći odstoji u mlakoj vodi te upije tekućinu koju je izgubilo. Okus se zadržava i u sušenu voću. Ako nas iznenadi nepovoljno vrijeme, sušiti možemo i uz pomoć pećnice, što je i brži postupak. Voće se složi na lim (pripremljeno i izrezano), prekrije masnim papirom i stavi da se lagano suši na 50-60 C°. Povremeno ga treba okretati da se osuši ravnomjerno. Pri svakom otvaranju vrata pećnice postići ćemo da ode višak pare. Osušeno voće može se spremiti u limenke, staklenke, drvene kutije ili papirnate vrećice. Ako se nakon određenog vremena pojave vlaga ili crvi, moguće je da voće nismo dovoljno dobro osušili ili da nismo dobro pripremili ambalažu, tj. nismo je dovoljno osušili.
Zamrzavanje
Najbolje se zamrzava: jagodičasto voće, od koštuničavog breskve, marelice, višnje i trešnje intenzivnih boja, šljive i ringlo tamne boje. Loše se zamrzava bijelo grožđe, žute trešnje te žute šljive i ringlo, jer zamrznuti plodovi potamne i promijene okus. Zamrzavamo i voće sa sjemenkama, jabuke, kruške i dunje, ali samo kao kompot, voćne kašice ili u blanširanim komadima koje smo zašećerili ili nakapali limunovim sokom. Kao što su pokazala posljednja iskustva, dobro se može zamrzavati i južno voće koje zadrži svoju vitaminsku vrijednost. Tako možemo zamrznuti sok od naranče, grejpa, banane, ananasa, dinje i još neko voće. Zamrzavamo zrele (ni previše ni premalo), svježe i neoštećene plodove, jer će samo takvo voće biti pravilno zamrznuto i zadržat će svoja osnovna svojstva: aromu, boju i vitaminsku vrijednost oko 8 mjeseci.
Ušećereno (kandirano) voće
Voće se može čuvati i ušećereno (kandirano). Kuha se u šećernom sirupu i ostavi da se dobro osuši. Koristi se za pripremu raznih slastica i ukrašavanje. Omjer vode i šećera treba biti 1:1. Najprije se voće prokuha u vodi, izvadi i ocijedi, a u istu vodu stavi se šećer i prokuha. Zatim se u tu vodu ponovno stavi voće i čim zakipi, lonac se ukloni s vatre. Sljedeća 2-3 dana postupak se ponavlja: uzavre se sirup, u nj uroni voće i tako nekoliko puta. Na kraju treba pustiti da voće odstoji 2 dana u sirupu i onda se stavlja u pećnicu da se osuši na 35-40 °C. Za potrebe kućanstva za ušećerenim voćem, a koje su uglavnom male, najbolje je možda kupiti gotovo, industrijski ušećereno voće koje nije preskupo, a vrlo je atraktivno. Za voćne sirupe posebno je pogodno bobičasto voće, od kojega je jednostavno načiniti kašu. U kašu se doda malo šećera i pusti da odstoji preko noći. Drugi dan se procijedi sok, a potrebna količina šećera na kilogram voća je 1-1,5 kilogram. Potrebno je prokuhati 5 minuta i zatim naliti vruć sirup u staklene boce.
Tekući proizvodi od voća
Hrvatska u svom kontinentalnom dijelu ima povoljno podneblje za proizvodnju voća, što bi trebalo iskoristiti u povećanju površina. Može se očekivati da bi se veća proizvodnja odrazila i na povećanje prerade jer suvremeno tržište ne prihvaća voće s oštećenjima i nepravilnostima, te je takvo voće potrebno na neki način obraditi, kako ne bi izgubilo na svojoj tržišnoj vrijednosti.
