VVV Forum
Vinarstvo => Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina => Topic started by: shogun on 15 Siječnja, 2007, 14:22:46
-
koristi li tko enzime za arome bijelih vina (mislima na graševinu, škrlet, šipon, sauvignon....samo ne na muškat, traminac). Ili koristi neke druge procese poput dodavanja zaleđenog mošta u već fermentirano vino?
pozdrav
-
Ove godine sam probao Lallzym Beta kod sivog pinota i kod graševine. Kod sivca su rezultati izvanredni dok kod graševine je relativno mala razlika.
-
Jel' tko od vas radi kontrolu, tj. usporedbu, (jedna bačva bez enzima, druga s enzimom, mislim konkretno na ß-glukozidazu, koja se koristi za pojačavanje arome). Za neke sorte efekt nije jaki, a nekim sortama ne treba!
-
ja sam koristio enzim beta od lallemanda, no mogu reći da sam zadovoljniji ar2000 enzimom, jer mi je dao bolje rezultate kod graševine, škrleta i šipona. Kod svih ti enzima je jedini problem (ako se može reči problem), je to da moraš konstantno kontrolirati kursore da ne bi otišlo u ne željenom smjeru.
-
Ja sam radio usporedbu sa dvije različite bačve istog sadržaja (Sivi pinot i graševina). Bačve su bile smještene u istom dijelu podruma i bile su iste veličine kako bi se razlika mogla ravnomjerno uspoređivati. Dodao sam Lallzym beta i definitivno to preporučam svakome tko ima sivi pinot. Razlika i te kako postoji kako u mirisu tako i u okusu u korist bačve sa dodanim enzimom. Kod graševine isto postoji razlika, ali skoro zanemariva obzirom na sivi pinot kod kojeg je razlika signifikantna. Čak bi rekao da mi je bolja graševina bez dodanog enzima.
-
Shogun koji ti je to ar 2000 enzim i gdje si ga nabavio?
-
nabavljen u Horvat Univerzal
- pektoličkitčki enzim
- proizveden kod DSM Food Specialties Francuska
- temp. aktivnost 10-50% kod PH 2,8-5 i kod normalne kol.sumpora
više na www.vinarska-oprema.com
oni su iz Varaždina i šalju kaj očeš pouzećem.
-
shogun, a koliko ti je taj enzim dugo bio aktivan, tj. nakon koliko vremena si stavio bentonit?
-
ista stvar kao i kod bete enzima, ja sam stavljao u trečem tjednu
-
ista stvar kao i kod bete enzima, ja sam stavljao u trečem tjednu
pa to i je ista vrsta enzima samo taj tvoj ima drugi komercijalni naziv.
-
pa iskreno načelno je ista vrsta.
no ovaj je po mojem mišljenju puno kvalitetniji i jači.
-
pa iskreno načelno je ista vrsta.
no ovaj je po mojem mišljenju puno kvalitetniji i jači.
a izgleda da je neka drugacija selekcija..
-
Ima li netko iskustva sa smanjivanjem gorčine bijelih vina? Koje ste preparate koristili i u kojoj fazi?
Naišao sam na preporuku Gerbinol + Combigel. Ova kombinacija bi trebala osim bistrenja odstraniti i nezeljene tanine. Točno?
puno hvala
-
pozdrav
ovako to kaj si rekao to stoji mada ima još nekih preparata.
no mene interesira koje predradnje radiš prije početka fermentacije?
dali:
- muljanje/odvajanje peteljki te kako prešaš i dali?
- maceriraš pri tome u kojoj fazi i dali stavljaš sumpor radi čuvanja u kratko rečeno osnovne kvalitete
- taložiš i kako
mislim te su ti faze ako ih ne radiš dosta bitne jer reguliraš kol. tanina - reduciraš ih........ naravno ovo sve govorim za bijelo vino
lp
-
bok,
pospremanje je islo ovako:
- muljanje (s odvajanjem peteljki)
- prešanje
- sumporenje mošta i taloženje 24h (bez dodatka bistrila)
- odtakanje u bačve
tek tada dodan je bentonit, hrana za kvasce, kvasci... ne pitaj me razlog zašto. To je "tehnologija" koju sam preuzeo od djeda.
Prije prvog pretoka dodao sam želatinu i SILFLOCK. Sad čitam na forumu da želatini treba 20-ak dana da odradi svoj posao. Ja nisam toliko dugo čekao pa može biti da je zbog toga vino ostalo magličasto i pre-gorko.
što sad?
thnx
-
bok,
pospremanje je islo ovako:
- muljanje (s odvajanjem peteljki)
- prešanje
- sumporenje mošta i taloženje 24h (bez dodatka bistrila)
- odtakanje u bačve
tek tada dodan je bentonit, hrana za kvasce, kvasci... ne pitaj me razlog zašto. To je "tehnologija" koju sam preuzeo od djeda.
Prije prvog pretoka dodao sam želatinu i SILFLOCK. Sad čitam na forumu da želatini treba 20-ak dana da odradi svoj posao. Ja nisam toliko dugo čekao pa može biti da je zbog toga vino ostalo magličasto i pre-gorko.
što sad?
thnx
evo ovako moje mišljenje:
kod taloženja mošta stavi mošt želatinu da ti odmah skine udio tanina pri tome vezajući svoje naboje. Pri tome u startu već taložiš vezajuću gorčinu iz mošta jer ti gorčina dolazi iz pektina ostataka peteljki koje prođu muljanje.Tako da kasnije ne puštaš fermentaciju s prisutnošću te gorčine.
Isto tako zašto stavljaš zajedno kvasce s bentolitom.......pusti fermentaciju da radi na miru, znaš i sam da kada je vino mrtvo, nema fermentacije, da se tek tada počinje bistriti i taložiti. Bentolit stavi nakon fermentacije i to u trenutku kada si vino odvojio od kvasaca koji padnu na dno (ne zaboravi prije zasumporiti).
pitao si što sad:
pa ja bih na tvome mjestu s obzirom da plivajuću mutnoću skida želatina, pod obavezno stavio nju i ponovio postupak. (čak razmišljam da staviš ponovno s tom želatinom i bentolit, al onda drži max. 3 tjedna)
Nakon toga cca. 2-3 tjedna, pretoći, al preporučam da k tome ak imaš mogučnost, da vino profiltriraš kroz filter slojnice nakon nekog vremena.....preporuka negdje sredinom proljeća kada mirisi i srž vina sazrije.
Preporuka dodatna je da kod dodavanja bentolita ponovno staviš zajedno s njim želatinu..........rezultat je puno bolji i daje veću garanciju kvalitete.
...nadam se da sam pomogao, pitaj samo dalje
-
hvala Shogun na brzom odgovoru i preporukama.
Na žalost savijete vezane uz taloženje i bistrenbje mošta ću moći primjeniti tek kod nove berbe :-)
Objašnjenje (nije moje originalno) za dodavanje bentonita u vrenju je "da se izbjegne ponovo miješanje taloga nakon vrenja"...
Najesen ću definitvno odustati od ove metode jer koliko vidim svi najprije predbistre mošt, puste da vrenje odradi svoje, pa tek onda ide dodatni tretman.
hvala još jednom
-
tako je
probaj to sljedeće godine tako napraviti a do tada probaj ono što sam ti rekao jer češ imati bolje rezultate sigurno!
lp
-
Nijedan beta enzim ne može kod grašđevina napraviti čudo, zapravo, može malo, jako malo, bez obzira o kojem se radi.
-
Nijedan beta enzim ne može kod grašđevina napraviti čudo, zapravo, može malo, jako malo, bez obzira o kojem se radi.
Mislim i na više sorata od toga (šipon, kraljevina, rizvanac, bijeli pinot, chardonnay obični klon). Ovo je moje mišljenje, a sad ako neko ima drukčija iskustva nek se javi.
-
da budemo činjenićni, mirisne sorte tak i tak ne trebaju pomoć enzima ako se proces izrade vina provodi kvalitetno i provjereno, no da je istina da beta ne može neke iznimne rezultate napraviti kod graševine i ostalih navedenih sorata to je istina jer nema što izvući tako da radi minimalne pomake u kursoru.
...nadalje koristit betu nije na odmet, dapače daje ipak neki rezultat.
....dali postoji neko dodatno rješenje ili tehonologija-proces koji bi dao bolje rezultate kod takovih sorata, (kao što sam i otvorio temu), zamolio bih sve da se ukljuće pa da share-amo infose. Možda tko imam kakve ideje ili saznanja po tom pitanju same TEME.
lp svima u forumu te u ime vinogradarske udruge Brenta!
-
Ideja je zanimljiva, imaš jedan drukčiji put koji traži puno rada i vremena, a bazira se na introduciranju novih klonova u vinogradarstvu. Evo ti jedan primjer, postoji tzv. klon mirisnog chardonnaya. Nisam nikad probao takvo vino, ne znam kakvo je u odnosu na običan ch, ali postoji. U biti većina ovih sorata koje kupujemo u rasadnicima su većinom poboljšani klonovi matičnih sorata. Većinom se baziraju na boljoj rodnosti, ali ima i onih kojima je pojačana i aroma,boja i još neke stvari. Tu su mogućnosti dosta velike, a razvijaju se svakim danom sve više. Također križanjem određenih sorata možeš isto dobiti poboljšane odlike. Jedan od najpoznatijih križanaca i po meni vrlo fino vino je incroce manzoni bijeli. Možda se i kakav naš aromatičniji klon pojavi što i ne bi bilo čudno s obzirom na broj autohtonih sorata koje imamo, posebno dalmatinskih. S upotrebom moderne vinarske tehnologije ko zna šta bi se dalo izvući.
-
shogun, ti si clan udruge Brenta iz Ivanic Grada?
-
da već niz godina, zakaj pitaš?
-
Ideja je zanimljiva, imaš jedan drukčiji put koji traži puno rada i vremena, a bazira se na introduciranju novih klonova u vinogradarstvu. Evo ti jedan primjer, postoji tzv. klon mirisnog chardonnaya. Nisam nikad probao takvo vino, ne znam kakvo je u odnosu na običan ch, ali postoji. U biti većina ovih sorata koje kupujemo u rasadnicima su većinom poboljšani klonovi matičnih sorata. Većinom se baziraju na boljoj rodnosti, ali ima i onih kojima je pojačana i aroma,boja i još neke stvari. Tu su mogućnosti dosta velike, a razvijaju se svakim danom sve više. Također križanjem određenih sorata možeš isto dobiti poboljšane odlike. Jedan od najpoznatijih križanaca i po meni vrlo fino vino je incroce manzoni bijeli. Možda se i kakav naš aromatičniji klon pojavi što i ne bi bilo čudno s obzirom na broj autohtonih sorata koje imamo, posebno dalmatinskih. S upotrebom moderne vinarske tehnologije ko zna šta bi se dalo izvući.
sjećam se jednog predavanja kod mene u Brenti gdje je predavanje vodio Bižić iz Pavina. Naime rekao je jednu interesatnu stvar a to je da su pred dvije godine francuzi napravili selektivne kvasce divlje sorte nešto poput našeg Tuduma možda čak i isto (ne držite me za riječ), gdje je pri tom rekao da su dobili vrhunske rezultate primjenivši te kvasce na neke sorte. interesantna stvar no kada i gdje će to ući u provjerenu upotrebu neznam. No činjenićno je da ima ideja, saznanja, novih procesa i tehnologija, pitanje je samo kada će takve informacije biti dostupne kao nečiji know how.?!
-
pa iskreno načelno je ista vrsta.
no ovaj je po mojem mišljenju puno kvalitetniji i jači.
ne, nije nikako isti i ne utječe ne iste stvari.
Lallzym beta je betaglukozidazni enzim, i kao takav utječe na aromatke kompnente beta glukozidaza, dok je drugi navedeni enzim pektolitički i kao takav utječe na druge spojeve i na drugi način.
O tome koji je kvalitetniji, a posebice kad se zna ovo što sam naveo, je bepredmetno pričati. To što je jedan od njih dijelovao u jednom slučaju a nije u drugom je samo stvar toga na što je imao dijelovati ili ne.
-
Halo Shogun!
Kako postati član udruge Brenta i što se dobiva tim članstvom? BTW imam par ha u Šušnjarima.
-
jednostavno,
javiš se Predsjedniku Udruge "Brenta" i platiš članarinu cca. 120 kn
njegov broj moba:
098452971
Škrinjar
-
e a od kud si gancarlo?
-
e a od kud si gancarlo?
Zagreb
-
Evo me prvi put, pregledao sam dosta interesantnih pitanja i odgovora, ali ne i ono što mene zanima.
Ima li netko iskustva sa sortom Maraština (Rukatac). Imam iskustva nekih 5 - 6 god i rado ću poslušati sve pametne prijedloge. Inače radim kontrolirano vrenje, odabrane kvasce i opet mi se dogode problemi, evo ove godine sam imao mirisa po sumporovodiku, jedva sam ga se riješio, ali sa zračenjem je otišao i miris i arome...
Inače vino mi bude sasvim ok i zadovoljan sam ali mislim da može bolje jer imam vrhunsko grožđe sladora 21-22.
-
Evo me prvi put, pregledao sam dosta interesantnih pitanja i odgovora, ali ne i ono što mene zanima.
Ima li netko iskustva sa sortom Maraština (Rukatac). Imam iskustva nekih 5 - 6 god i rado ću poslušati sve pametne prijedloge. Inače radim kontrolirano vrenje, odabrane kvasce i opet mi se dogode problemi, evo ove godine sam imao mirisa po sumporovodiku, jedva sam ga se riješio, ali sa zračenjem je otišao i miris i arome...
