VVV Forum
Za korisnike Vinogradarskog foruma => O nama => Topic started by: verbalnidelikt on 15 Travnja, 2006, 11:49:07
-
Poštovanje!
Odlučio sam zasaditi svoj prvi trs i trebam malu pomoć. Naime malo sam izgubljen u svemu tome.
Zasadio bi jedan za početak da malo naučim nešto o vinogradarstvu,a onda dalje, ko zna...
Mislio sam zasaditi trs Tuduma,bar mislim da je to Tudum. Plavo, mirišljavo...
U mom kraju ljudi baš i ne uzgajaju grožđe (V.Gorica), ali vidim Tuduma ima po dvorištima.
Radi lijepu sjenu, lijepo miriši a i može se pojesti. A mislim da i odgovara području.
Stavio bi ga uz ogradu da zaklonim direktno sunce koje smeta dok roštiljam.
Pa, recite mi... Gdje u zagrebu da kupim cjep(trenutno mi je bliže zg nego vg). I, dali je moj izbor sorte
ok za tu namjenu. Koliko mi sjene može jedan trs napraviti i koliko grožđa dati. Možda još neki savjet za početak.
Ljudi hvala. Bok!
-
Izgleda da nije riječ o Tudumu. Tudum je bijelo grožđe. Radi se o Izabeli.
:)
-
da, ili se radi o Izabeli ili o Seksardi, to su starije sorte loze u cijem vinu su uzivali nasi stari, dok je to danas zapostavljeno. jedino neki stariji vinogradi u Zagorju, Moslavini i tom dijelu oko Zg-a i pokoji brajda u dvoristu za hlad..
-
Nemoj samo od tuduma delat vino, veli Zakon da je zabranjeno............ ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D
-
Izgleda da nije riječ o Tudumu. Tudum je bijelo grožđe. Radi se o Izabeli.
:)
Pa u Slavoniji je obrnuto. Tudum je naziv za crnu sortu, 100%.
Što se vina tiče, niti jedan direktni križanac američkih i europskih sorti (direktor) nije dobar za vino. Ne samo zato što zakon tako kaže, nego zato što se ne želite pobiti ili u boljem slučaju osljepiti. Oni imaju puno pektina koji se razgrade, između ostalog, i na metanol koji je, recimo to tako, dosta poguban.
-
pa tudum je naziv koji stariji ljudi opcenito rabe za hibridnu lozu koja se nekad sadila, a koliko ja znam tudum je bijela sorta. a ti pektini se razgrade sami po sebi jer je bio uobicajen takav "starinski" nacin prerade (dugo maceriranje i jako presanje) kojem se danas sve vise vinara priklanja, ukljucujuci i sebe, ali pod nekim drugim uvjetima..
-
Ovako!
Koliko sam ja skužio Tudum ili Direktor je bijelo(u Zagorju), a Izabela crno. Negdje sam pročitao da je Izabela crvena a Seksarda (koja je jako slična) crna, samo što u praksi još nigdje nisam susreo Seksardu. Ja bi Izabelu posadio jer mi je ona nekako "domača". Lijepo miriše, i radi lijepi hlad. Nadam se da od klopanja neću oslijepiti. Mislim posaditi jedan trs i to ne za vino. To mi je prvi trs i još se nebi upuštao u vinarenje. Frend mi je danas rekao da će mi odrezati jednu mladicu ako ne nađem cjep, ali da je malo zeznuto jer da je izgleda već potjeralo. Ima kakav savjet?
-
Dobar dan dragi prijatelji, što se tiče direktora, tuduma, izabele..... nisu naše "stare" sorte vinove loze, već su to direktno hibridne sorte koje su većinom uvezene iz Amerike, nakon napada filoksere koja je uništila Europske vinograde negdje tijekom 19 stoljeća. One su uglavnom služile kao podloga našim sortama, rizling, traminac, graševina......itd. Vino napravljeno od tuduma puno je metil alkohola i nije baš zdravo. Postupak sadnje tuduma je ustvari vrlo jadnostavan, odrezana rozgva (nekih 4-7 pupova) u proljeće se upikne u zemlju i trebalo bi se primiti, ili malo sofisticiraniji uzgoj isti dio rozgve posadi se u tzv. školicu, u pijesak jedno 2-3 pupa da je u zemlji a ostalo da je vani i ostaviti da se ukorijeni i slijedeće godine posaditi na mjesto. Smatram da je ta loza pogodna jedino za pravljenje hlada.
-
Eto, bar jednom u životu smo doživjeli da naši dragi saborski zastupnici, donesu Zakon u kojem je nešto dobro regulirano i štiti ljude. Ne praviti vino od tuduma!