Voćni sokovi
Tehnološkim procesom, tj. preradom svježih, zdravih i zrelih plodova dobivaju se tekući proizvodi – sokovi. Oni ulaze u jednu od vrlo značajnih skupina voćnih prerađevina. Voćni sok se proizvodi izravnom mehaničkom preradom jedne ili više vrsta zdravog, tehnološki zrelog, svježeg ili ohlađenog voća koje nije fermentiralo, ali može fermentirati. Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koji su bili izdvojeni tijekom prerade mogu biti vraćeni istom soku. Voćni sok proizveden u kućanstvu prirodni je sok dobiven od različitih voćnih vrsta koji služi neposredno za piće. Prvi zahvat u preradi voća je pranje plodova jer je moguće prljanje plodova tijekom ubiranja i stajanja poslije berbe. Prije pranja ili odmah nakon njega, trule i nagnječene plodove treba odstraniti, kako se proces prerade ne bi odvijao u neželjenom smjeru. Potom se zdravi plodovi usitnjavaju u voćnu kašu koja je poluproizvod spreman za daljnju preradu.
Voćni sokovi se proizvode neposrednim prešanjem voćne kaše. Prešanje voćne kaše može se napraviti na više načina, od ručnih pa do strojnih preša za voće. O kvaliteti prešanja ovisi i količina soka i ona za jabuku iznosi najmanje oko 35%.
Kakvoća takvog soka ovisi o svojstvima pojedine voćne vrste i fiziološkim procesima nastalim nakon berbe. Jako je važan harmoničan odnos između kiselina i šećera. Postoje tri glavna tipa soka s obzirom na čestice mutnoće: bistri, mutni i kašasti. Razlikuju se po izgledu, sadržaju, ali i načinu dobivanja. Bistri sok nastaje uklanjanjem grubih disperznih i nekih koloidnih čestica. Mutni sok sadrži grubo disperzne i koloidne čestice koje se ne talože, dok kašasti sok (nektar) sadrži fino disperzne i homogenizirane djeliće voćnog mesa. Sok dobiven prešanjem izložen je utjecaju vanjske sredine i kisika iz zraka te može doći do njegove oksidacije, što će se manifestirati kroz promjenu boje (tamnjenje) i svježine soka. Kako bi se taj proces spriječio, u sok se dodaju antioksidansi u količinama koje su propisane. U tu svrhu najčešće se koristi askorbinska kiselina, odnosno vitamin C. Osim što sprječava neželjene procese u soku, njegovim povećanim dodavanjem možemo poboljšati i kvalitetu proizvedenog soka.
Voćno vino
U zemljama Europe voćno vino, a osobito jabučno, nalazi velik broj poklonika. Da bi se priredilo dobro voćno vino, voće treba odabrati, jer svako voće ne daje željene osobine tom piću. Kvaliteta voćnog vina ovisi i o tlu na kojem je voće raslo. Prednost ima voće koje je uzgajano na glinenom i ilovastom tlu, čije će vino biti stabilnije od vina koje je proizvedeno od voća s laporastog tla. Proizvođači jabučnog vina ponegdje vode računa i o tome da plodovi koji se prerađuju u vino budu što sitniji, kako bi što više sastojaka iz što više pokožice pridonijelo boljoj aromi pića.
Prije prerade, ako je potrebno, plodove treba oprati, nije nužno odstraniti kožicu. Oštećene dijelove voća treba izrezati, a oprane plodove treba usitniti. U tu se svrhu može koristiti i mlin za grožđe, ako se može podesiti razmak valjaka. Usitnjene jabuke ostavljaju se u bačvi tijekom 24 sata, kako bi se iz njih tijekom fermentacije izvuklo što više aromatičnih sastojaka. Kod prerade možemo dodavati enzime koji razgrađuju pektine, a time dolazi do oslobađanja soka a time i aroma. Da bi se izbjegao dodir sa zrakom, dobro je potisnuti usitnjenu kašu pod površinu tekućine. Usitnjenoj masi dodaju se selekcionirani kvasci koji su neophodni za pravilno vrenje, te kalijev metabisulfit koji uništava štetne mikroorganizme, koji bi mogli uzrokovati neželjene efekte. Time se sprječava mogućnost oksidacije na površini, a istovremeno se previranje odvija pravilnije. Nakon 24 sata pristupa se procesu prešanja. Takvim prešanjem se dobije bistriji mošt. Dobiveni mošt se toči u bačvu, gdje uz vreljnjaču vrije do kraja. Ukoliko jabuke nisu imale željenu količinu šećera, može ga se dodati. Nakon svakog prešanja treba odstraniti sitne dijelove ploda jabuke s dijelova preše, jer dijelovi ploda jabuke brzo oksidiraju i dobra su podloga za razvoj bakterija. Tu su prvi uzroci octikavosti vina od jabuka. Kada je vrenje dovršeno i vino izbistreno, treba ga pretočiti. Voćno vino se pretače godišnje 4, pa i 5 puta. Prvi pretok je čim se očisti nakon vrenja (studeni). Drugi pretok je potkraj veljače ili početkom ožujka. Treći pretok je potkraj svibnja ili početkom lipnja. Četvrti pretok je u rujnu ili listopadu, a peti pretok je u prosincu. Kada vino othlapi, prostor iznad vina će ispuniti zrak. Uz zrak će ulaziti i mikrooganizmi koji napadaju površinu jabučnog vina. Tako gljivica Mycoderma razgrađuje alkohol u ugljičnu kiselinu i vodu. Vino postaje slabije, bez onog pravog okusa, zamuti se. Stoga je neophodno nadolijevati jabučno vino, ako posuda iz bilo kojih razloga nije puna, kako bi se smanjila mogućnost kvarenja.