Inače vino mi bude sasvim ok i zadovoljan sam ali mislim da može bolje jer imam vrhunsko grožđe sladora 21-22.
bok
evo više odgovora razloga?!:
- kada si zadnji put špricao s sumporom, mislim prije berbe
- dali si i koliko sumporio mošt kod taloženja prije puštanja fermentacije
....očito ti se desilo da si imao prisutnost divljih kvasaca čiji kursori su otišli, laički rečeno u sumporovodik.
lp
-
Miris po H2S - u se javlja uslijed držanja mladog vina na talogu, nedovoljne količine hraniva u vinu za kvasce, korištenjem nekih kvasaca koji taj spoj jače razvijaju, zatim vrenjem u reduktivnim uvjetima ( inox bačve pospješuju takve uvjete).
Tek je zadnja i malo vjerojatna mogućnost da je na grožđu bilo sumpora. To je nemoguće ako se drži propisane karence, koncentracije i vremena primjene.
SO2 korišten prilikom taloženja mošta se ne reducira direktno u H2S tako da to ne stoji.
-
...fala na odgovorima, namjerno nisam napisao detalje o načinu rada da odgovori ne bi bili sugestivni. Izgleda da sam kasno i nedostatno sumporio mošt, tako proizlazi iz vaših sugestija.
I mislio sam da je tako nekako jer sve drugo je bilo regularno.
Inače znate li nekog tko radi sa ovakvim sortama kao Maraština, vrlo visok šećer, male kiseline, puno glikola...
Preklani i lani sam imao vino sa okusom, mirisom bojom i aromom da su ljudi mislili da sam to sve umjetno ubacio, savršeno. Kasnije mi u jesen vino polako oksidira i gubi i onu fenomenalnu organoleptiku i baš tu trebam pomoć. Dakle što sa vinom u toku ljeta, i nakon, da li puniti u boce za sačuvati tu aromu, postoje li neki dodatni tretmani za to. ???
Podrum je ok, suh, ugodno hladan ljeti, imam spirale za hlađenje mošta i da li mogu njih ikako iskoristiti za taj period.
Eto ove godine je to propalo ali vino nije loše za konzumaciju samo nema onog ugodnog mirisa.
-
Kako si to kasno i nedostatno sumporio mošt? Tu mi nešto nije jasno.
Već sam napomenuo da SO2 ne prelazi direktno u sumporovodik( H2S).
Ako taložiš mošt sa SO2 ne postoji termin kasno, već odmah nakon prešanja???
Za probleme s aromom ti ne mogu pomoći, nisam imao prilike probati maraštinu.
Kakav ti je uopće proces vinifikacije, maraština je bijela sorta, trebalo bi biti isto kao i za sva bijela vina.
-
Sumporio sam kalijevim metabisulfitom 6-7 gr/100 l (40 gr/600 l), ...kasno... nakon muljanja i odvajanja peteljkovine odstajalo je cca 6-7 h na dropu, otočeno, prešano, i sumporeno tek pri lijevanju u inoxicu uoči taloženja cca 20 sati sa bentolitom. Inače sumporim sa 10 gr/100 l i to odmah nakon muljanja i bude ok, ali ove godine ide "stručnjak" pametovati sam sebi i eto.
Grožđe je bilo sa 21 šećera nisam dodavao vodu, drugo vino Debit bilo je 19 i ono sam radio istom procedurom i ono je davalo na suporovodik. Eto spasio sam dosta vjetrenjem, ali otišli mirisi. Doduše u Maraštini je već alkohol povukao miris i malo se ipak čuje.
Vrenje je bilo kod oba vina na 12 - 16°C
Koje vino bi bilo donekle usporedivo sa Maraštinom?
Hvala na odgovorima.
-
Dalmatino,
vezano za miris na H2S i sumporenje. Evo ti citata jednog vrlo uglednog enologa Emil Peynaud (iz engleskog izdanja):
"Sulfiting ought to be done as early as possible, as soon as the must is separated by draining or pressing. On the other hand, the crushed grapes should never be sulfited. Is is an inefficient operation since sulfur dioxide combines with and clings to the solid parts of the grapes and is not found in the must, so that any protection is illusory. It is an unfavorable action since it accentuates the extraction phenomena."
Za one koji nisu doma sa engleskim, evo grubog prevoda:
"Sumporiti treba cim prije, odmah nakon odvajanja mosta od krutog dijela. Masulj ne bi trebalo sumporiti. To je neefikasna operacija jer se SO2 veze za krute cestice grozdja te ga na kraju nema u mostu, pa je svaka zastita iluzorna. To je nepozeljna akcija i stoga sto naglasava ekstrakciju."
Pretpostavljam da se to treba gledati prije svega u svijetlu maceracije bijelog masulja, gdje vjerojatno temperatura i SO2 odigraju kljucnu ulogu, jer se vjerojatno u idealnoj kombinaciji (povisene) temperature i SO2 izlucuju nepozeljene arome iz razmrvljenih komadica peteljki, kosica i sl.
Eto, cisto jedna skola misljenja ... ali naravno nije sigurno sve crno ni bijelo, i jedno je sigurno u zivotu se sve mijenja :) pa tako i tehnologije izrade vina.
Pozdrav
-
Što više slušam i čitam to više primjera i sugestija ima, i to principjelno oportunih pa me nekad zaista dovodi u dilemu što uraditi. Ipak uzimam za mjerilo rezultat koji sam postigao i to mi bude vodilja za dalje. Tako mi se bez obzira na eventualne loše efekte iz tog citata ipak sumporenje masulja čini rezultatski najboljim. Kako (u kojim fazama) se još preporuča hlađenje (uz taloženje i vrenje), odnosno kako maksimalno iskoristiti mogućnosti aparata za rashlađivanje.
-
Bok Dalmatino,
ako nije tajna kakav aparat za hladjene imas. ja sam u fazi trazenja neke solucije za mene, pa me zanima sto drugi imaju i kako se to pakazalo u praksi.
Pozdrav
-
Bog alenp
Javi mi se na mail pa ću ti detalje tamo o ovome za hlađenje. Biti će mi drago ako mogu pomoći.
Inače meni služe odlično, imam dva aparata i razlika u vinu je takva da su mi vina izrađena prije tradicionalno
a sada sa ovim neusporediva po svim elementima. Najveća je razlika u mirisu i aromi vina.
Sa kojim sortama radiš?
-
Sumporio sam kalijevim metabisulfitom 6-7 gr/100 l (40 gr/600 l), ...kasno... nakon muljanja i odvajanja peteljkovine odstajalo je cca 6-7 h na dropu, otočeno, prešano, i sumporeno tek pri lijevanju u inoxicu uoči taloženja cca 20 sati sa bentolitom. Inače sumporim sa 10 gr/100 l i to odmah nakon muljanja i bude ok, ali ove godine ide "stručnjak" pametovati sam sebi i eto.
Grožđe je bilo sa 21 šećera nisam dodavao vodu, drugo vino Debit bilo je 19 i ono sam radio istom procedurom i ono je davalo na suporovodik. Eto spasio sam dosta vjetrenjem, ali otišli mirisi. Doduše u Maraštini je već alkohol povukao miris i malo se ipak čuje.
Vrenje je bilo kod oba vina na 12 - 16°C
Koje vino bi bilo donekle usporedivo sa Maraštinom?
Hvala na odgovorima.
Vrelo ti je u inoxu, mislim da ti je predugo na talogu od kvasaca ostalo. To dosta često trebaš kontrolirati i na vrijeme otočiti.
Može tu dosta stvari poći u tom smjeru kad vrije.
-
Jel tko ikad radio sur lie vino? Zanimaju me iskustva i detalji, ako netko može pomoći
-
Jel tko ikad radio sur lie vino? Zanimaju me iskustva i detalji, ako netko može pomoći
evo moj chardonnay je jos uvijek na finom talogu u barriqueu, bas je prije 7 dana krenula malolaktika..
-
E super Ivane. Zanima me taj fini talog. Jesi li prvo taložio mošt u nekoj drugoj posudi, pa onda otaložen mošt stavio na vrenje u barrique? Kako često si na početku miješao talog? Kako si izbjegao H2S?
-
E super Ivane. Zanima me taj fini talog. Jesi li prvo taložio mošt u nekoj drugoj posudi, pa onda otaložen mošt stavio na vrenje u barrique? Kako često si na početku miješao talog? Kako si izbjegao H2S?
fini talog i talozenje mosta zapravo nemaju bas veze.. da, most je spontano talozen na temperaturi ambijenta od cca 15-18°C u trajanju 24 sata s dodatkom 10 g vinobrana/100 l mosta i zatim pretocen u inox bacvu gdje je pocelo vrenje i nakon burnog vrenja od cca 5 dana pretocen u barrique bacve. stavio bi ja most odmah direktno u barrique bacve ali nazalost su mi malo kasnile u isporuci pa ih nisam stigao dobro oviniti. fermentacija je trajala dva i pol mjeseca i tijekom toga nisam nista mijesao. nakon vrenja sam dodao malo sumpora i pretocio grubi talog za cca mjesec dana i ostavio samo fini talog na kojem se vino jos uvijek nalazi sa gotovo nista sumpora, mjerio sam prije cca 2 mjeseca i ukupni je bio 9 a slobodni 4 mg/l.. sad se trenutno odvija spontana malolaktika. prva 3 mjeseca sam mijesao jednom tjedno ali mislim da to dosta ovisi o temperaturi podruma, tj. za koje vrijeme talog potpuno padne na dno bacve.. H2S se u pravilu nikada ne javlja u barriqueu, pogotovo ne ako je vino na talogu.
-
Našao sam zanimljiv članak na netu: http://www.brsquared.org/wine/Articles/surlie/surlie.htm
Znači ti nisi koristio nikakva bistrila, niti posebno hladio? A kvasci? Zanima me koja je razlika u odnosu na normalnu tehnologiju proizvodnje bijelih vina?
Na Krauthakerovoj stranici piše da on provodi djelomičnu malolaktiku, što to znači? Što se tiče malolaktike, kako je primjetimo, nikad nisam na to obraćao pažnju. Koliko ima alkohola tvoj chardonnay, mislim kako vino "preživi" ljeto sa takvom malom razinom SO2?
-
Našao sam zanimljiv članak na netu: http://www.brsquared.org/wine/Articles/surlie/surlie.htm
Znači ti nisi koristio nikakva bistrila, niti posebno hladio? A kvasci? Zanima me koja je razlika u odnosu na normalnu tehnologiju proizvodnje bijelih vina?
Na Krauthakerovoj stranici piše da on provodi djelomičnu malolaktiku, što to znači? Što se tiče malolaktike, kako je primjetimo, nikad nisam na to obraćao pažnju. Koliko ima alkohola tvoj chardonnay, mislim kako vino "preživi" ljeto sa takvom malom razinom SO2?
da, clanak je dobar koliko sam mogao sada na brzinu vidjeti, procitat cu sve. nikakva bistrila ni hladenja kod talozenja i necu uopce koristiti bistrila ni filtracije.. kvasce sam (nazalost) dodao ali vec ove godine cu raditi bez dodavanja kvasaca u 1 ili 2 bacve i bez talozenja mosta. ne razumijem sta zelis da ti objasnim s obzirom na "normalnu" tehnologiju..? mozda je htio reci da samo dio bijelih vina ide na malolaktiku a ne sve pa je zato napisano djelomicno.. ali iskreno, ne znam tocno. kad krene malolaktika vino se pocne na povrsini lagano pjeniti i bijeliti, vrlo su sitni mjehurici CO2, nisu kao kod alkoholnog vrenja, vino lagano "smrdi" na sirutku, maslac, mlijecne proizvode i u ustima se osjeti taj tzv. putrasti i puniji okus i CO2 naravno. za malolaktiku trebaju biti specificni uvjeti vina i prostorije. ima negdje oko 13 vol. %, nisam ga jos mjerio tocno.. podrum mi je dosta hladan jer je 2/3 pod zemljom tako da sada i preko ljeta temperatura ne prelazi 15-16°C, to je jedna stvar. druga stvar je sto vino stoji u novoj drvenoj bacvi kroz koju stalno pritjece minimalna kolicina kisika, dakle vino se ne nalazi u reduktivnim uvjetima kao u inoxu, vec polagano dise i otpornije je na kisik i razne oksidatvine promjene. takoder, kvasci imaju reduktivno djelovanje jer trose kisik i zbog toga se u biti ni ne javlja H2S niti oksidacija, s time da bacva uvijek mora biti puna do vrha.
-
Hvala Ivane na ovim iscrpnim odgovorima. Inače, trenutno malo istražujem o sur lie proizvodnji; ove godine bih u jedan novi barrique htio staviti rizvanac (ali samo ako bude dobra godina). Istraživao sam malo o rizvancu, inače je to krivi naziv (nije križanje rizlinga i silvanaca, već rizlinga i plemenke), u Njemačkoj, Austriji i Italiji on se zove Muller Thurgau, i navodno ga tamo rade i sur lie. Kako bez bistrenja i filtriranja oboriti termolabilne bjelančevine? Misliš li da zbog ipak relativno dužeg odležavanja i male bačve one same padnu na dno ili?
