VVV Forum
Vrtlarstvo => Vrtlarstvo => Topic started by: blitva on 03 Ožujka, 2013, 14:09:28
-
Evo s obzirom da upravo proučavam supstrate pogodne za sadnju povrća (kvaliteta, cijena, štetnost) i radim vlastitu tablicu, neće biti zgoreg da to podijelim sa svima onima koji žele što manje štetni supstrat.
(http://s24.postimage.org/b3gzvzvwh/vin1.jpg) (http://postimage.org/image/b3gzvzvwh/)
Komentari i nadopunjavanje dobro došli!
-
Ja od supstrata koristim samo Klasman, za cvijeće i povrće. Za povrće mi je najbolji potgrond P ili H. Bolji mi je H od P, zato što malo manje zadržava vodu pa nije premokro. Druge nebi ni isprobaval jer su mi ovi najbolji i najkvalitetniji. ;)
-
čul sam to isto od drugih ljudi...
pretpostavljam da toga ima nabaviti u KTC u Vrbovcu?
ja bi u srijedu skočil na grunt pa mi je skoro usput!
-
®elim samo upozoriti na problem koji se meni dogodio. Koliko god mislili da kupujemo dobru zemlju, uvijek bi ju prije sadnje trebalo u peći sterilizirati. Kupila sam zemlju, posijala sjeme, stavila najlon i na toplo, kad za par dana dok sam provjetravala, vidi vraga, puna zemlja nematoda. Kupovna zemlja često ima te male crviće u sebi koji nam uništavaju biljku. Zato je najbolje pribječi metodi naših baka i zemlju prije sijanja sterilizirati, ja to radim kako se je radilo nekad u rolu, neki u mikrovalki.. Ako imamo svoju zemlju, od glisti, kompost ili što mislim da više nema nigdje, zemlju na kojoj je dugo godina bilo gnojište, tu zemlju upotrijebiti za sadnju presadnica, naravno uz prethodnu sterilizaciju.
Od speciajliziranih supstrata za presadnice u prodaji ima svašta, no ti specijalizirani često nisu to kaj bi trebali biti. Pogotovo jeftinije varijante. ILi su od kokosove ljuske koji se brzo issušuje, ostaci u proizvodnji piva ili ulja, do ćak mulja iz kanalizacije koji znamo kaj sve u sebi sadrži. Treset ako je odkiseljen je još najbolji, iako se i on brzo issušuje. No danas se sve više radi na zaštiti tresetišta, pa su najčešći ovi gore spomenuti. Ima i kupovnih supstara od komposta, ali to nikad ne možemo biti sigurni da nećamo nešto "Dobiti" sa njima, zato uvijek prije sadnje treba sterilizirati, za ne daj bože.
Do sada najbolji supstart koji sam koristila je bio Klassmanov supstrat. Kupovala sam ga u firmi Eurobrod na tržnici cvijeća na ®itnjaku, ali ove sam godine kupila nešto drugo kod nas... Bez obzira na kvalitetu, jedna prijateljica mi je rekla da ona i Klassmanov sterilizira.
-
®elim samo upozoriti na problem koji se meni dogodio. Koliko god mislili da kupujemo dobru zemlju, uvijek bi ju prije sadnje trebalo u peći sterilizirati. Kupila sam zemlju, posijala sjeme, stavila najlon i na toplo, kad za par dana dok sam provjetravala, vidi vraga, puna zemlja nematoda. Kupovna zemlja često ima te male crviće u sebi koji nam uništavaju biljku. Zato je najbolje pribječi metodi naših baka i zemlju prije sijanja sterilizirati, ja to radim kako se je radilo nekad u rolu, neki u mikrovalki.. Ako imamo svoju zemlju, od glisti, kompost ili što mislim da više nema nigdje, zemlju na kojoj je dugo godina bilo gnojište, tu zemlju upotrijebiti za sadnju presadnica, naravno uz prethodnu sterilizaciju.
Od speciajliziranih supstrata za presadnice u prodaji ima svašta, no ti specijalizirani često nisu to kaj bi trebali biti. Pogotovo jeftinije varijante. ILi su od kokosove ljuske koji se brzo issušuje, ostaci u proizvodnji piva ili ulja, do ćak mulja iz kanalizacije koji znamo kaj sve u sebi sadrži. Treset ako je odkiseljen je još najbolji, iako se i on brzo issušuje. No danas se sve više radi na zaštiti tresetišta, pa su najčešći ovi gore spomenuti. Ima i kupovnih supstara od komposta, ali to nikad ne možemo biti sigurni da nećamo nešto "Dobiti" sa njima, zato uvijek prije sadnje treba sterilizirati, za ne daj bože.
Do sada najbolji supstart koji sam koristila je bio Klassmanov supstrat. Kupovala sam ga u firmi Eurobrod na tržnici cvijeća na ®itnjaku, ali ove sam godine kupila nešto drugo kod nas... Bez obzira na kvalitetu, jedna prijateljica mi je rekla da ona i Klassmanov sterilizira.
Klassman sam i ja čuo da je najbolji, no ovo sve potpisujem šta je rečeno.
-
Interesira me kakva su vaša iskustva sa zeolitom? U eko proizvodnji je dozvoljen, ali pošto je to skroz novo, malo sam skeptična. Puno je bio takvih ekstra dobrih preparata, sastojaka, tvari... da ne nabrajam, a da bi se sa godinama pokazalo da je ovako i onako štetno. Kako mi je grunt 7 km udaljen, mislia sam sad kod sadnje staviti malo pod svaki novi trs da mu održava vlagu.
-
Interesira me kakva su vaša iskustva sa zeolitom? U eko proizvodnji je dozvoljen, ali pošto je to skroz novo, malo sam skeptična. Puno je bio takvih ekstra dobrih preparata, sastojaka, tvari... da ne nabrajam, a da bi se sa godinama pokazalo da je ovako i onako štetno. Kako mi je grunt 7 km udaljen, mislia sam sad kod sadnje staviti malo pod svaki novi trs da mu održava vlagu.
Evo ja sam ga stavljal pod sađene trsove pol kile ( lončić od pola litre) po trsu. Za voćke piše kilu po sadnom mjestu, za ostalo 1 kg na m2. Kaže da može sve kulture, stavlja se ili na dno sadne jame ili umiješa u zemlju pri zatrpavanju. Zadržava višak vlage i otpušta kad je suša. Isto tako i gnojivo, akumulira pa postupno otpušta. Budemo videli jel koristi ili je samo nepotreban trošak. 67 kn/25 kg.