Voćni ocat
Voćni ocat se proizvodi biološkim postupkom octene fermentacije iz voćnog vina za proizvodnju voćnog octa koji se priprema alkoholnim vrenjem svježeg voća, matičnog voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka. Voćni ocat moguće je dobiti od svih voćnih vrsta koje imaju sadržaj šećera toliki da previranjem s kvascem daju dobro voćno vino.
Ostale voćne vrste, kruške, dunje, smokve, koštičavo i jagodasto voće, iako je prikladno za proizvodnju octa, ima manju važnost zato što se može bolje iskoristiti za preradu u različite druge proizvode. U proizvodnji voćnog octa uoctavanju uvijek prethodi alkoholno vrenje i iz tog razloga voće od kojeg se želi dobiti ocat mora sadržavati dovoljne količine šećera. Od voća koje nije dozrelo ili koje je ranije otpalo ne može se dobiti kvalitetan voćni ocat. Ocat, općenito, a vinski i voćni posebno, od davnina su cijenjen začin i konzervans, a prema sada važećim propisima ti proizvodi moraju udovoljavati temeljnim zahtjevima, od kojih se posebno propisuje da tekućina bude bistra, svojstvene boje i mirisa po korištenoj sirovini, da sadrži 60 g/L (a samo za voćni ocat 50 g/L) ukupne kiseline, da alkohol nije veći od 1,00% vol. i da ne sadrži više od 30 mg/L slobodnog i 170 mg/L ukupnog SO2.
Jabuka spada u glavnu vrstu voćnih sirovina za proizvodnju octa, kako u industriji, tako i u malim postrojenjima. Njezina dobra organoleptička svojstva (miris i okus), vrlo visoka nutritivna vrijednost te dobra iskoristivost tekućeg dijela ploda čine njenu veliku uporabnu vrijednost u proizvodnji octa.
Jabučni ocat
Jabučni ocat je ocat dobiven iz jabučnog vina biološkim postupkom octene fermentacije. Mora biti u obliku bistre tekućine, karakteristične boje i mirisa po korištenoj sirovini, sadržavati najmanje 50 g/L ukupnih kiselina izraženih kao octena kiselina, udio alkohola ne smije biti veći od 0,5% vol., i količina ukupnog sumporovog dioksida ne smije prijeći 170 mg/L, a količina slobodnog sumporovog dioksida 30 mg/L. Prema Pravilniku o prehrambenim aditivima, u proizvodnji voćnog octa dopušteno je koristiti šećer, kuhinjsku sol, med, prirodni ili koncentrirani voćni sok, askorbinsku kiselinu, aromatične biljke i njihove dijelove. Posebnu vrijednost octa predstavljaju njegova terapeutska i higijenska svojstva, te uz ljekovito bilje, predstavlja najstariji lijek kojim se čovjek liječio od različitih bolesti. Danas se koristi uglavnom za održavanje higijene i liječenje kod kuće. Ubrani plodovi jabuke najprije se namoče u vodenoj kupelji, operu i ocijede te se pretvore u kašu. Tako dobivenu kašu potrebno je što prije prešati. Nakon prešanja ponekad je dobiveni sok potrebno osloboditi velike količine mutnoće koja lebdi u njemu.