-
Hvala Ivane na ovim iscrpnim odgovorima. Inače, trenutno malo istražujem o sur lie proizvodnji; ove godine bih u jedan novi barrique htio staviti rizvanac (ali samo ako bude dobra godina). Istraživao sam malo o rizvancu, inače je to krivi naziv (nije križanje rizlinga i silvanaca, već rizlinga i plemenke), u Njemačkoj, Austriji i Italiji on se zove Muller Thurgau, i navodno ga tamo rade i sur lie. Kako bez bistrenja i filtriranja oboriti termolabilne bjelančevine? Misliš li da zbog ipak relativno dužeg odležavanja i male bačve one same padnu na dno ili?
znam da je svojedobno Enjingi imao rizvanac iz barika, prije kojih 10ak godina, ali nisam ga nikad probao niti igdje vidio.. da, izgleda da je ipak krizan rizling i plemenka, i ja sam to negdje citao da su to otkrili po najnovijem DNA testu. a zove se Muller Thurgau jer se tako zvao profesor u Francuskoj koji ga je prvi proizveo, tj. iskrizao i razmnozio dalje. meni osobno nisu dobra vina na bazi rizlinga iz barika i to se obicno ni ne radi jer se smatra da drvo jednostavno unisti i prekrije specificne sortne arome rizlinga a takoder je onda i upitna malolaktika jer je rizling poznat po svojoj fenomalnoj visokoj kiselosti koja se cijeni. ali treba probati pa ces vidjeti rezultat, najbitnije je izuzetno zdravo i vrlo kvalitetno grozde a s obzirom na najave za ovu godinu to bi moglo vrlo lako biti.. odgovor na tvoje pitanje je talog u kojemu se nalazi velika kolicina kvasaca i njihovih stanica koje se nakon alkoholne fermentacije raspadaju i u vino prelaze manoproteini koji djeluju kao prirodni zastitini koloidi vina i sprjecavaju koagulaciju bjelancevina, tj. njihovo talozenje. mozda su ipak potrebne male kolicine bentonita, max. 50 g/hl, ali to prvo treba utvrditi probom na malo. ja osobno ne budem bistrio nista.
-
šTO DA DODAM U VINO KAKO BI VINO DOBILO FINU AROMU I UGODAN MIRIS PO MUŠKATU?
-
mozda... grozde muskata!?! ::)
-
Zna san da ivan bude oduševljen pitanjem ;D
-
kakvo pitanje , takav i odgovor :)
-
Odvojio sam neki 200 litara sivog pinota za pokuse.Najviše me zanima to dodavanje enzima.Naime nijedne godine nisam zadovoljan sa njegovim mirisom i okusom.Odgovor sam dobio da je stvar u klonu.Naravno moguće je i to,ali ne želim se predati prije nego što isprobam sve.Od 100litara ću napraviti polusuhi sivi,a u ovih drugih 100 bi dodao enzime.Zanima me koji enzim preporučujete i kada to dodati?Inaće grožđe je bilo odlično,slador 22,kiselina 6,5.
-
Odvojio sam neki 200 litara sivog pinota za pokuse.Najviše me zanima to dodavanje enzima.Naime nijedne godine nisam zadovoljan sa njegovim mirisom i okusom.Odgovor sam dobio da je stvar u klonu.Naravno moguće je i to,ali ne želim se predati prije nego što isprobam sve.Od 100litara ću napraviti polusuhi sivi,a u ovih drugih 100 bi dodao enzime.Zanima me koji enzim preporučujete i kada to dodati?Inaće grožđe je bilo odlično,slador 22,kiselina 6,5.
Za sivi pinot bi ja stavio beta enzime...od Lallemanda
-
Kada se to stavlja?Ima li neko pravilo?
-
Kada se to stavlja?Ima li neko pravilo?
u principu stavlja se mislim u 3.tjednu nakon berbe, ovisi to o puno faktora...
o enzimima pogledaj u ovaj katalog, od 10 strane na dalje http://www.pavin.hr/AdminLite/FCKeditor/UserFiles/File/brosura%20za%20web.pdf
inače ti enzimi su dosta zajebani, ako si nepažljiv i ne radiš često kontrolu, vrlo lako se može desiti H2S... enzimi se obavezno moraju "vaditi" van iz vina, taloženjem...
-
beta eznime stavljati samo u skroz suha vina, znači kada otkipi do kraja( jer ne mogu raditi uz šećer-blokira ih....) i preporuka moja je da se malo pričeka i zatvoreno brzo otoči sa taloga kako ne bi enzimi djelovali i u talogu (laički ; pojačali bi i "arome" taloga ) , e sada tek beta unutra uz kontrolu svaki dan (da ne krane u h2s ...) , a kada osjetite prvu promjenu na bolje (jer dužim stajanjem nećete dobiti ništa više osim problema) odmah unutra obavezno samo bentonit (on ih stopira i taloži), bez želatina i sl. tj želatina ne bi smjela biti niti ranije upotrebljavana na moštu ili prije dodavanja beta( jer bi isto pojačali aromu želatina,a znamo od čeka se radi) ... tek sada sumporenje 10g v./100lit i obavezan pretok za 10-15dana max !!
sve drugo će voditi ka katastrofi... >:( :'(
-
sve drugo će voditi ka katastrofi... >:( :'(
Vidis, zanimljivo. Ovo nisam nigdje procitao! Ne kazem da sam sumnjicav, nego me zanima nesto vise detalja ako mozes napisati.
Prilicno je nezgodno ljudima "davati u ruke" enzime bez ovakvih upozorenja...
-
Vidis, zanimljivo. Ovo nisam nigdje procitao! Ne kazem da sam sumnjicav, nego me zanima nesto vise detalja ako mozes napisati.
Prilicno je nezgodno ljudima "davati u ruke" enzime bez ovakvih upozorenja...
Prošle godine je prijatelj stavljal betu u muškat...povuklo mu je h2s, valda jer ih je predugo imal unutra...kasnije se smirilo i sve se vratilo u normalu...
-
Po meni treba pokušavati,jednostavno isprobavati.Zato smo svi skupa na ovom forumu.Svako nešto proba pa prenese drugima.
-
posto mi je Souvignon najdraze vino i citam o nacinu njegove pripreme, poznate su mi sljedece cinjenice:
Najveci utjecaj na aromu imaju 2 glavna spoja:
1) 2-Methoxypyrazini (Zelene arome) : IBMP(2-Isobutyl-3-Methoxypyrazin) -paprika, sparoge, trava, kopriva
IPMP (2-Isopropyl-3-Methoxypyrazin) - grasak, grah, zemlja
- primarne arome
- sadrzani u petiljci, kozi, kosticama
- smanjuju se sa zriobom (ranija berba kao sto je luka985 vec napisao)
- onemogucuju izrazavanje egzoticnih aroma
- talozenje smanjuje njihovu kolicinu
- maceracija povecava njhovu kolicinu
- stabilni su spojevi i nne gube se oksidacijom
- povecava im se kolicina izlaganjem bobica suncu u ranoj fazi vegtacije
2) Merkaptani (Egzoticne arome)- marakuja, grejp, limun, kuhani poriluk ...
- Sekundarne arome
- Najvecim djelom sadrzane u mesu bobice i djelomu kozici
- Zrioba i maceracija povecavaju njihovu kolicinu
- Jace presanje povecva njihovu kolicinu
- neotporni na ostatke bakra u mostu
- lako oksidiraju, sini talog nije dovoljan za njihovo ocuvanje
- vise temperature vrenja oslobadjaju vise ovih spojeva
- dovoljno vode tjekom zriobe povecava njihovu kolicinu
Pozdrav.
-
Pitanje u vezi podizanja aromatsko profila vina. Naime zanima me da li ima smisla koristiti neki od kvasaca koji sadrze beta glukozidazu (uvaferm 228 npr.) i nakon toga neki od Beta enzima (npr Uvaferm Beta npr.) za kombinirano podizanje aroma u vinu? Ili je dovoljno koristiti samo jedno od navedenih?
Koliko je dugo pozeljno drzati vino na talogu od takvog kvasca (228) i da li pogoduje podizanje taloga puhanjem nakon zavrsetka vrenja radi dodatnog oslobadjanja aroma?
Buduci da pise da se beta enzim u vinu drzi do 3tj nakon vrenja, da li je ista stvar i sa kvascom 228? Ili je rizik od generiranja H2S prevelik pa je pozeljno vino vinificiranom takvim kvascem sto prije pretociti i maknuti s kvasaca?
-
Pitanje u vezi podizanja aromatsko profila vina. Naime zanima me da li ima smisla koristiti neki od kvasaca koji sadrze beta glukozidazu (uvaferm 228 npr.) i nakon toga neki od Beta enzima (npr Uvaferm Beta npr.) za kombinirano podizanje aroma u vinu? Ili je dovoljno koristiti samo jedno od navedenih?
Koliko je dugo pozeljno drzati vino na talogu od takvog kvasca (228) i da li pogoduje podizanje taloga puhanjem nakon zavrsetka vrenja radi dodatnog oslobadjanja aroma?
Buduci da pise da se beta enzim u vinu drzi do 3tj nakon vrenja, da li je ista stvar i sa kvascom 228? Ili rizik od generiranja H2S prevelik je pa je pozeljno vino vinificiranom takvim kvascem sto prije pretociti i maknuti s kvasaca!!
;) ;)
-
Pozdrav svima,imali ko kakvo iskustvo sa Harmony Full i Harmony W od Horvata :-\
-
Danas flaširao sanduk silvanca za blagdane, tretiranog s Lallzym ß, zaustavljenim bentonitom super. Oduševljeni ;) do sad najbolja aroma a čist ko suza.
-
Danas sam si izdvojio 4 uzorka. U 2 sam dodao beta glukozidazni enzim, a 2 sam zatvorio bez dodavanja istog. Doza je 10x veca od propisane, a mlada vina su na temperaturi od 15ak °C.
-
Danas sam si izdvojio 4 uzorka. U 2 sam dodao beta glukozidazni enzim, a 2 sam zatvorio bez dodavanja istog. Doza je 10x veca od propisane, a mlada vina su na temperaturi od 15ak °C.
Koliko bi trebalo držati Siha Panzym Arome G na netom provrijalom vinu prije zaustavljanja Siha puranit-om?
Mošt bio 90 Oe, kvasac 228, mješavina aromatičnih sorti! Trenutno je teško predvidjeti, al vino za sada organoleptički uzima dobar smjer.
Ovaj sredstvo prvi put koristim, pa me zanima kakva su Vaša iskustva i može li što poći naopako?
Kolko vidim, koshpa pokušava dokučiti učinke beta enzima? ®eliš nam reći da sumnjaš u njihov pozitivan učinak?
-
Koliko misliš da ti treba, treba isprobavati, nema pravila.
-
Koliko bi trebalo držati Siha Panzym Arome G na netom provrijalom vinu prije zaustavljanja Siha puranit-om?
Mošt bio 90 Oe, kvasac 228, mješavina aromatičnih sorti! Trenutno je teško predvidjeti, al vino za sada organoleptički uzima dobar smjer.
Ovaj sredstvo prvi put koristim, pa me zanima kakva su Vaša iskustva i može li što poći naopako?
Kolko vidim, koshpa pokušava dokučiti učinke beta enzima? ®eliš nam reći da sumnjaš u njihov pozitivan učinak?
Ne zelim nista reci. Eksperimentiram. ;) Za dan-dva vam prenesem svoje dojmove. I uopce ne sumnjam u njihov ucinak vec me zanima koliko su cjenovno opravdani, pa to pomnozi sa kolicinom x 10 i dobijes racunicu dal se isplate ili ne.
Ja eksperimente radim na rizlingu, ali probat cu ih i na skrletu pa cemo vidjeti ima li smisla ili ne. Nikad do sad nisam ni radio sa beta glukozidaznim enzimima pa rekoh eto da probam barem napraviti probu na malo. :)
U nedjelju dobijete report.
PS I rizling i skrlet imaju vec sad jako izrazene arome, vidjet cemo kaj ce enzim dodati
-
Eh,sad kaj reći.Se je to lijepo i krasno,mislim ti bukei i arome,al ja vam s tim imam problema.Kaj hoću s time reći :( . Kad nekoga ponudim s tak finim vinom si se stresu jer vele to ti se nemre piti, prejako ti je to.Daj nekaj obišnog domaćeg.I onda se pije noja,i s tog razloga mi je i onih lanjskih 90 litri i izdržalo skoro pa sad do berbe.Čak ga teško morem i prodat.I sad ti se pitam kam bum s tolikim vinom kad to počne rodit,ja to bogec spiti nem mogel :-[
-
Eh,sad kaj reći.Se je to lijepo i krasno,mislim ti bukei i arome,al ja vam s tim imam problema.Kaj hoću s time reći :( . Kad nekoga ponudim s tak finim vinom si se stresu jer vele to ti se nemre piti, prejako ti je to.Daj nekaj obišnog domaćeg.I onda se pije noja,i s tog razloga mi je i onih lanjskih 90 litri i izdržalo skoro pa sad do berbe.Čak ga teško morem i prodat.I sad ti se pitam kam bum s tolikim vinom kad to počne rodit,ja to bogec spiti nem mogel :-[
pa zato čovek ima prijatelje :-*
-
istina je,al dobiti ih na kup...eh to ti je prava muka :-\
-
Proba je napravljena.
Dakle Lalvin R-HST bez enzima SIHA AROME G daje bolje arome nego sa navedenim enzimom. Dapace vino s enzimom djeluje degradurajuce na nosu u odnosu na ono bez.
Ajmo dalje...