;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D
-
malo se kasno ukljucujem u raspravu na ovu temu ali prosli tjedan sam bio u grazu i na glavnom gradskom trgu sam vidio onako lijepo zapakirano grožđe po 25 dkg cijena 1 euro (znaci 4 eura kg) i dolje pise isabella i neda meni vrag mira a kako je i sam imam relativno dosta tj. oko 200 čokota idem probati jel je to bas to. i tako ja uzmem to jedno pakiranje i probam i vidim, da je to isto grožđe koje i ja imam (koje usput kod mene jos nazivaju i kataba). bilo je i drugih vrsta grožđa (hamburga, kardinala), ali je njemu cijena bila 1 euro za kg. s graševinom se slazem u prvom dijelu odgovora (onom vezanom za dolazak hibrida na nase podrucje), ali ne i u drugom vezanom na metilni alkohol cija kolicina u vinu je vise vezana na postupak a ne na sortu (dugotrajno otvoreno vrenje na tropu i jos k tome s peteljkama) jer se i od direktno rodnih hibrida (kod mene ima najvise sorte noah i dellaware od bijelih i isabelle od crnih) mogu pravilnim postupkom napraviti dobra vina ali s malo vise kiselina. batman vjerojatno nikad nije probal cisti tudum (iliti hotelu kako je obicno kod mene nazivaju). jer od cistog tuduma nema glavobolje kao od kemikalijama (a ponajvise sumporom) prepunog sortnog vina. BTW ja sam totalni antialkoholicar koji se godisnje dva do tri put napije (prilikom presanja i pretakanja od para) i vinogradarstvom se bavim samo iz hobija (imam 800 čokota noah-a - hotele i 200 čokota isabelle) koje se sprica dva do tri puta godisnje a ako je dobra godina s malo padalina onda samo jedanput i to je po meni jedini razlog zabranjivanja proizvodnje vina od direktora (kemijski lobi) jer bih ja u slucaju da imam 'plemenite' sorte godisnje trosio 5 do 6 tisuca kuna zastitnih sredstava a ne kao sad cca. 400 kuna.
-
Prvo ovo!
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=106
To ti je zakon o vinu.
Nije istina da je pojava metilnog alkohola vezana postupkom proizvodnje. Te sorte imaju deblju pokožicu čiji dijelovi prilikom vrenja oslobađaju u maloj količini, (ali zato puno većoj od europskih sorti loze), metilni alkohol.
Pokožicu čini pektin kao jedan od osnovnih dijelova. Pektin je polimer galaktouronske kiseline povezane alfa 1-4 glikozidnom vezom. Karboksilne skupine tih (uronskih) kiselina su esterski vezane s metanolom.
Sad ti napravi vrenje a da ti nakon muljanja i prešanja ne dođu komadi pokožice u mošt!
Dalje, glava boli ako čovjek previše popije, ali to ti kao antialkoholičar očito ne znaš!
Treće, SO2 u vinu ima puno korisnih funkcija, najviše kao zaštita od oksidacije, a koriste ga i oni koji imaju vino od "tuduma".
Četvrto, nije nikakav kemijski lobi u pitanju. Prije 30 godina osim galice i sumpora nije se ništa drugo koristilo pa su ljudi imali vina. Neki još i danas s tim rade. Ako je to skupo........
-
Ma niti galica nije više kao nekad (po cijeni). Prije je bila 10-12 kn , a sada je 35-40 kn. Poskupjelo u godinu dana.
Navodno napravljena je svjetska umjetna nestašica bakra, pa tako ni galica nije pošteđena. >:(
-
Ma niti galica nije više kao nekad (po cijeni). Prije je bila 10-12 kn , a sada je 35-40 kn. Poskupjelo u godinu dana.
Navodno napravljena je svjetska umjetna nestašica bakra, pa tako ni galica nije pošteđena
To nije razlog da svi krenemo u proizvodnju nečeg što je danas u većini zemalja zabranjeno koristiti za vino.
-
Moram priznati da nisam razmel odgovor.
-
Velim da ne moramo proizvoditi vino od svega i svačega ako je špric skuplji nego što je bio. Osim toga i vino je skuplje za prodati. Pametnom uporabom sredstava za zaštitu bilja i poznavanjem uvjeta pojave štetnika i bolesti da se poprilično racionalizirati i smanjiti potrošnja istih.
-
Stavovi "Europe" su se znatno promijenili. I to ne od skora, već duže vrijeme se radi na "novim" sortama, interspecijesima, hibridima, i koje čemu drugom, a u cilju povećanja kvalitete, smanjenja osjetljivosti.....