Džemovi
To su proizvodi koji se dobivaju kuhanjem svježeg voća ili voćnih poluprerađevina (pulpe i marka) sa šećerom. Prema potrebi, moguće je dodati kiselinu i pektin. Za proizvodnju džema upotrebljava se svježe voće ili duboko smrznuto voće. Od velike je važnosti kvaliteta sirovine, odnosno da sirovina ima odgovarajuću aromu, konzistenciju i boju. Kod procesa kuhanja voće se ne bi smjelo raskuhati niti raspasti. Za džem je karakteristično da sadrži komade voća, pa se može prepoznati od kojeg je voća proizveden. Džemove pripravljamo od cijelog voća ili grubo narezanog. Jagodičasto voće ostavlja se cijelo, a ono krupnije treba očistiti od koštica, peteljki i oštećenih dijelova i raspoloviti ili narezati.
Voće treba dobro oprati pod mlazom vode i ocijediti. Tako pripremljeno voće izmiješamo sa šećerom (količina šećera ovisi o vrsti voća) i ostavimo pokriveno krpom na hladnom mjestu da pusti sok. Voće kuhamo sa šećerom pazeći da se ne raspadne potpuno, nego da se vide komadi voćnog mesa u želiranom soku. Zato džem treba kuhati što kraće, kako bi pektin zadržao sposobnost zgušnjavanja voće ne bi izgubilo boju i miris. Kuhamo ga na jakoj vatri miješajući,
kako bi ishlapilo što više vode. Smjesu kuhamo tako dugo dok se kap razlivena na hladni tanjur ne zgusne. Džem se stavlja po malo u flašice, da bi se one zagrijale i da staklo ne prsne. Potom se zatvore celofanom ili poklopcem.
Pekmezi
Pekmez se pripravlja od samljevenog, pasiranog ili izgnječenog voća i šećera. Za pekmez se mogu rabiti sve vrste voća, a pritom nije važno da plodovi budu lijepi i podjednako zreli, nego samo da budu zdravi. Za razliku od džemova, u pekmez se obično stavlja manja količina šećera, ali ga je potrebno kuhati dulje da bi isparilo što više vode i da bi se na taj način postigla veća koncentracija šećera koji sadržava voće. Pekmez od voća koje sadržava puno pektina kuhamo 20 minuta, a od voća s manje pektina 30 - 40 minuta. Većina pekmeza, kao i džemova, potpuno se želira tek kad se ohladi, zato potkraj kuhanja računajte na to da će gustoća u staklenkama biti veća nego u loncu. Poseban je slučaj pekmez od šljiva bez šećera, koji se vrlo dugo kuha, jer ga konzerviraju jedino voćna kiselina ili šećer sadržani u šljivama. Kod kuhanja pekmeza šećer se može dodavati miješanjem s voćem prije kuhanja, ili stavljanjem u voćnu kašu u drugom dijelu kuhanja. Nakon kuhanja pekmez stavljamo vruć u staklenke, koje možemo odmah povezati celofanom namočenim u alkohol, ili ih možemo ostaviti pokrivene dok se na vrhu stvori korica, i tada povezati. Osim uobičajenog načina kuhanja u loncu, pekmez se može pripravljati i u električnoj pećnici.
Čuvanje voća
Načini čuvanja voća prvenstveno ovise o vrsti voća koje se skladišti, ali i o pojedinoj sorti. Povišenjem temperature svi procesi unutar ploda odvijaju se brže, a sniženjem temperature dolazi do usporavanja svih procesa u plodu. Neposredno nakon berbe potrebno je rashladiti ubrano voće jer se hlađenjem plodova usporava proces zrenja i smanjuje mogućnost pojave pojedinih fizioloških bolesti. Taj proces hlađenja potrebno je provesti u što kraćem razdoblju od trenutka berbe. Hladnjače s kontroliranom atmosferom koriste, osim niskih temperatura, i promijenjenu atmosferu unutar komora sa sniženim udjelom kisika i povećanim udjelom ugljikova dioksida. Količina ugljikova dioksida je važna jer je dokazano da dolazi do oštećenja plodova ako je njegova koncentracija prevelika. U komorama mora biti visoka relativna vlažnost zraka, najčešće od 90 do 95%. Ako bi vlažnost zraka bila niža, došlo bi do jače transpiracije i plodovi bi postali smežurani i bez tržišne vrijednosti. Ukoliko se plodovi čuvaju u suhim i prohladnim prostorijama, potrebno ih je smjestiti u letvarice i redovito kontrolirati kako bi na vrijeme uklonili plodove koji se počinju kvariti. Na taj će se način spriječiti kvarenje cijele letvarice.