SIHA Cryarome + SIHA AROME G enzim daju apsolutno najbolju kombinaciju. :) Sama SIHA Cryarome daje bolju aromu i nesto slabije tijelo. Stoga u taj tank cu dodavati aromatski enzim...
Sutra krece proba na skrletu...
-
Chardonnay spontano vrenje - 150 L, sa vlastitim kvascima
Chardonnay CS2 kontrolirano vrenje hlađenjem - 350~400 L.
Rezultati idu trenutno u korist selekcioniranog kvasca, mada vrenje nije još završilo za razliku od spontanog. Arome su podebljane u skladu CS2. Inače, tko god je koristio CS2 kvasac, optimalna temperatura vrenja za stvarnje navedenih aroma mu je ~18°C, prema proizvođaču ;)
EDIT : i prema mojem iskustvu već nekoliko godina :)
Arome su definitivno bolje i jače na selekciji!
Vidjet ću kontrolu na sauvignonu koji je istim tipom tretiran, sad je pao ispod 9 brixa, ch, je još uvijek na 11 brixa :)
-
Danas probao probne uzorke skrleta. QA23 sa i bez enzima nema nikakve razlike. SIHA Cryarome ima jacu aromu od QA23, ali slabije tijelo. Dobro, razlika je i drvo-inox. SIHA sa enzimom daje jos bolji miris. QA23 je kvasac sa beta glukozidaznom aktivnoscu te vjerujem da zbog toga nije doslo do nikakve promjene nakon dodavanja enzima. Cryarome ocito djeluje na druge aromatske spojeve pa se koristenjem beta enzima dobijaju jos dodatni pomaci u mirisnoj komponenti vina.
-
Sto se desava sa frankovkom i siha7 kvascima ? Pa to ko da je nuklearna reakcija u bacvi , nemoguce je ohladiti . Fukusima !!!! Most na 29stepeni ! Hladio s flasama i ventilatorom izvana . Temperatura rasla i preko 35 . Brao prije tri dana vrije ko ludo !
Rainski vrije na Siha cryarome vec 17 dana temperatura mosta 12-15stepeni i imam jos 40 Oe !
-
Zakaj si stavljao SIHA 7 na frankovku???
Si dodavao hranu u rizling?
-
Kad smo kod sihe 7 ja sam je lani stavio na bijelu mješavinu dalmatinskih sorti i nikako nisam bio zadovoljan.Em je vrenje bilo ko što kolega kaže nuklearno em i nisam bio zadovoljan sa konačnim proizvodom. Sa običnim uvafermovim kvascima sam imao puno bolje rezultate preklani a i ove godine koliko za sada vidim.
Naravno,ne mora značiti da je do kvasaca,sedmica i nije za svaku sortu ali izgleda da ima burnije vrenje ako se temperature ne stabiliziraju :-\
-
Greskom napisano . sorry , Siha 8 je na frankovki ! Najniza doza . Bez dodatka hrane . Planiram sada po preasanju staviti optired .
Rizling je dobio trecinu hrane na pocetku , trecinu nakon 50 oe i planiram jos trecinu sada za tiho vrenje .
-
Kako ove godine nisam zadovoljan sa aromom sauvignona prekjucer sam probao napraviti probu na malo sa Sihazym Arome G, beta glukozidaznim enzimom. Iako sam prosle godine takodjer radio probu na sauvignonu htio sam se uvjeriti i ove da li se ista moze dobiti. Nazalost odgovor je ne, barem ne na mom klonu sauvignona. Dapace uzorak u koji je dodan enzim ima slabiju aroma od kontrolnog, ali zanimljivo je da je na okus nekako mekse, ne toliko grubo kao kontrolni uzorak.
-
Kaj enzimi mogu tako brzo djelovati? Ne treba im 15 - do 40 dana?
-
Kako ove godine nisam zadovoljan sa aromom sauvignona prekjucer sam probao napraviti probu na malo sa Sihazym Arome G, beta glukozidaznim enzimom. Iako sam prosle godine takodjer radio probu na sauvignonu htio sam se uvjeriti i ove da li se ista moze dobiti. Nazalost odgovor je ne, barem ne na mom klonu sauvignona. Dapace uzorak u koji je dodan enzim ima slabiju aroma od kontrolnog, ali zanimljivo je da je na okus nekako mekse, ne toliko grubo kao kontrolni uzorak.
i kako to onda objasnjavas? ::)
ja sam mislio da ti betaglukozidazni enzimi oslobadaju i pojacavaju arome a ne da ih zatomljuju i unistavaju.. ;D
-
Kad smo kod sihe 7 ja sam je lani stavio na bijelu mješavinu dalmatinskih sorti i nikako nisam bio zadovoljan.Em je vrenje bilo ko što kolega kaže nuklearno em i nisam bio zadovoljan sa konačnim proizvodom. Sa običnim uvafermovim kvascima sam imao puno bolje rezultate preklani a i ove godine koliko za sada vidim.
Naravno,ne mora značiti da je do kvasaca,sedmica i nije za svaku sortu ali izgleda da ima burnije vrenje ako se temperature ne stabiliziraju :-\
I meni se čini da je vrenje sa Siha 7 puno žešće nego sa Uvaferm CM... barem što se tiče pjenjenja na mješavini rajnski rizling + graševina + chardonnay.
Isto vrijedi i za Siha 8 u usporedbi sa Uvaferm CM na mješavini frankovka + cabernet sauvignon.
No, pričekat ću da vrenje završi do kraja pa onda donijeti sud.
-
Prošle sam godine radio crnjak sa CM-om, vrenje je bilo umjereno, rezultat izvrsno vino (barem ja tako mislim, a i oni koji su ga probali, najbolje što sam proizveo) čije sam ostatke skrio duboko u podrumu da ipak vidim što će mu donijeti vrijeme), no ipak mi vrag nije dao mira pa sam ove godine isprobao Sihu 8 i mogu reći da je vrenje mirno i umjereno, no moram napomenuti da sam imao i sreće jer je burno vrenje prolazilo za najhladnijih, kišnih dana te jedva da se i može zvati burnim. A kakav će biti rezultat - vidjet ćemo, iako to ovisi i o mnogim drugim faktorima, a i sastav sirovine mi je nešto drugačiji od prošle godine.
-
i kako to onda objasnjavas? ::)
ja sam mislio da ti betaglukozidazni enzimi oslobadaju i pojacavaju arome a ne da ih zatomljuju i unistavaju.. ;D
Vrlo jednostavno, ti enzimi nemaju kaj napraviti u sauvignonu, barem ne u mom klonu. Jer cinjenica je da cijepaju veze izmedju prekursora i glukoze, no tih prekursora na koje djeluju u sauvignonu nema. A enzimi funkcioniraju na principu kljuc-brava sto bi znacilo da ova vrsta enzima jednostavno nema sta napraviti u mostu sauvignona. Upravo zato proba na malo. Prosle godine sam radio isto i na skrletu i na rajnskom i rezultati su se razlikovali od bacve do bacve, tj. od kvasca do kvasca te upravo zbog toga naglasavam vaznost probe na malo.
@Mc Ozy: Istina je, tim enzimima je potrebno nekoliko tjedana da eventualno naprave svoje, ali puno ovisi o temperaturi, ostatku secera i naravno dozi. Kad radim probu na malo, obicno dodam 10x (mozda i vise) vecu dozu od normalne zato je i reakcija brza. Neki enolozi tvrde da je gotovo trenutna, no ja ostavim dan, dva, tri te nakon toga probavam.
-
Vrlo jednostavno, ti enzimi nemaju kaj napraviti u sauvignonu, barem ne u mom klonu. Jer cinjenica je da cijepaju veze izmedju prekursora i glukoze, no tih prekursora na koje djeluju u sauvignonu nema. A enzimi funkcioniraju na principu kljuc-brava sto bi znacilo da ova vrsta enzima jednostavno nema sta napraviti u mostu sauvignona. Upravo zato proba na malo. Prosle godine sam radio isto i na skrletu i na rajnskom i rezultati su se razlikovali od bacve do bacve, tj. od kvasca do kvasca te upravo zbog toga naglasavam vaznost probe na malo.
@Mc Ozy: Istina je, tim enzimima je potrebno nekoliko tjedana da eventualno naprave svoje, ali puno ovisi o temperaturi, ostatku secera i naravno dozi. Kad radim probu na malo, obicno dodam 10x (mozda i vise) vecu dozu od normalne zato je i reakcija brza. Neki enolozi tvrde da je gotovo trenutna, no ja ostavim dan, dva, tri te nakon toga probavam.
hehe, vidim da si nedavno citao o enzimima na jednom blogu.. ;)
bez brige, ne moras meni objasnjavati sto su i kako djeluju enzimi.
btw. ako gledas prosto seljacki, upravo bi ti beta enzimi TREBALI I MORALI djelovati na aromaticnim sortama a sauvignon je u samom vrhu tih sorata..
beta enzimi postoje samo jedni (barem koliko ja znam) i ne postoji beta enzim za muskat, sauvignon, rizling, itd., dakle po logici i nauku moderne enologije moraju djelovati.. ::)
-
hehe, vidim da si nedavno citao o enzimima na jednom blogu.. ;)
bez brige, ne moras meni objasnjavati sto su i kako djeluju enzimi.
btw. ako gledas prosto seljacki, upravo bi ti beta enzimi TREBALI I MORALI djelovati na aromaticnim sortama a sauvignon je u samom vrhu tih sorata..
beta enzimi postoje samo jedni (barem koliko ja znam) i ne postoji beta enzim za muskat, sauvignon, rizling, itd., dakle po logici i nauku moderne enologije moraju djelovati.. ::)
Varas se, ne znam o kojem blogu pricas, ali slobodno podijeli link. Sto se tice beta enzima oni djeluju na skupinu terpena kojih ima u muskatu, rizlingu, tramincu itd... dok u ih u jako maloj mjeri ima u sauvignonu. Baza sauvignonskih aroma nisu terpeni vec tioli i esteri i oni nastaju tijekom fermentacije djelovanjem kvasaca, stoga beta enzimi niti ne mogu znacajno poboljsati aromu u sauvignonu. ;)
-
Varas se, ne znam o kojem blogu pricas, ali slobodno podijeli link. Sto se tice beta enzima oni djeluju na skupinu terpena kojih ima u muskatu, rizlingu, tramincu itd... dok u ih u jako maloj mjeri ima u sauvignonu. Baza sauvignonskih aroma nisu terpeni vec tioli i esteri i oni nastaju tijekom fermentacije djelovanjem kvasaca, stoga beta enzimi niti ne mogu znacajno poboljsati aromu u sauvignonu. ;)
cekaj malo, ako si to sve znao i prije zasto si onda uopce isao stavljati te enzime u sauvignon nadajuci se da ces mu "naglasiti" arome!? ???
to mi sad zbilja nije jasno.. ::)
ps. ma nedavno sam procitao neki clanak o enzimima pa su se izrazili isto kao i ti, tj. "princip kljuc-brava", pa sam mislio da si to od tamo pobro.. ;D
mislim da je ovo al nisam ziher:
http://vinskaprica.com/deset-enoloskih-tehnika-koje-svaki-vinar-treba-znati-1
-
cekaj malo, ako si to sve znao i prije zasto si onda uopce isao stavljati te enzime u sauvignon nadajuci se da ces mu "naglasiti" arome!? ???
to mi sad zbilja nije jasno.. ::)
ps. ma nedavno sam procitao neki clanak o enzimima pa su se izrazili isto kao i ti, tj. "princip kljuc-brava", pa sam mislio da si to od tamo pobro.. ;D
mislim da je ovo al nisam ziher:
http://vinskaprica.com/deset-enoloskih-tehnika-koje-svaki-vinar-treba-znati-1
Eto proba, upravo zbog onog malog sadrzaja terpena. ;D Ali nista, na mom sauvignonu to ne prolazi. ;) Vidjet cu hoce li se ista moci napraviti sa rizlingom i skrletom.
Stvar je da sam zabunom prosle godine uzeo 2 pakiranja od 100g tog enzima pa zelim to potrositi.
-
Eto proba, upravo zbog onog malog sadrzaja terpena. ;D Ali nista, na mom sauvignonu to ne prolazi. ;) Vidjet cu hoce li se ista moci napraviti sa rizlingom i skrletom.
Stvar je da sam zabunom prosle godine uzeo 2 pakiranja od 100g tog enzima pa zelim to potrositi.
hehehe, ajd dobro, nekak si se izvuko sad ali jako knap.. ;D 8)
"ista moci napraviti", sta to konkretno znaci, da su ti rizling i skrlet slabih aroma?
-
Ne, dapace oboje su izvrsnih aroma, za razliku od sauvignona. Ali ne znaci da ne moze biti jos bolje. ;) A probu na malo mi zaista nije problem napraviti, radje nego baciti na pamet u cijelu kolicinu vina. :)
-
Lijepo vas sve pozdravljam. Imam jedno pitanje i to u vezi Lallzym Beta enzima. Kada se on dodaje? Inače imam sivi pinot, pa me zanima za drugu godinu.
Inače sam nov u vinarstvu i tek učim.
Hvala.
-
Dodajes ga pred kraj vrenja ili nakon prvog pretoka. Bitno je da je sadrzaj glukoze sto manji jer ona usporava djelvoanje enzima. Temprature je takodjer bitna i potrebno je da bude iznad 10C da bi djelovanje enzima bilo optimalno.