Postoje već prekrasni nasadi, a vina dobivena od njih ne odksaću kvalitetom niti sastojcima za onima dobivenim od "europskih" sorata.
I ja imam posađen "nasad" od 10 sorata dobivenih prošle godine iz Francuske, jako zanimljvi, 5 stolnih, 5 vinskih tek tako za dušu.
No, kad smo i kod naših toliko u zadnje vrijeme omalovažavanih Izabela, Direktora, Noa.....vani su se stavovi kompletno promijenili, cijena grožđa je nerijetko veća od "plemenite" loze, vino se posebno deklarira, ima posebnu cijenu.
Samo treba promijeniti stav u tehnologiji prerade, zahtijevnije su puno od "plemenitog" grožđa, ali svakako imaju svoj dio "publike".
Samo čekam zakašnjelu reakciju u Hrvatskoj i bum kroz kojih 5 godina kada će većina biti iskrčena :)
-
nisam htio provocirati onim napisom o direktno rodnim hibridima vec samo potaknuti odgovor koji je quercus napisal, naime, koliko je meni poznato u mađarskoj (a i ona je sada dio eu) i u austriji je dozvoljena proizvodnja i prodaja vina od direktno rodnih hibrida, vino od izabelle u austriji ima cak vece cijene od kvalitetnih vina proizvedenih od sortnog grožđa samo mu se nemogu sjetiti imena jer ima po onoj njihovoj šašavoj gramatici više spojenih riječi koje bi u prijevodu znače nešto kao mirišljavo plavo vino. u mađarskoj sam prije kupoval posebno sredstvo za špricanje direktora koje sprečava opadanje bobica koje je jedina veca mana bijelog direktora kojeg ja imam (noah ili kako ga mi zovemo hotela) sada vec dvije godine probam sa switchom, ali nije to to, sve mi se čini da budem moral opet skoknuti do mađarije slijedece godine. za brajde a posebno tako male mislim da je izabela (od crnog) ili delaware (od bijelog ) najbolji izbor jer su obje sorte među najotpornijim i na brajdi ne iziskuju nikakvu posebnu brigu. brajde od njih imam doma na vrtu i njih uopce ne spricam već samo ako je potrebno (to mi se dogodilo ove godine ) u slučaju napada grinje šiškarice (na dellaware-u dok izabelu ni to ne ne napada) mehanički odstranim napadnute listove, pa kad god zaželiš možeš ga otrgnuti grozd bez da moraš paziti na karencu, pranje i ostalo. ako nisi uspio nabaviti sadnicu javi mi se na proljeće (prije rezanja) pa ti nekako dopremim u metropolu par lucnjeva (loclina) jer se on najbolje prima. za sađenje je najbolje odrezati dio dvogodišnje loze (cca 5-6 cm) sa jednogodišnjom koja opet je najbolje da ima bar šest pupova tako da barem dva pupa staviš u zemlju a četri iznad pa ako sva četiri pupa potjeraju donja dva otkineš i imaš vec višu lozu za brajdu. inače nedaleko od mene sam vidio brajdu od jednog jedinog trsa izabele dužine od barem 12 metara, ako ne i više. i na kraju onak usput jučer sam pobral jedan vinograd (od dva koje imam) i imalo mi je 17% sladora (po babou) što je za direktor izvanredan rezultat jer kod njega se obično kreće do 15.
-
Za sokove i svježu potrošnju te sorte nisu loše. A, sve dalje ovisi o pojedincu.
Zamislite sad jednog vinara u Francuskoj, koji ima višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina, da mu netko veli (odnosno natjera) da od sada isključivo proizvodi vina na bazi američkih sorata vin. loze (dakle direktora i sl. naziva te hibrida). Mislim da bi se čovjek vjerojatno ubio.
Osobno sam upoznao više ljudi, koji osim ovog gore napomenutog ne žele ništa drugo piti.
Ali, stvar vinske kulture, koju ovaj forum propagira je ipak nešto drugo i mislim da bi se toga ipak trebali držati!!!
-
To govore stari vinari koj inisu vidjeli niti probali nove hibride koji imaju u sebi više domaće loze nego američkih predaka, ali toliko da su puno otporniji na bolesti i štetnike.
Slijepa deguistacija prošle godine u bordou od nekoliko desetaka uzoraka, razni enolozi i stručnjaci i nitko nije mogao prepoznati vino od hibrida i "klasična" vina.