Kvarenje voća
Najvažnije je održati kvalitetu voća tijekom skladištenja, što znači sačuvati izgled, boju, okus, konzistenciju, te nutritivne osobine. Od velikog značaja je da ubrani plodovi budu zreli te da uvjeti u skladištima odgovaraju pojedinoj voćnoj sirovini. Prerađeno voće također je podložno kvarenju, pogotovo ako proces prerade nije vođen pravilno ili skladišni uvjeti ne odgovaraju zahtjevima skladištenog proizvoda. Prilikom prerade voća nastoji se izbjeći dugotrajno skladištenje jer dolazi do gubitka svježine i nutritivnih značajki. Transpiracija voća je različita i ovisi o vrsti, sorti, morfološkoj građi te kemijskom sastavu voća. Voće koje ima veću transpiraciju ima manju mogućnost skladištenja, podložnije je kvarenju. No, na transpiraciju utječe i vlažnost okolnog zraka i iz tog razloga je potrebno provjeravati relativnu vlažnost prostora u kojem se voće skladišti.
izvor : Gospodarski list
-
Ostalo nam je viška šljiva, kruške u podrumu zore 100 na sat a ima i jabuka oštečenih od savijača, tuče i stršljena. Sušara radi 24 sata dnevno, puno toga smo razdavali rodbini i susjedima a opet se pojavio višak, pa bi prije nego što poklonimo nekome za rakiju, skuhali nešto pekmeza iz miješanog voća.
Ako ima netko dobar recept a da ga je isprobao, molio bih da ga objavi.
Sastav bi bio isključivo od šljiva, jabuka i krušaka, eventualno uz dodatak grožđa. Obavezno na klasični način, znači uz dugotrajno kuhanje bez dodataka nekih sredstava za zgušnjavanje.
-
Sad sam vidla ovaj post. Zdrave upravo kak si rekel na klasičan način, Ja dan prije očistim voće, kožicu ne gulim je moji to tako vole, stavim šećer i ostavim preko noći. Idući dan sve zajedno dobro sameljem i stavim u pečnicu peći. Peće se uz povremeno rijetko mješanje, svakih sat jednom, Idealni za pečenje pekameza bili bi mesarski duplikatori za topljenje masti, i upravo sam u potrazi za takvim.
Inaće uviek dok ostane voća koje se ne pojede u kuće, da se ne love mušice, sve zajedno tako ispečem.
Ima još jedan trik koji sam isprobala ove godine. U jesen je jako puno posla i svega nam puno propadne. Dobro je očišćeno voće zamrznuti i zimi dok imamo vremena ispeći pekmez. Ove sam godine ispekla miješani od šljiva, jabuka i višnji, obični klasični, jer moji su svi takvi i peku se po starinski, tko dugo dok za kuhačom kad mješamo ostane čisto dno, pekmez je za deset.
Inaće radim i pekmez od tikvica sa limunom ili sa dodatkom mente. To je opet nešto posebno... mljac
-
Hvala @ tupka.
Poslije smo napravili pekmez od šljiva, jabuka i krušaka, od svakog voća po 1/3. Fin je ali budemo drugi put stavili veči postotak šljiva.
-
Ako netko ima kakav dobar isprobani recept za pekmez od smokava molio bih da ga objavi. Bit če par kilograma viška pa budemo probali nešto napraviti od toga.
-
Ako netko ima kakav dobar isprobani recept za pekmez od smokava molio bih da ga objavi. Bit če par kilograma viška pa budemo probali nešto napraviti od toga.
Evo jedan domači: 1kg smokava (nemoj da su previše vodenaste,možeš ih malo prosušit dva-tri dana) 1/2kg šečera,jedna kesica vanilj šečera i jedan manji domači limun.