-
Dodajes ga pred kraj vrenja ili nakon prvog pretoka. Bitno je da je sadrzaj glukoze sto manji jer ona usporava djelvoanje enzima. Temprature je takodjer bitna i potrebno je da bude iznad 10C da bi djelovanje enzima bilo optimalno.
Zahvaljujem se na odgovoru. Imam ga oko 500l, pa sam mislio odvojiti 100 - 150 l te probati dodati enzime. Na što treba paziti nakon dodavanja , i kada se oni "čiste" betonitom?
-
Ovaj Lallyzime beta je zanimljiva stvar, ali ga na žalost u Križevcima nema za nabavit. Da li možda u Pavinu imaju mogućnost dostave poštom i plaćanje pouzećem, nisam primjetio web-shop na stranicama. :)
-
Zahvaljujem se na odgovoru. Imam ga oko 500l, pa sam mislio odvojiti 100 - 150 l te probati dodati enzime. Na što treba paziti nakon dodavanja , i kada se oni "čiste" betonitom?
Slazem se s time da odvojis dio pa na tom uzorku probas enzime te nakon 2mj ovdje napises svoje dojmove. ;) Ciste se bentonitom kada vise nema pomaka u aromatskom profilu. Vremenski to je od 30-60 dana ovisno o temperaturi vina i dozaciji te naravno ostatku neprovrelog secera..
@ Srky: Mozes narucit od njih da ti posalju postom. ;) Mislim da je minimalno pakiranje 100g.
-
Slazem se s time da odvojis dio pa na tom uzorku probas enzime te nakon 2mj ovdje napises svoje dojmove. ;) Ciste se bentonitom kada vise nema pomaka u aromatskom profilu. Vremenski to je od 30-60 dana ovisno o temperaturi vina i dozaciji te naravno ostatku neprovrelog secera..
@ Srky: Mozes narucit od njih da ti posalju postom. ;) Mislim da je minimalno pakiranje 100g.
E super, tnx! ;)
-
Ovih dana napravio probu na malo sa Sihazym Arome G ß-glukozidaznim enzimom na rajnskom. Onaj tank sto mi je odradio sa Siha 7 nema nikakvog poboljsanja, zapravo cak je nesto i zatvorenije sa enzimom nego bez. Lalvin R2 rizling mi u startu djeljuje aromaticnije, posebice u smjeru cvijetnog mirisa, dok dodatkom enzima otvara se jos jedna vocna komponenta. Sve u svemu je zakljucak unazad 2 godine da vina vinificirana kvascima sa ß-glukozidaznom aktivnoscu ne dobivaju vece doprinose u aromatskom profilu nakon dodavanja zasebnog enzima.
-
Ja sam ga držal u chardonaju i poslije dva tjedna otprilike primijetil skok arome. Sad je nutra puranit. Kad se izbistri pretačem. Neki dan sam metnul AG u silvanac i jedan škrlet, pa ću usporediti s ovima bez. Ne bi donosio nikakve prerane zaključke, nek prođu prvi pretoci, zima odradi svoje, vino se stabilizira, onda bumo vidli gdje smo.
-
Koji kvasac si koristio na chardonnayu? Jes enzim dodavao nakon prvog pretoka ili prije?
-
CEG, arome G dodao prije pretoka.
-
Nije te bilo strah da enzim provuce i malo fermentacijskih necistoca?
-
Nemam baš s tim iskustva, zar se i to događa ?
-
Enzim beta, 25 gr.57 kn, agrosim ivanic grad.
-
Nemam baš s tim iskustva, zar se i to događa ?
Pa iskreno ja nastojim vino maknut s tog grubog taloga pa onda eventualno dodam enzime cisto radi sigurnosti. Ili ih mozes dodati pred kraj vrenja kad ti secer padne ispod 50g/l pa onda dosta brzo pretociti. Na taj nacin bi se ja osigurao da nesto ne krene po zlu. ;)
-
Imam u još dva inoxa enzim u nepretočenom moštu. Dakle ne bi bila greška sad otočiti mošt s taloga, pa nek enzim dalje radi svoje ? Da mi enzim još ne pospješi oslobađanje H2S iz krepanih kvasaca, jbt ... !?
-
Enzim ne moze direktno utjecat na pospjesivanje H2S, ali kao sto sam naveo, ja bi uvijek radje maknuo grubi talog pa onda ubacio enzim.
Jer ukoliko ti se generira H2S onda ti u ucinak enzima pada u vodi s obziromd a ces morati zraciti mlado vino, a sa H2Som odu i arome...
-
Nakon 5 tjedana ß u silvancu i mješavini u kojoj prevladava chardonay, danas pretočeno. Prije tjedan dana stavljen Bentonit i Hydroclar. Silvanac sav vrio na CS2 i u odnosu na onog bez ß razlike gotovo da i nema. Mješavina sva na CEG i razlika sa ß velika, izraženija aroma, punije, ljepši miris, ali su bačve bez enzima bistrije.
-
Nesto o aromama vina
Grupe aroma (http://translate.google.com/translate?sl=fr&tl=hr&js=n&prev=_t&hl=en&ie=UTF-8&layout=2&eotf=1&u=http%3A%2F%2Fwww.projet-vinaromas.eu%2Ffra%2Fles-aromes-des-vins.html&act=url)
-
Ovako,pretočio sam prije 4 tjedna, da napomenem nisam taložio ( greška).
Do sad se još nije izbistrilo kako treba, al to me ne brine toliko.
Nego, kad su počele niže temperature, u podrumu je ispod 10 stupnjeva, vino mi je izgubilo onaj miris koji je imao, a i u okusu
je malo slabiji.
U pitanju je sivi pinot, oko 450l.
Mene zanima dali je to do temperature ili do čega drugog. Ako je do nečeg drugog, što sad učiniti.???
Ovo je prva godina da sam vino ostavio za sebe i imam osječaj da če me greške skupo koštati.
-
Fulo si s talozenjem. Drugo, vino ti se cisti samim tim gube se i senzacije fermentacijskih aroma koje cesto u ovakvim fermentacijama daju strane, ali intenzivne mirise.
-
hoče li se to ikako popraviti i što mogu učiniti ?
-
@ Ovo je prva godina da sam vino ostavio za sebe i imam osječaj da če me greške skupo koštati.
Ček,a dok si radil za druge ,onda te dotićne greške nisu brinule :o .Malčice mi je to nejasno.
-
Vinograd sam nasljedio, i zadnjih 5 godina kolko ga ja imam, svake smo godine prodali cijelu berbu. Ove godine ga nisam htio dati ispod cijene, pa sam ga pobrao za sebe.
Vino nije loše, dapače ali mi je prije imalo puno izraženiji miris i okus. Zato pitam, bez brige neče propasti ;)
-
Niš se ne brini. Vino je još mlado i mijenja se kao malo dijete, Ni jedan proces nije još završio. Daj prirodi priliku da odradi svoje, stalno ga kušaj i prati, ali ne interveniraj previše, ne diraj ga. Pretoči ga bez zraka poslije Tri kralja, jasno, kontroliraj sumpor. Vidjet ćeš za tri tjedna ti bu super, pa za dva ne bu, za dva mj. čini ti se ovo, pa ono ... tak je i sa mnom. Jesam zadovoljan, pa nisam, pa tak/tak, sve dok tamo negdje početkom travnja dosegne vrhunac. Poslije s porastom temperatura počne blago padati, ali još je super. Dakle kušaj ga stalno radi sumporovodika, kontroliraj sumpor, ohladi podrum kad bu najjača zima i uživaj !
-
Niš se ne brini. Vino je još mlado i mijenja se kao malo dijete, Ni jedan proces nije još završio. Daj prirodi priliku da odradi svoje, stalno ga kušaj i prati, ali ne interveniraj previše, ne diraj ga. Pretoči ga bez zraka poslije Tri kralja, jasno, kontroliraj sumpor. Vidjet ćeš za tri tjedna ti bu super, pa za dva ne bu, za dva mj. čini ti se ovo, pa ono ... tak je i sa mnom. Jesam zadovoljan, pa nisam, pa tak/tak, sve dok tamo negdje početkom travnja dosegne vrhunac. Poslije s porastom temperatura počne blago padati, ali još je super. Dakle kušaj ga stalno radi sumporovodika, kontroliraj sumpor, ohladi podrum kad bu najjača zima i uživaj !
svaka cast Ozy! vrlo pametno i racionalno razmisljanje, sto je danas rijetkost.
vino se nakon vrenja drasticno mjenja, gotovo svaki dan je drugacije, pojavljuju se neki novi mirisi i okusi, neki se izgube, neki su jaci, neki su slabiji, itd.
probas ga jedan dan pa se "cini" da je kiselo, pa da je slatko, pa je sumporovodik, pa smrdi na talog, pa je "slab" miris (mozgam ali uopce ne mogu dokuciti sto bi to uistinu znacilo..), pa je resko, pa je mutno, pa je oksidirano, pa octikavo, pa fali punoce..
najgore je sto danas ljudi imaju potrebu da se u sve petljaju jer tako ispada da oni sami kontroliraju sve procese i ispada da nesto rade jer ako svaki dan ne petljas nesto po vino i bacvama onda si kakti los vinar koji se u nest ne kuzi.. ::)
smijesno.. a opet zalosno.
dobro grozde iz dobrog vinograda, ako je sve uradeno i preradeno kako treba, ce dati dobro vino, tu nema prevelike filozofije.
ali upravo su nijanse u vinogradu i kada ti fali kiseline, zajebo si u vinogradu a ne u podrumu, kada ti fali punoce takoder..
pusti vino na miru u bacvi da se smiri, prekontroliraj, kusaj (bez pljuvanja! ;D).. i dobit ces ono sto ti vinograd moze dati, dobit ces (relativan) odraz terroira..
ja osobno ove godine picim sa jos "ekstremnijom" filozofijom, vrenja su sva gotova, vina drzim na grubim talozima i po potrebi ih promjesam ali bez ikakvog sumporenja, jos nijedno vino ove godine nije okusilo sumpor.
arome su zbilja prekrasne, zive, sortno vinske, izrazene, ciste i precizne, okusi fantasticni, skrleti su mineralni i slani kao da si ih posolio, vec su sada odlicno balansirana i zaokruzena, mekana i pitka, relativno puna..
crnjaci su mozda i najbolji ikad, pogotovo crni pinot, definitivno najcisci i najizrazeniji mirisi i okusi crnog pinota koje sam ikada imao u podrumu, a imao sam zbilja dobrih primjeraka..
treba pustiti vino na miru i sve bu ok, nemojte forsirati! 8)
kad vidim da se vec forsiraju filtracije na mladim vinima dode mi da placem.. :'(
-
Hvala na odgovorima.
-
svaka cast Ozy! vrlo pametno i racionalno razmisljanje, sto je danas rijetkost.
vino se nakon vrenja drasticno mjenja, gotovo svaki dan je drugacije, pojavljuju se neki novi mirisi i okusi, neki se izgube, neki su jaci, neki su slabiji, itd.
probas ga jedan dan pa se "cini" da je kiselo, pa da je slatko, pa je sumporovodik, pa smrdi na talog, pa je "slab" miris (mozgam ali uopce ne mogu dokuciti sto bi to uistinu znacilo..), pa je resko, pa je mutno, pa je oksidirano, pa octikavo, pa fali punoce..
najgore je sto danas ljudi imaju potrebu da se u sve petljaju jer tako ispada da oni sami kontroliraju sve procese i ispada da nesto rade jer ako svaki dan ne petljas nesto po vino i bacvama onda si kakti los vinar koji se u nest ne kuzi.. ::)
smijesno.. a opet zalosno.
dobro grozde iz dobrog vinograda, ako je sve uradeno i preradeno kako treba, ce dati dobro vino, tu nema prevelike filozofije.
ali upravo su nijanse u vinogradu i kada ti fali kiseline, zajebo si u vinogradu a ne u podrumu, kada ti fali punoce takoder..
pusti vino na miru u bacvi da se smiri, prekontroliraj, kusaj (bez pljuvanja! ;D).. i dobit ces ono sto ti vinograd moze dati, dobit ces (relativan) odraz terroira..
ja osobno ove godine picim sa jos "ekstremnijom" filozofijom, vrenja su sva gotova, vina drzim na grubim talozima i po potrebi ih promjesam ali bez ikakvog sumporenja, jos nijedno vino ove godine nije okusilo sumpor.
arome su zbilja prekrasne, zive, sortno vinske, izrazene, ciste i precizne, okusi fantasticni, skrleti su mineralni i slani kao da si ih posolio, vec su sada odlicno balansirana i zaokruzena, mekana i pitka, relativno puna..
crnjaci su mozda i najbolji ikad, pogotovo crni pinot, definitivno najcisci i najizrazeniji mirisi i okusi crnog pinota koje sam ikada imao u podrumu, a imao sam zbilja dobrih primjeraka..
treba pustiti vino na miru i sve bu ok, nemojte forsirati! 8)
kad vidim da se vec forsiraju filtracije na mladim vinima dode mi da placem.. :'(
+1 na sve, ali osobito na ovo boldano. Ne vidim svrhu tak ranog mucenja kroz filtere bistrenja, osim ako nisu financijski razlozi.
Ovo sto si napisao za skrlet da su slani, mogu takodjer potpisati. Ovaj iz inoxa je bas izrazene slanosti, ali isto tako i grasevina i 1 rizling.
-
+1 na sve, ali osobito na ovo boldano. Ne vidim svrhu tak ranog mucenja kroz filtere bistrenja, osim ako nisu financijski razlozi.