-
Postovanje ljudi, vidim da sam na pravom mjestu. Pokusavam da se pripremim za sadnju prvih trsova, ali prvo prikupljam informacije. Sjeverozapadna Bosna, vec postoje brojni vinogradi, ali nista organizovano, tesko je doci do informacija o odgovarajucim sortama. Gdje je najbolje obratiti se, po vasem misljenju, literaturi ili ljudima koji su vec probali i imaju odredjeno iskustvo, koja je kolicina preporucena za probu. Imam otprilike 1 ha odgovarajuceg zemljista, sa uradjenom analizom itd.
Unapred zahvalan.
-
zato kod mene u dalmaciji nema dileme, ja sam ove godine posadio 1000 trsova plavca malog.
Dosadilo mi plaćat puno za nikakvu kvalitetu grožđa. Sad se triba strpit još par godina... >:(
-
počeo sam čistit jedan breg pa me zanima koliko trsova moram posadit da bi za koju godinu imao 400-500 litara vina za vlastite potrebe
-
200 za slankamenku, 500 za traminac, kužiš red veličine?
Nisi naveo sorte koje te zanimaju!
-
od crnih sorti frankovku ću sadit 100 %,a bijelo najvjerojatnije škrlet.....e sad,koliko toga treba....reci mi nešto o toj slankamenki....i neku preporuku što bi valjalo posadit jer sam početnik, kao što mi i ime kaže tudum ;D,
-
Slankamenka ti je sorta za stolna vina. Puno rodi, kvaliteta nikakva, mali šećer. Jedna od srpskih sorti koje su se mahom sadile sedamdesetih i osamdesetih jer nije bilo drugih. Zaboravi to.
- Za bijele sorte koje rode za dobar gemišt - graševina, šipon, kraljevina, veltlinac, škrlet.
- Za visokokvalitetne sorte za još bolju kapljicu - rajnski rizling, chardonnay, zeleni silvanac, kerner, bijeli pinot, rizvanac.
- Za vrhunske bijele sorte - sauvignon, traminac, sivi pinot, muškat žuti.
Neki se neće složiti, ali ovo je moje mišljenje, s brojnih izložbi vina. Ovako nekako ti ide i rodnost, od većeg prema manjem.
Već sam govorio, odi na lokalnu izložbu vina, probaj više sorti, šta ti se svidi posadi! Ipak ćeš ti to piti, a ne ja! Ovisi o sorti, koliko ti rodi. Isto tako način uzgoja, mehanizacija koju ćeš koristiti. Od jednog trsa možeš dobiti od 0,7 - 2 l mošta. Ovo je jako u grubo.
-
da li neko moze da mi objasni kako, koliko i odakle se sve uzima uzorak zemlje za analizu tla za buduci vinograd.
pozdrav svima
-
da li neko moze da mi objasni kako, koliko i odakle se sve uzima uzorak zemlje za analizu tla za buduci vinograd.
pozdrav svima
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=538 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=538)
http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/analiza_tla.asp (http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/analiza_tla.asp)
http://www.pfos.hr/~vladimir/Analiza_tla/uzorci.pdf (http://www.pfos.hr/~vladimir/Analiza_tla/uzorci.pdf)
-
Pozdrav svima !
Iako baš nisam u cvijetu mladosti, ipak sam odlučio podići mali vinogard čisto radi hobija. Mi Slavonci ne znamo živjeti ako nešto ne radimo. Pošto se u vinogradarstvo ipak ponešto razumijem odlučio sam prelistati literaturu pa sam tako na nagovor djece dospio na internet. Priznajem da ovdje nisam na svom terenu i možda nisam pogodio forum, ali bit ću zahvalan za svaku informaciju koja mi može pomoći. Parcela na kojoj želim podići vinograd ima 6 m. širine i 100 m. dužine, ali je položaj izvrstan( sjever - jug). Zbog izvrsnosti položaja me oba susjeda i lijevi i desni odvraćaju od mog nauma i nude da oni kupe parcelu. Teren se nalazi na brežuljku i vinograd će čitav dan biti izložen suncu. Mene zanima dali na tako maloj širini muže uspjevati 3 reda loze ako je razmak između redova 1,5m.? Naravno da međurednu obradu mislim vršiti motokultivaturom. Samo da još napomenem da se to sve nalazi u Orahovičkom vinogorju. Radovat' ću se svakom komentaru.