Smokve samelji u mašini za meso,limun na četvrtinu i onda na fetice (nemoj ga mlit) stavi sve skupa u teču i stavi uzavrit,kad uzavre stavi u pečnicu i kad je gotovo stavi u boce, i to je to dobar tek!
-
Je, to je pravi recept, po tom receptu je i moja žena kuhala samo što je stavila limun bez kore i kuhala ga je na šporetu kao klasični pekmez od šliva, samo krače vrijeme.
-
Je, to je pravi recept, po tom receptu je i moja žena kuhala samo što je stavila limun bez kore i kuhala ga je na šporetu kao klasični pekmez od šliva, samo krače vrijeme.
Ona korica limuna mi je najdraža okus u kombinaciji sa smokvom je fenomenalan,a kad se kuha na špaheru strašno prska i obavezno se dobro ispečem,u pečnici ne prska i nemoraš prat dva kvadrata oko špahera. ;D
-
Zahvaljujem se na receptu Gabro i jedva čekam da ga isprobam. Posebno me raduje što je domaći recept jer takvi su i najbolji. Dali imaš kakav domaći za smokvenjak? Pravili smo jednom od suhih smokava po nekom receptu s neta, ali nije bio baš ukusan. Inače taj smokvenjak mi je odličan uz čašicu domaće fine rakije.
-
Zahvaljujem se na receptu Gabro i jedva čekam da ga isprobam. Posebno me raduje što je domaći recept jer takvi su i najbolji. Dali imaš kakav domaći za smokvenjak? Pravili smo jednom od suhih smokava po nekom receptu s neta, ali nije bio baš ukusan. Inače taj smokvenjak mi je odličan uz čašicu domaće fine rakije.
Trebam znati šta podrazumjevaš pod smokvenjak ???
-
Trebam znati šta podrazumjevaš pod smokvenjak ???
Tradicionalni kolač od suhih smokava. Neznam dali se pravi i kod vas na otoku Braču. Evo našao sam neki recept pa možeš i pogledat na linku kak to izgleda. Samo klikneš na smokvenjak na lijevoj srtani kad ti se otvori stranica.
https://sites.google.com/site/dalmatiagourmande/
-
Pravi se i ovdje,samo mi ga zovemo "viški hib" a u nas je smokvenjak sasvim nešto drugo zato sam i pitao na šta misliš, kod nas se samelju suhe smokve i mendule se izlome na komadiće (ne melju se) onda se sve to skupa umjesi rukama dodavajuči domaču travaricu onako da dobiješ jednu lijepu smjesu,stavi se u lim i ostavi sušit na zraku ne u pećnici kad se osuši izrežeš ga po volji i staviš u teglu sa dosta lovora i koromača i to može dugo stat meni je to odlićno zimi kad se vratim iz polja se rakijicom čovjeka lipo ugrije!
-
Hvala Gabro. Sad samo trebam sve to isprobati. Lovor,koromač i rakiju imam, a suhe smokve i mendule budem kupio. Baš razmišljam o tome da posadim koju mendulu jer koliko gledam podnose dosta niske temperature pa nebi bilo loše probat posadit koju i tu kod nas.
-
Gabro ovo sa rakijom sam isprobala jedne godine za Božić. Radila sam kuglice. Bilo je prefino i pravo osvježenje. Naime tradicionalni kolači jesu fini ali i dosta teški, s obzirom na bogatstvo sastojaka, ali te kuglice od smokava, ja nisam stavila mendule (predpostavljam da misliš na badem) već smo smokve, šećer u prahu i rakiju šljivovicu, jer nemam fine lozovaće i na kraju uvaljala u kristal šećer, ma to je bilo za prste pojesti. A kaj je najvažnije svi za svetke želimo imati izbor od više vrsti, pogotovo za Božić, a to je onda iscrpljujuće, a ovo je u tili čas gotovo i još jedan kolač koji pridonosi raznovrsnosti ponude, jako efektan na tacni.
-
Njegovo veličanstvo grožđe!
S pravom ga možemo nazvati kraljem voća. I ovaj je forum posvećen njemu. Vino koje je glavna tema ovdje, svi znamo da je od uvijek božansko piće u svim vjerama i civilizacijama, od najstarijih zapisa.