Ovo sto si napisao za skrlet da su slani, mogu takodjer potpisati. Ovaj iz inoxa je bas izrazene slanosti, ali isto tako i grasevina i 1 rizling.
ja ne vidim svrhu uopce.. ::)
-
Ha cuj, ako imas dovoljno kapaciteta i vremena da sacekas da ti se vino prirodno ocisti onda filtriranje niti bistrenje nisu potrebni. Ali govorimo o vremenu do 2 god., a za tako nesto trebas imati kapacitet podruma.
-
Ha cuj, ako imas dovoljno kapaciteta i vremena da sacekas da ti se vino prirodno ocisti onda filtriranje niti bistrenje nisu potrebni. Ali govorimo o vremenu do 2 god., a za tako nesto trebas imati kapacitet podruma.
ne bih rekao da je to period od 2 godine ali sigurno sto duze to bolje.
-
ja osobno ove godine picim sa jos "ekstremnijom" filozofijom, vrenja su sva gotova, vina drzim na grubim talozima i po potrebi ih promjesam ali bez ikakvog sumporenja, jos nijedno vino ove godine nije okusilo sumpor.
kad ces raditi onda prvi pretok? Ja sam sumporio masulj i to je to, prije pretoka opet sumporenje. Da li previse sumpora u toj ranoj fazi negativno utjece na arome i opcenitu sliku vina?
Da dobro je Ozy to napisao, ali mislim da je kod nas amatera to u biti i praksa, da malo interveniramo u cijeli proces! Kod profica je valjda to drukacije, ne znam, nagadjam?
P.
-
ali bez ikakvog sumporenja, jos nijedno vino ove godine nije okusilo sumpor
Kako onda kaniš zadržati arome? Čarobnim štapićem?
Slobodni sumpor nakon završetka vrenja je nula, velika nula!
-
kad ces raditi onda prvi pretok? Ja sam sumporio masulj i to je to, prije pretoka opet sumporenje. Da li previse sumpora u toj ranoj fazi negativno utjece na arome i opcenitu sliku vina?
Da dobro je Ozy to napisao, ali mislim da je kod nas amatera to u biti i praksa, da malo interveniramo u cijeli proces! Kod profica je valjda to drukacije, ne znam, nagadjam?
P.
ne znam, vidjet cu jos, ovisi, tako sam radio i prosle godine i pokazalo mi se vrlo uspjesno.
prve pretoke sam radio krajem 12. i pocetkom 1. mjeseca, dakle 2-3 mjeseca nakon zavrsetka vrenja.
opcenito zasto tako radim je da smanjim ukupan sumpor u vinu jer sto dulje drzis vino bez sumporenja na talogu to ono manje treba i trosi sumpor a i tu je uvijek fini talog i proces autolize kvasaca te po potrebi mlf.
sva moja vina iz 2011. berbe, i bijela i crna, imaju ukupne sumpore od 40 do 60 mg/l, sto je poprilicno dobro i opcenito jako nisko za danasnje standarde.
kontroliram vina par puta tjedno, na probnoj pipe, na totalni ispust gdje mogu pomirisati i okusiti talog i na vrhu bacve kada otvorim poklopac.
za sada je sve apsolutno u redu, talozi su u jako dobrom stanju i jako su aromaticni, mirisi i okusi su izvrsni, vina se polako "dobivaju" iako mi u vrenju iskreno nisu bila nesto..
naravno, ja imam sustav inertnog plina i u podrumu mi je vec sada poprilicno hladno pa imam i uvjete za tako nesto, bez toga sumnjam da bih tako mogao raditi.
hm, "opcenita slika vina".. to znas i sam da je komplicirana tema koja nije vezana samo uz sumporenje ali opcenito ne moras biti neki lumen da bi znao da je manje sumpora bolje, i za vino i za tebe.
u ovoj ranoj fazi ima jos dosta kisika u vinu od vrenja, pretoka, mjesanja, pumpanja, otvaranja bacava, itd. i kada ti sumporis jako rano kada jos ima relativno dosta kisika u vinu, sumpor veze taj kisik, slobodni nestaje pa moras dodavati jos a ukupni se gomila.
vina koja su duze cuvana na talogu su opcenito punija, meksa, harmonicnija, kompleksnija, mineralnija, trebaju manje sumpora, bistrija su, cisca i stabilnija sa preciznijim aromama i okusima.
pa ne znam ko vise ili manje intervenira, tesko je to reci jer to ovisi o vinaru i njegovom pristupu ali opcenito se jako puno petlja i prtlja po vinima jer uvijek MI mislimo da nesto fali, da je necega previse ili da nesto treba dodati.
ljudi bi od kraljevine htjeli dobiti tijelo sivog pinota, od skrleta arome traminca, a od frankovke bogatstvo i punocu caberneta.
naravno, karikiram, ali mislim da nisam puno pogrjesio..
-
Kako onda kaniš zadržati arome? Čarobnim štapićem?
Slobodni sumpor nakon završetka vrenja je nula, velika nula!
a sta arome "bjeze" ako nema sumpora u vinu?
jedan carobni stapic sam upravo narucio jucer preko e-baya..
ne mora biti da je slobodni sumpor nula (ali vjerojatno je vrlo blizu toga), uostalom i neka je, bit ce ga ukupno manje u vinu.
;)
-
Nama je na predavanju u udruzi agronomkinja rekla da je najbitnije nakon vrenja održavati slobodni sumpor na 30-35 mg/l i kontrola svaka 2 tjedna sad dok su još vina nestabilna a kasnije svaka 3-4 tjedna. Očito je ona pohađala drugi fakultet...
-
a sta arome "bjeze" ako nema sumpora u vinu?
jedan carobni stapic sam upravo narucio jucer preko e-baya..
ne mora biti da je slobodni sumpor nula (ali vjerojatno je vrlo blizu toga), uostalom i neka je, bit ce ga ukupno manje u vinu.
;)
Ne bjeze, ali najlakse oksidiraju. ;) Sumpor kao takav nije jedini spoj koji moze ocuvati arome, sprecavajuci oksidaciju
-
Nama je na predavanju u udruzi agronomkinja rekla da je najbitnije nakon vrenja održavati slobodni sumpor na 30-35 mg/l i kontrola svaka 2 tjedna sad dok su još vina nestabilna a kasnije svaka 3-4 tjedna. Očito je ona pohađala drugi fakultet...
Kolega Podrumar 1987,pustimo struku da radi svoj posao jer su još uvijek dobro preplaćeni za svoje šablonske savjete...uostalom oni preporučuju i zaštitu u vinogradu sa brdo sistemika,npk formulacije gnojiva,folijalne prihrane, a ipak neki od nas tu,više-manje to baš i ne slušamo.Puno je tu čimbenika koji loše mogu utjecati na kvasce tj talog u ovom trenutku. Količina slobodnog sumpora od 35mg/l daje visoku sigurnost da nešto sa vinom ne krene po zlu.
Agronomskih savjeteta strogo se drže početnici koji nemaju svoja vlastita iskustva i to je ok.,no ako želiš proizvesti vino drukčijeg karaktera od ajmo reći napravljenoga po toj sigurno-stručnoj šabloni moraš prekršiti neka uštogljena pravila i početi trasirati lično svoj vinogradarsko-vinski put.
Ja sam na pr. fanatik mirisa,okusa svježine i elegancije svojih mladih vina...kad u njih šibnem te propisane količine sumpora sve to jednostavno izblijedi ili se izgubi.Znam to iz vlastitog iskustva...ne iz knjige.
Ove godine stoga svoja mlada vina držim na 5 mg slobodnog sumpora i sviđaju mi se njihove mirisne note.Prije desetak dana su skinuta sa grubog taloga i sad mi je krivo što nisam još čekao jer je talog bio zdrav i posebno finog mirisa...moja greška?možda je a možda i nije,no sad to ni ne mogu doznati...trebao sam jednu bačvu ostaviti na grubom da saznam...jbga!...nisam tada razmišljao.Sad ih povremeno promješam,ne dajući im mogučnost da se prerano izbistre...i gle čuda,ja zadovoljan premda ta agronomka tvrdi da bi u mom mladom vinu slobodnog sumpora trebalo biti barem šest puta više!...čak nema ni oksidacije!...zašto sad to? :o
Štujem to što Ivan radi sa svojim vinima...čak ga pokušavam kopirati no ne uspijevam jer uvijek napravi neki novi,nadasve hrabar zaokret...premda ga mnogi na forumu ne shvaćaju ja podržavam taj staro-rimski pristup i vjerujem da njegova vina osim priče imaju i svjetlu budućnost!...poput vječnog Rima!
-
Kolega Podrumar 1987,pustimo struku da radi svoj posao jer su još uvijek dobro preplaćeni za svoje šablonske savjete...uostalom oni preporučuju i zaštitu u vinogradu sa brdo sistemika,npk formulacije gnojiva,folijalne prihrane, a ipak neki od nas tu,više-manje to baš i ne slušamo.Puno je tu čimbenika koji loše mogu utjecati na kvasce tj talog u ovom trenutku. Količina slobodnog sumpora od 35mg/l daje visoku sigurnost da nešto sa vinom ne krene po zlu.
Agronomskih savjeteta strogo se drže početnici koji nemaju svoja vlastita iskustva i to je ok.,no ako želiš proizvesti vino drukčijeg karaktera od ajmo reći napravljenoga po toj sigurno-stručnoj šabloni moraš prekršiti neka uštogljena pravila i početi trasirati lično svoj vinogradarsko-vinski put.
Ja sam na pr. fanatik mirisa,okusa svježine i elegancije svojih mladih vina...kad u njih šibnem te propisane količine sumpora sve to jednostavno izblijedi ili se izgubi.Znam to iz vlastitog iskustva...ne iz knjige.
Ove godine stoga svoja mlada vina držim na 5 mg slobodnog sumpora i sviđaju mi se njihove mirisne note.Prije desetak dana su skinuta sa grubog taloga i sad mi je krivo što nisam još čekao jer je talog bio zdrav i posebno finog mirisa...moja greška?možda je a možda i nije,no sad to ni ne mogu doznati...trebao sam jednu bačvu ostaviti na grubom da saznam...jbga!...nisam tada razmišljao.Sad ih povremeno promješam,ne dajući im mogučnost da se prerano izbistre...i gle čuda,ja zadovoljan premda ta agronomka tvrdi da bi u mom mladom vinu slobodnog sumpora trebalo biti barem šest puta više!...čak nema ni oksidacije!...zašto sad to? :o
Štujem to što Ivan radi sa svojim vinima...čak ga pokušavam kopirati no ne uspijevam jer uvijek napravi neki novi,nadasve hrabar zaokret...premda ga mnogi na forumu ne shvaćaju ja podržavam taj staro-rimski pristup i vjerujem da njegova vina osim priče imaju i svjetlu budućnost!...poput vječnog Rima!
Dok sam bio na radnoj degustaciji isprobao sam petnajstak vina koje je već sada zahvatila oksidacija. 2010 godine sam se i sam uvjerio na svojoj koži što znači oksidacija jer sam zeznuo jedno vino. Tak da i ja stojim iza toga da mlado vino treba imati malo više sumpora. A to da mi agronomkinja prodaje maglu ne drži vodu. Ona nema nikakve koristi od toga dali ja imam 15 ,25 ili 35 mg/l SO2 u vinu . Ona je stručna osoba koja je struku stekla u vlastitom vinogradu. Samo zbog takvih pametnih i poučnih predavanja ali i organizacije učlanio sam se u Slovensku udrugu a ne u udrugu koja djejuje na mome podrućju.
Prema toj tvrdnji ispada de su svi agronomi loši, što je totalna laž. Naravno ima i loših , ali ima i sigurno 30 % agronoma koji zavrijeđuju svačije poštovanje. Da se malo više slušaju njihovi savjeti sigurno bi situacija u našoj poljoprivredi bila bolja.
-
Vjecni Rim ipak nije potrajao. ;)
Problema s oksidacijom tesko da moze biti u ovim fazama pogotovo jer nam dolazi hladnije vrijeme i sudovi su puni do vrha ili se koristi inertni plin. A sto kad dodje toplije vrijeme? Uostalom kako znas da tih tvojih 5mg/l zapravo nije 0mg/l? Tako jako se pouzdas u vini komplet ili placas analize?
I jedni i drugi idete u ekstreme i grizete bespotrebno. Ono sto je Ivan rekao, stoji. Kvasci generiraju SO2, neki vise neki manje. Isti ti kvasci kada se istaloze trose O2 te prilikom autolize ispustaju odredjene fermentacijske arome. Sve to stoji u relativno drzi vodu dok su temperature niske. Kad ugrije na proljece onda je druga prica. Onda svi pretjeruju sa sumporom cak i preko granice podnosljivog. I gdje je onda to malo koristenje sumpora, ako je vino neupotrebljivo nekoliko tjedana. :o Ovo ne pricam napamet ;)
S druge strane imate opet ekstreme koji sumpore, grozdje, masulj, most sa maksimalnim dozama i tako svaki pretok na pamet. Ti pak imaju bezbojna vina, bez aroma sa ogromnim glavoboljama drugi dan. ;D
-
Koshpa prijatelju,Rim je vječan... pričati će se o njemu i kad ga više ne bude bilo na zemljopisnoj karti ;)...baš kao i nas!