-
bravo mavucini
naum je dobar, ali nezaboravi onu hercegovacku izreku> ko voli da radi-vinograd nek sadi>
naravno da bi bilo bolje da je plac siri,ali kad nije.... sta je, tu je...
samo naprijed
moj skroman savjet >neprodaji-sadi>
sa srecom
zorangerac@yahoo.com
-
O hibridima ja ovoliko - Zagorje :
Na jednoj od 4 parcele čuvam radi čiste nostalgije ili kao neku arhivu slijedeće sorte direktora iliti direktno rodećih hibrida:
( svaka loza koja nije cijepljena je DIREKTOR, dakle nema posrednika-podloge )
TUDUM ili NOHA može biti bijeli - grozdovi se osipaju u zrelosti, prati ga predrasuda da ima žuti i zeleni što nije istina već ovisi o tome gdje raste, sunce-hlad, vino ima prepoznatljivu ne baš dopadljivu aromu.
crni - naziva se i SEKSARDA. Bujnog rasta, može i u hladu ( kao brajda ). Grožđe vrlo ukusno za zobanje, tanje pokožice od izabele. Vino donekle prihvatljive , naglašene arome - neki ga ne podnose.
IZABELA - crni hibrid ( dir. ) najbujnijeg rasta, ko vrba, s desetinama proljetnih izboja po stablu, u zrelim grozdovima često ima podosta zelenih bobica, ugodna je mirisa, neki vole to vino, za zobanje baš i nije zbog debele pokožice koju mnogi ispljunu kod jela ...?
DELLAWARA - srednje bujan trs, grožđe nalik bijelom tudumu , ali se ne osipa. Vino i zobanje: ni vrit ni mimo !
FRANCUZI - bijeli i crni. Luda loza ! Raste ko blesav, špricanje skoro nepotrebno ( od Cu požuti ), kasno dozrijeva, krupne koštice, slab radman, može ostati na brajdi i preko zime,vino bezlično, da i trs pun zaperaka .
OTELO - ili hotela ponegdje ( Othelo - W. Shekspeare - Crnac )...dakle crna sorta sitnih bobica, bojadiser, neutralna okusa, čupavog rasta s tankim, mekanim mladicama koje treba stlno vezati jer padaju po tlu, sa bezbroj izboja i zaperaka...živa napast.
Svi hibridi razmnožavaju se lako i jednostavno: grebenicama ( povaljenicama ), korjenjacima i reznicama . Ovo samo za informaciju jer je njihova sadnja i širenje nasada zabranjeno - za sad !
-
ko kaže da je zabranjeno
na svojoj zemlji možeš upiknut sve osim marihuane , kolko se ja kužim u hr. zakone
-
NN 159/04. Možeš upiknut, ali se o tome javno ne govori. Zakon donosi popis sorti koje dopušta u vinogradu samo kao " zatečeno stanje " i to do " biološke istrošenosti ", ali ove koje ja gore navodim sigurno ne.
-
Eto, bar jednom u životu smo doživjeli da naši dragi saborski zastupnici, donesu Zakon u kojem je nešto dobro regulirano i štiti ljude. Ne praviti vino od tuduma!
;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D ;D
Vino od derekta (tuduma) ne valja niš, ali mi je zato ocat dobar.
-
kak nebi bilo dobro, napil sam ga se u zivotu mnogi put, samo ga treba dobro znati napraviti ;D :D
stvar je u tome da izumire ona stara generacija domicilnih lokal alkosa pa se i nohica dotrgava :))
-
kak nebi bilo dobro, napil sam ga se u zivotu mnogi put, samo ga treba dobro znati napraviti ;D :D
stvar je u tome da izumire ona stara generacija domicilnih lokal alkosa pa se i nohica dotrgava :))
paljec gore prijatelj
-
Možda će se neko čuditi ali dali može fotka direktora/tuduma.
Od svih informacija više nisam siguran koje je to grožđe. U mome kraju mi pokazuju različito grožđe i svi tvrde da je to to.
Bio bih zahvalan ako bi netko mogao staviti fotku lista i grozda.
-
e bas si se setil na vrijeme,nema toga ko bi jos sad mogel zadrzati grozd na nohi pa da ti posalje slicicu :-*
-
Možda će se neko čuditi ali dali može fotka direktora/tuduma.
Od svih informacija više nisam siguran koje je to grožđe. U mome kraju mi pokazuju različito grožđe i svi tvrde da je to to.
Bio bih zahvalan ako bi netko mogao staviti fotku lista i grozda.
imam ja sve dokumentirano ;D
vidi temu Sorte vinove loze
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=62.msg11081#new
-
bogme je,pravo je,no meni se cini da i ti spis na kompu(si si procital recital)moral bum te kritikuvat kak i iveka.DECKI primite se puc trsje naj pocaka :o
-
seksarda ti je crna noja inace imam par trsova i ukusno je i mirisavo ,no izabela ti je sasvim drugo ...imas tu negde opisano mislim da ti je post isto od moslavca.tu ti je na podforumu sorte grozđa