Osobno zbog zdravlja ne smije piti alkohol, ali dobroj kapljici, makar samo pol deci nikad ne mogu odoljeti. Nisam stručnjak, ali imam fino nepce kaj se tiće vina. Recimo ledeno vino od forumaša Vina Radić ili dingač od isto tako našega Južnjaka se stvarno mogu nazvati božjom kapljicom.
To su vina za uživanje, piti kap po kap, osjetiti punoću okusa.
Osim vina i lozovače, grožđe možemo višestruko iskoristiti. Nemam vinograd, iako mojih 28 trseva u usporedbi sa vinogradom bivšeg forumaša Jinx-a se isto more nazvati vinogradom :), grožđe sa tih trseva pokušavam maksimalno iskoristiti. Imam neku ranu sitnu crnu sortu,starinski cijep. koju obavezno sušim i radim ocat. Daleko je bolje to sušeno grožđe nego bilo kakve grožđice iz dućana. Bez obzira da li koristite kao dodatak jogurtu, ili u kolačima ili ga jedete sušenog. Pogotovo što je otkriveno da koštice grožđa pomažu kod liječenja svih vrsta raka . Ima sorti grožđa koje imaju tvrđe kostice, pa se u tu svrhu ne mogu iskoristiti, ali ih ima koje se lakše, čak sa zubima lomi.
Korisnost koštica grožđa pogledajte na ovome linku :
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9356.
Uz bok grožđu po ljekovitosti ja bi svrstala bazgu. Bobice bazge nazivaju prirodnim antibiotikom. Bušene bobice prokuhati pet minuta i piti čaj kod prehlade isto tako i dđem ili pekmez jesti u vrijeme viroza. Kako bazga ima slabe kiseline za poboljšanje okusa i naravno poboljšanje kvalitete samoga krajnjega proizvoda stavljam taj isti crni cijep kod kuhanja džema ili kod izrade kompota.Okus krajnjega proizvoda je nevjerojatan! Moramo zapamtiti da se bobice bazge moraju prokuhati jer sirove sadrže otrovne tvari :
http://www.centar-zdravlja.net/clanci/biljni-lijekovi/13/2526/mnoge-zdravstvene-koristi-bazge/
Grožđe prerađujem i tako što kuham posebno fini mješani pekmez od jednakih dijelova grožđa, jabuka, kruški i gorični breskvi. Bez dodatka konzervansa, na klasičan način, uz dodatak maksimalno 25% šećera od ukupne količine voća, a to naravno zavisi i o sladoru samoga voća.
Jako je fini i kompot od bilo koje vrsti grožđa, prednost imaju aromatičnija u kombinaciji sa jabukama narezanim na kockice. Posebno ukusno za hladne zimske dane , dok nam se u dućanima nudi razne vrsti otrova u voću, po jako visokim cijenama.
Nikad u ni jednoj prerađevini bio kompot, pekmez ili džem ne odstranjujem koštice.
-
mislila sam na koštice grožđa. Više se ne usudim ići na izmjeni jer mi onda obriše pola posta.
-
Danas če se kuhati pekmez od šljiva, po klasičnoj metodi, ono 3-4 sata kuhanja.
Zanima me da li je netko kuhao pekmez od samog grožđa. Baš bi za probu skuhali par staklenki pekmeza od Žutog muškata.
-
Mi kuhamo od izabele/barumbe
Ispada fenomenalan, slatko kiseli, crno ljubicaste boje
Okus i aroma na prvu - barumba, nemres fulat
Samo, mislim da na muskatu nebus imal kaj prepasirati i bez neke kemije tesko da ga bus zgusnul.
U svakom slucaju javis pa da na taj nacin i ja dio svog muskata rijesim
-
Vjerujem da je izabela najbolja za to kao i za sok. Jeo sam ga lani prilikom jedne stručne ekskurzije, na jednom OPGu na Goričkom (Slovenija), i mogu reči da je fantastičan.
Jesi li to kuhao na klasičan način ili si dodao kakvo želirno sredstvo ?
Koliko vremena si kuhao i koliko je izišlo pekmeza od npr. jedne kile grožđa ?