Da,podrum mi je dosta hladan u zimskim mjesecima,male bačve na svu sreću vrhom pune. Tempa zimi zna pasti i do same nule što ne smatram nekim minusom za mlado vino, no u proljeće tj ljeto sasvim druga priča...tempa i do 20...jbga,nije dobro,znam.
E sad ja sam pričao o mladom vinu tj. o fazi samog formiranja u ovim mjesecima...naravno da u proljeće sa porastom tempe povisujem slobodan sumpor u vinu i držim na nekom svom minimumu od 25-30 mg/l.
Taj savjet na svu sreću zgodne agronomke ne dijele.
Da,dobro pitaš koliki je zaista slobodni su u mom vinu pošto koristim taj priručni vini komplet :o...no smatram da ga nešto ipak ima i da nije na totalnoj nuli a i ne zamaram se time previše dok je ok.,tj nema oksidacijskih promjena..., riskiram jer uživam u aromama mladog vina što duže mogu i nikome ne dijelim savjete da se to treba tako raditi...i da je to za sva vina najbolje!...recimo da ja imam te zimske uvjete hehe.
Podrumaru moj,nemam ti ja ništa protiv agronoma no to što oni pišu i govore meni ponekad nije najbolje rješenje...ni u vinogradu ni u podrumu!...mlad si (1987.),pretpostavljam i dovoljno pametan, pa ćeš vrlo brzo shvatiti njihove šablone godišnjih preporuka i moju borbu protiv vjetrenjača..., više kemije(čitaj otrova) u vinogradu zahtijeva više istog u podrumu ;)(čitaj vinu.)
-
pa ćeš vrlo brzo shvatiti njihove šablone godišnjih preporuka i moju borbu protiv vjetrenjača..., više kemije(čitaj otrova) u vinogradu zahtijeva više istog u podrumu (čitaj vinu.)
Ma molim lijepo, kako :o :o :o
Ne moraš ti ništa prskati ili možeš kupiti neprskano grožđe, ali to ti nije garancija da nećeš uspjeti usrati vinifikaciju tog grožđa ???
više kemije(čitaj otrova) u vinogradu zahtijeva više istog u podrumu (čitaj vinu.)
Nije istina, tu nema nikakve veze. Baš obratno. Taj tip ljudi jedva da nešto koriste u vinifikaciji, niti ne talože, šta je samo po sebi žalosno :o
Nisam ni ja neki freak koji stalno prska. Prskam osnovno, kad treba. No, pratim cda uređaj koji pomaže. Okolo mene prskaju svakih 7-10 dana, nije bitno jel je kiša ili je suša. Ja ne prskam mjesec dana, suša je, pitam čovjeka zašto prskaš? Kaže, mora se. Dobro, pobere grožđe opet pitam taloženje, kvasci? Ništa, ne treba. Da, ne treba, no neka on onda i pije to vino puno svega i svačega bez čišćenja.
Govorio sam više puta o tome, posebno o prskanju sistemika kod šare.
-
Dodao bih samo, već sam naletio 2 puta na mlada oksidirana vina i jedva sam ih spasio. I to u inoksicama. Arome su odletjele, no vino je uspjelo, za gemišt, no i tako nije bilo za dalje planirano. Kap reagensa i vino automatski poljubičasti/poplavi/ pocrni ako je crveno. Nema ništa slobodnog sumpora u njemu, do lagane octikavosti na plivajućem i smečkaste boje na vrhu.
-
Nije istina, tu nema nikakve veze.
Ma molim lijepo, kako
no neka on onda i pije to vino puno svega i svačega bez čišćenja.
Govorio sam više puta o tome, posebno o prskanju sistemika kod šare.
Poštovani Razore,zašto mi postavljaš pitanja kad sam na njih i odgovaraš?
Da pričali smo već puno put o tome i nažalost imali razlićita stajališta i poglede.
Ove godine ni ja nisam taložio svoja vina i vjerojatno si to skužio iz prethodnog posta.Greška?Zašto?...tko je uveo to pravilo i koje godine?Ima li tu današnja zaštita ključnu ulogu?
Sve ovo što sam napravio sa svojim vinom ove godine po tvome ništa ne vrijedi a meni se baš sviđa?...čudno...bez taloženja,minimum sumpora i nepotrebnim preranim pretokom...nudim ti i degustaciju istog kad te put donese u vž.
®eliš li me sad uvjeriti da sam trebao i ove godine kupovati,kvasce,hranu,enzime,bistila,taložiti i sl...?
I da priznam,potegnul sam vinograd sa sistemikom poslije tuče al grožđe još nije bilo formirano!
Po tvome ništa nije istina što ja pišem...izmišljam,pišem laži i bedastoće i ne pridržavam se savjeta struke.
Samo još jednom pitam;ako u mojoj županiji u jednom lipanjskom danu u prosjeku padne 40 mm kiše a na mojoj lokaciji mršavih 5 mm., i zgodna agronomka sljedećeg dana objavi preporuku (naravno da mora!) kaj sam ja onda idiot zato kaj ju ne slušam a moj vrijedni susjed šprica jer je ona tak napisala?
Stoga smatram da sam ja stručniji savjetnik za svoju mikro lokaciju...ne omalovažavajući struku, takvi su mi savjeti žive bedastoće koje već godinama ne odobravam.
Lete moljci po županiji a kod mene ni traga.stiže preporuka susjed opet vrijedan,ja pijem gem...opet ja ispadam idiot jer ne slušam struku?
Mlado vino treba taložiti,slobodan sumpor dići na 35 mg/l ...ja opet po svome!
Pa naravno ako 20 dana prije berbe na objavljenu preporuku potegnem sa svičem da ne budem razmišljal praviti vino na vlastitim kvascima i to bez taloženja!...takav idiot ipak još nisam!
®elim još jednom sam sebe citirati:više kemije(čitaj otrova) u vinogradu zahtijeva više istog u podrumu (čitaj vinu.)
...naravo ako pričamo o zdravom i zrelom grožđu!
ako si to mogu priuštiti neki veliki vinari mogu si i ja mali..., ove godine,a sljedeće tko zna...možda, Linića radi, prodam vinograd i vikendicu nekom imučnijem slovencu pa neka on stvara svoej buke-e i čuva mlado vino na propisanim dozama slobodnog sumpora ;)...pozdrav
-
Bez generalizacije, molim, nismo se oko nekih stvari razumjeli!
®eliš li me sad uvjeriti da sam trebao i ove godine kupovati,kvasce,hranu,enzime,bistila,taložiti i sl...?
Nikoga ja ne uvjeravam, ja predlažem, a nije to utjerivanje RTV pretplate ;D
Sve ovo što sam napravio sa svojim vinom ove godine po tvome ništa ne vrijedi a meni se baš sviđa?...čudno...bez taloženja,minimum sumpora i nepotrebnim preranim pretokom
Sumpor je nužnost, javi mi u proljeće stanje, ako bude :)
Pa naravno ako 20 dana prije berbe na objavljenu preporuku potegnem sa svičem da ne budem razmišljal praviti vino na vlastitim kvascima i to bez taloženja!...takav idiot ipak još nisam!
Nisam ni ja dva prskanja sa botricidom koristio ;)
Ove godine ni ja nisam taložio svoja vina i vjerojatno si to skužio iz prethodnog posta.Greška?Zašto?...tko je uveo to pravilo i koje godine?Ima li tu današnja zaštita ključnu ulogu?
Govorio sam o ovim svojim maherima, kaj prskaju ko onaj duracell zec na baterije svakih 7 dana, a ne talože, o tome se radi!
:o :o ;D
-
Nama je na predavanju u udruzi agronomkinja rekla da je najbitnije nakon vrenja održavati slobodni sumpor na 30-35 mg/l i kontrola svaka 2 tjedna sad dok su još vina nestabilna a kasnije svaka 3-4 tjedna. Očito je ona pohađala drugi fakultet...
da ta enologinja vidi kako npr. radi jedan Radikon, Princic, Podversic, Gravner, Vodopivec.. vjerojatno bi pala u nesvijest!
i vjerojatno su njoj takva vina automatski "oksidirana i pokvarena" ali sva sreca, ona je ipak samo ono sto je - enologinja..
ali to ne znaci da se tako ne moze raditi i da to ne valja.
treba razmisljati i djelovati "outside of the box".. ;)
-
Gravner je sam rekao da je prirodni produkt grozdja ocat, a ne vino te da se bez sumpora ne moze proizvesti vino.
Podversic pak sam kaze da je za vino bez sumpora potrebno korigirati pH, dakle ili mijesanjem sa rano ubranim grozdjem/mostom ili sa dokiseljavanjem. ;)
-
Ne bjeze, ali najlakse oksidiraju. ;) Sumpor kao takav nije jedini spoj koji moze ocuvati arome, sprecavajuci oksidaciju
ovisi o kojim vrstama aroma se radi a to uvelike ovisi o tipu i nacinu vrenja jer ako npr. fermentiras vino na 10°C naravno da ce ti arome "pobjeci" cim se vino imalo ugrije, ostari (pritom ovdje ne mislim o godinama starosti vec o par mjeseci) ili dobije zraka (npr. u casi)..
to se desava sa masom (isforsiranih) mladih vina koja jednostavno nisu ni pripremljena da podnesu drugacije uvjete od onih u kojima su stvarana, a to su pijenje vina vrlo hladnog (8-10°C), vrlo mladog (do par mjeseci starosti) i obicno su takva vina krcata sumporom jer im daje dodatnu svjezinu, pitkost, naglasava kiseline i veze jednostavne, primarne mirise ali cim se vino malo ugrije ili dobije zraka u casi doslovce se raspada a mirisa i okusa nigdje.
-
Gravner je sam rekao da je prirodni produkt grozdja ocat, a ne vino te da se bez sumpora ne moze proizvesti vino.
Podversic pak sam kaze da je za vino bez sumpora potrebno korigirati pH, dakle ili mijesanjem sa rano ubranim grozdjem/mostom ili sa dokiseljavanjem. ;)
znam dobro te price ali da li znas sta je na to sve rekao Radikon??
btw. da li znas koliko Gravnerova vina imaju sumpora..?
-
Nemam pojma tko je Radikon i nikad nisam pio niti mjerio Gravnerova vina. ;) A i ne vidim svrhu mjerenja sumpora jer mi to nije mjerilo kvalitete nekog vina
-
Kolega Podrumar 1987,pustimo struku da radi svoj posao jer su još uvijek dobro preplaćeni za svoje šablonske savjete...uostalom oni preporučuju i zaštitu u vinogradu sa brdo sistemika,npk formulacije gnojiva,folijalne prihrane, a ipak neki od nas tu,više-manje to baš i ne slušamo.Puno je tu čimbenika koji loše mogu utjecati na kvasce tj talog u ovom trenutku. Količina slobodnog sumpora od 35mg/l daje visoku sigurnost da nešto sa vinom ne krene po zlu.
Agronomskih savjeteta strogo se drže početnici koji nemaju svoja vlastita iskustva i to je ok.,no ako želiš proizvesti vino drukčijeg karaktera od ajmo reći napravljenoga po toj sigurno-stručnoj šabloni moraš prekršiti neka uštogljena pravila i početi trasirati lično svoj vinogradarsko-vinski put.
Ja sam na pr. fanatik mirisa,okusa svježine i elegancije svojih mladih vina...kad u njih šibnem te propisane količine sumpora sve to jednostavno izblijedi ili se izgubi.Znam to iz vlastitog iskustva...ne iz knjige.
Ove godine stoga svoja mlada vina držim na 5 mg slobodnog sumpora i sviđaju mi se njihove mirisne note.Prije desetak dana su skinuta sa grubog taloga i sad mi je krivo što nisam još čekao jer je talog bio zdrav i posebno finog mirisa...moja greška?možda je a možda i nije,no sad to ni ne mogu doznati...trebao sam jednu bačvu ostaviti na grubom da saznam...jbga!...nisam tada razmišljao.Sad ih povremeno promješam,ne dajući im mogučnost da se prerano izbistre...i gle čuda,ja zadovoljan premda ta agronomka tvrdi da bi u mom mladom vinu slobodnog sumpora trebalo biti barem šest puta više!...čak nema ni oksidacije!...zašto sad to? :o
Štujem to što Ivan radi sa svojim vinima...čak ga pokušavam kopirati no ne uspijevam jer uvijek napravi neki novi,nadasve hrabar zaokret...premda ga mnogi na forumu ne shvaćaju ja podržavam taj staro-rimski pristup i vjerujem da njegova vina osim priče imaju i svjetlu budućnost!...poput vječnog Rima!
hm, da, ako su talozi bili zdravi kako kazes, onda se jos moglo drzati vino na njima i kontrolirati, sada je gotovo.
uglavnom su kod svih mladih vina talozi zdravi a 99% vinara ih se pokusava sto prije rjesiti, zasumporiti i pretociti ali to je ionako klasika.
uvijek je vino sa najdonje pipe i aromaticnije i punije na okus nego ono sa gornje a to je upravo zbog toga sto je blize talogu na dnu.
ako bas nesto debelo nije u redu onda se talozi usmrde ali zato ih treba mjesanjem drzati u disperzivnom stanju i dati vinu mrvicu zraka da ne dode do h2sa i zbijenosti taloga.
ne drzim niti ja nesto ekstremno dugo na talogu vec koliko mi to dopustaju sami talozi, kao sto sam vec rekao to je obicno oko 3 mjeseca nakon kraja vrenja, bitno je kontrolirati taloge ali oni u biti prekrasno mirisu!
hehe, drago mi je da tako cinis i mislis, ja pak s druge strane pokusavam kopirati neke druge po postupcima u vinogradu i podrumu ali sa svojim stilom, sortama i uvjetima.
ne bih rekao da je to neki "staro-rimski" pristup vec je to zdravoseljacka prirodna filozofija koja se bazira na iskrenom vinu kao odrazu vinograda i terroira umjesto na modernim tehnicko-tehnoloskim postupcima i eno aditivima u podrumu gdje je sve podlozno korekciji i dodavanju/oduzimanju po potrebi i tako u biti "izjednacavati" vino bez obzira od kuda ono dolazi..
evo, upravo je novi broj Svijeta u Casi gotovo cijeli posvecen prirodnim vinima i toj "drugacijoj" filozofiji i pristupu pa ako niste obavezno provjerite, mozete i online:
http://www.mam-vin.hr/index.php?option=com_flashmagazinedeluxe&view=magazine&id=30&tmpl=component
prvi uvodni dio izvrsno sumira cijeli taj, ajmo reci, prirodni i izvorni pokret proizvodnje prirodnih vina i odmak od suvremene i konvencionalne enologije.