-
A ne kuham ti ja, to moji doma.
Ali znam da se nikad doma ne koriste konzervansi i sredstva za to zgusnjavanje/geliranje.
Potpuno prirodno.
Kuhas tak dugo dok se ne izreducira, al da traje cijelo popodne - traje, ali vrijedi
-
Aha, budem ja to posredoval svojoj ženi, ako bude pri volji miješati cijelo popodne. Mada sumnjam, jer mislim da joj je jučer bilo dosta miješanja pekmeza od šljiva a kod ovog od grožđa bi to moglo duplo potrajati.
-
Mi kuhamo od izabele pekmez i meni je odlican. Prvo se bobice prokuhaju tak dugo da ih mozes propasirat, a onda se kuha sa secerom dok god se ne zgusne kak gusto volite. Dosta dugo se to kuha skoro cijeli dan, al isplati se. Meni je najukusniji od izabele.
-
Dečki čemu miješati pekmez? Stavi se u rol na 150 stupnjeva ili na drva na srednjoj vatri, promješa se samo svaki pol sata jednom. Niti stojiš kraj njega niti prska jer se zagrijava sa svih strana jednako
-
@tupka
Nama muskama je dobro sve dok to radi zena, a kad nemas zenu ili zeba trazi 50:50 rada e onda je to nama muskima problem. ;D
Daj reci koliko dulje kuhas pekmez u pecnici umjesto na plinu ?
I dal se moze tako i paradajz kuhat i koliko bi se on dugo kuhao ?
Koliko litara ide u pecnicu ?
Pitam da nepotrosim vise struje nek kaj to vrijedi haha
-
Sve tako kuham. Kuham oko tri sata, tri i pol. Dan prije operem i očištim, stavim u ranjglu i metnem šećer i sve dobor izmješam. Odstoji do drugoga dana i onda sa štapnim mikserom usitnim i u rol. Ako se pasira onda ne usitnjavam, ali u pravilu na ovaj način se sva kožica raskuha da se za nju ni ne zna. Dakle samo koštice odvajam. Kak sam već tu napisala grožđu ne odvajam koštice zbog njihove ljekovitosti. Nitko iz moje obitelji se ne žali na koštice grožđa. Na žalost moji su dok su sjekli stari vinograd posjekli izabelu, tak da imam samo crni derekt i cep crni rani.
Imam ja još trikova, pa ako koga zanima :)...
Npr. Paradajz prije kuhanja zamrznuti na dva dana. Zatim odmrznuti i pasirati. Odvoji se samom kožica, nema vraćanja u pasirku sto put..., e tek onda kuhati
-
Sas, pa možeš ti na drva peći.
Ove god. do sad sam spekla tri ture pekmeza od tikvica, jednui turu od bazge i kupina, pa samo od bazge, 8 kg od šljiva, 4 kg miješani ( kruška, grožđe, breskva, šljiva ) sad idem pripremiti vinogradarke i grožđe, bude se još radilo od šljiva i mješanoga u drugačijim kombinacijama.
Kompota ima od kruški 6 flašica,isto toliko od breskvi, ima od jabuka, pa miješano kruške i jabuke, zatim od kupine i miješano kupina i bazga, vjerojatno budem napravila i od grožđa, taj je jako fini.
-
Još nekaj. Veliš da kuhaš na plinu. Meni se pekmez na plinu uvijek prigarao...
Brzopleta sam, pa pročitam pol posta. Ovak, u moj rol ide ranjgla 10 litara, veličine sa ručkama koliko je veliki rol i visine oko 25 cm. Uvijek sve pečem u nižim ranjglama, jer se brže, bolje i lakše sve skuha.
-
Sad djevojke i mladići molim vaša iskustva i savjete i iskustva i savjete vaših drugarica, gospođa, životnih suputnica...
-
@tupka
Ne bih na drva jer nemam svoju sumu, a u principu me izade na isto jer moram mijesati svakih 5 minuta zbog plamena bilo ono od drva ili plina koje izaziva pregaranje namirnice na dnu posude. Paradajza imam na bacanje pa bi htio nesto pospremiti bar nekih 3-4kg u malim posudicama tek toliko da imam svoje za pripremu hrane preko zime kad recept trazi pasirani paradajz.