-
Dok sam bio na radnoj degustaciji isprobao sam petnajstak vina koje je već sada zahvatila oksidacija. 2010 godine sam se i sam uvjerio na svojoj koži što znači oksidacija jer sam zeznuo jedno vino. Tak da i ja stojim iza toga da mlado vino treba imati malo više sumpora. A to da mi agronomkinja prodaje maglu ne drži vodu. Ona nema nikakve koristi od toga dali ja imam 15 ,25 ili 35 mg/l SO2 u vinu . Ona je stručna osoba koja je struku stekla u vlastitom vinogradu. Samo zbog takvih pametnih i poučnih predavanja ali i organizacije učlanio sam se u Slovensku udrugu a ne u udrugu koja djejuje na mome podrućju.
Prema toj tvrdnji ispada de su svi agronomi loši, što je totalna laž. Naravno ima i loših , ali ima i sigurno 30 % agronoma koji zavrijeđuju svačije poštovanje. Da se malo više slušaju njihovi savjeti sigurno bi situacija u našoj poljoprivredi bila bolja.
generaliziras stvari..
onaj tko ne zna i kojega nije previse briga njemu se moze vino pokvariti i sa 50 mg slobodnog sumpora!
to jednostavno nema veze sa ovime o cemu pricamo sada..
-
Vjecni Rim ipak nije potrajao. ;)
Problema s oksidacijom tesko da moze biti u ovim fazama pogotovo jer nam dolazi hladnije vrijeme i sudovi su puni do vrha ili se koristi inertni plin. A sto kad dodje toplije vrijeme? Uostalom kako znas da tih tvojih 5mg/l zapravo nije 0mg/l? Tako jako se pouzdas u vini komplet ili placas analize?
I jedni i drugi idete u ekstreme i grizete bespotrebno. Ono sto je Ivan rekao, stoji. Kvasci generiraju SO2, neki vise neki manje. Isti ti kvasci kada se istaloze trose O2 te prilikom autolize ispustaju odredjene fermentacijske arome. Sve to stoji u relativno drzi vodu dok su temperature niske. Kad ugrije na proljece onda je druga prica. Onda svi pretjeruju sa sumporom cak i preko granice podnosljivog. I gdje je onda to malo koristenje sumpora, ako je vino neupotrebljivo nekoliko tjedana. :o Ovo ne pricam napamet ;)
S druge strane imate opet ekstreme koji sumpore, grozdje, masulj, most sa maksimalnim dozama i tako svaki pretok na pamet. Ti pak imaju bezbojna vina, bez aroma sa ogromnim glavoboljama drugi dan. ;D
prijatelju, toplijeg vremena nece biti prije 5. mjeseca, dakle imas barem 6-7 mjeseci fore da drzis vino na talogu ako je potrebno toliko i da ga odrzis uz minimalno sumporenje.
bitno je znati sto radis i zbog cega to radis a ne raditi napamet zato jer ti je netko rekao da se to tako radi ili si negdje "cuo"..
takoder je bitno sto time zelis postici i dobiti jer sigurno je da neces drzati vino na talogu do 1. mjeseca ako vec u 12. mjesecu planiras sve rasprodati, to je svakome jasno.
ali o tome ovdje ne pricamo vec pricamo da je (opcenito) pozitivno drzati vino na talogu, po mogucnosti bez sumporenja.
-
OK, 4-5, 6-7 mj nebitno. Mislis li da je bolji pretok odmah (2-3 dana) nakon vrenja pa zatim vino drzati na tom finom talogu neg drzati vino na kompletnom fermentacijskom talogu sa svim cistocama i necistocama?
-
Nemam pojma tko je Radikon i nikad nisam pio niti mjerio Gravnerova vina. ;) A i ne vidim svrhu mjerenja sumpora jer mi to nije mjerilo kvalitete nekog vina
a jebiga, ja mislio da si upuceniji kad citiras majstore zanata.. ;D
nije Gravner vrh vinogradarstva i vinarstva i da to sto on kaze da je sveto pismo, nije.
njemu nije uspjelo proizvesti vino bez dodatka sumpora ali zato mnogima drugima je, npr. Radikon (koji desetljecima radi bez dodatka sumpora), Movia, Batic sa nekim vinima.. ima ih cijelu masu pa da ne nabrajam bezveze, mozes ih pronaci na netu..
Gravner dodaje sumpor neposredno pred buteljiranje, nikada prije, i ima ga vrlo malo, oko 20 mg ukupnog.
ti ne vidis svrhu mjerenja sumpora a gotovo u svakom trenutku znas koliki ti je slobodni i ukupni..!?
ja ne znam niti jedan parametar o svom vinu sve dok ga ne odnesem na zavod u 4. ili 5. mjesecu i dobijem sluzbenu analizu, evo koliko malo analiza meni osobno znaci. ;)
ukratko o Radikonu a ako te zanima vise dodi na LGK, covjek ce biti osobno prisutan! ;)
http://www.organicwinejournal.com/index.php/2009/11/radikon/
http://www.radikon.it/vinery
http://vinskaprica.com/lets-talk-about-wine-dubravkin-put#more-2203
-
a jebiga, ja mislio da si upuceniji kad citiras majstore zanata.. ;D
nije Gravner vrh vinogradarstva i vinarstva i da to sto on kaze da je sveto pismo, nije.
njemu nije uspjelo proizvesti vino bez dodatka sumpora ali zato mnogima drugima je, npr. Radikon (koji desetljecima radi bez dodatka sumpora), Movia, Batic sa nekim vinima.. ima ih cijelu masu pa da ne nabrajam bezveze, mozes ih pronaci na netu..
Gravner dodaje sumpor neposredno pred buteljiranje, nikada prije, i ima ga vrlo malo, oko 20 mg ukupnog.
ti ne vidis svrhu mjerenja sumpora a gotovo u svakom trenutku znas koliki ti je slobodni i ukupni..!?
ja ne znam niti jedan parametar o svom vinu sve dok ga ne odnesem na zavod u 4. ili 5. mjesecu i dobijem sluzbenu analizu, evo koliko malo analiza meni osobno znaci. ;)
ukratko o Radikonu a ako te zanima vise dodi na LGK, covjek ce biti osobno prisutan! ;)
http://www.organicwinejournal.com/index.php/2009/11/radikon/
http://www.radikon.it/vinery
http://vinskaprica.com/lets-talk-about-wine-dubravkin-put#more-2203
Pa ne vidim svrhu u takvim vinima, koja se proizvode sa sto manje aditiva, je li ukupni sumpor 20mg/l ili 40mg/l. Osim neke fanaticne zaludjenosti da bude sto nizi. ;)
Tako je, ja za svoja vina znam okvirnu vrijednost u svakom trenutku za svako vino. Upravo zbog toga, ne sumporim napamet vec ciljano.
-
OK, 4-5, 6-7 mj nebitno. Mislis li da je bolji pretok odmah (2-3 dana) nakon vrenja pa zatim vino drzati na tom finom talogu neg drzati vino na kompletnom fermentacijskom talogu sa svim cistocama i necistocama?
ovisi o talogu..
ako je dobar grubi talog zasto ne drzati na njemu?
ja u svoj most i vino nisam nista dodavao, u zadnje 2 godine prskao sam vinograd 8 puta samo bakrom i sumporom s time da sam uspio svesti sva ta 4 prksanja po sezoni u relativno uske raspone, prvo prksanje pocetkom 5., a zadnje, cetvrto, pocetkom 7. mjeseca, dakle moja loza je pod "zastitom" svega 2 mjeseca i tada obicno i je najintenzvniji period za bolesti i narocito oko cvatnje.
dakle, od zadnjeg prskanja do berbe prode oko 2 i pol do 3 mjeseca (ovisno o sorti), nemam rezidua u mostu, berem zdravo i zrelo grozde, nemam blata i ostalih necistoca, talozio sam 2 dana, dobio prekrasan most i vrenja su krenula spontano!
i sta sada ima u tom grubom talogu osim ostataka kvasaca, bakterija i milijarde ostalih mikroorganizama..??
dakle ne vidim po cemu bi taj grubi talog trebao biti los i zasto na njemu ne bih mogao drzati vino relativno duzi period?
-
Pa ne vidim svrhu u takvim vinima, koja se proizvode sa sto manje aditiva, je li ukupni sumpor 20mg/l ili 40mg/l. Osim neke fanaticne zaludjenosti da bude sto nizi. ;)
Tako je, ja za svoja vina znam okvirnu vrijednost u svakom trenutku za svako vino. Upravo zbog toga, ne sumporim napamet vec ciljano.
a jebiga, ja opet ne vidim svrhu u vinima koja su podlozna korekciji i tehniciranju od strane "enologa" i da sve svide sto vecem krugu potrosaca koji se, ruku na srce, vrlo malo razumiju u vina..
kolicina sumpora u vinu ima zdravstveni faktor, isto kao i kolicina i vrsta raznih aditiva koje se stavljaju posvuda u hranu, a mozda u najvecoj mjeri i u vino samo obicni ljudi toga vjerojatno nisu niti svjesni.
-
ovisi o talogu..
ako je dobar grubi talog zasto ne drzati na njemu?
ja u svoj most i vino nisam nista dodavao, u zadnje 2 godine prskao sam vinograd 8 puta samo bakrom i sumporom s time da sam uspio svesti sva ta 4 prksanja po sezoni u relativno uske raspone, prvo prksanje pocetkom 5., a zadnje, cetvrto, pocetkom 7. mjeseca, dakle moja loza je pod "zastitom" svega 2 mjeseca i tada obicno i je najintenzvniji period za bolesti i narocito oko cvatnje.
dakle, od zadnjeg prskanja do berbe prode oko 2 i pol do 3 mjeseca (ovisno o sorti), nemam rezidua u mostu, berem zdravo i zrelo grozde, nemam blata i ostalih necistoca, talozio sam 2 dana, dobio prekrasan most i vrenja su krenula spontano!
i sta sada ima u tom grubom talogu osim ostataka kvasaca, bakterija i milijarde ostalih mikroorganizama..??
dakle ne vidim po cemu bi taj grubi talog trebao biti los i zasto na njemu ne bih mogao drzati vino relativno duzi period?
Ja zastitu vrsim konvencionalno postovajuci karence i sa vecom rezervom. No isto tako nasotjim taloziti krace od 2 dana, u prosjeku 24h. Zato sam napisao da bi po zavrsetku vrenja maknuo vino s tog najgrubljeg fermentacijskog taloga i zatim ga mijesao na ovom finijem u kojem se i nalaze one fine fermentacijske arome.
Sto se tice sumpora, jasno da postoje zdravstveni razlozi da ta kolicina bude sto manja. Mislim da je kod nas u Hrvatskoj propisana razina od 210 mg/l ukupnog sumpora niza ispod razine zakonskih propisa u EU 250 mg/l i SAD, Juzne Amerike gdje je dozvoljeno cak 300mg/l ukupnog sumpora. Ruku na srce, kod nas se razina ukupnih sumpora u konvencionalnim vinima krece oko 100mg/l pogotovo jer su se poceli koristiti suhi led, antioksidanski na bazi tanina, c vitamina i sl...
-
Ja zastitu vrsim konvencionalno postovajuci karence i sa vecom rezervom. No isto tako nasotjim taloziti krace od 2 dana, u prosjeku 24h. Zato sam napisao da bi po zavrsetku vrenja maknuo vino s tog najgrubljeg fermentacijskog taloga i zatim ga mijesao na ovom finijem u kojem se i nalaze one fine fermentacijske arome.
Sto se tice sumpora, jasno da postoje zdravstveni razlozi da ta kolicina bude sto manja. Mislim da je kod nas u Hrvatskoj propisana razina od 210 mg/l ukupnog sumpora niza ispod razine zakonskih propisa u EU 250 mg/l i SAD, Juzne Amerike gdje je dozvoljeno cak 300mg/l ukupnog sumpora. Ruku na srce, kod nas se razina ukupnih sumpora u konvencionalnim vinima krece oko 100mg/l pogotovo jer su se poceli koristiti suhi led, antioksidanski na bazi tanina, c vitamina i sl...
meni se ovaj moj grubi talog pokazao jako dobar, zdrav, aromatican i nema potrebe da vrsim nepotrebnu manipulaciju vina kao sto je pretok.
drzim se one, minimalne intervencije u podrumu.. ;)
ah, sta sve nije dozvoljeno u SAD-u, oni cak smiju i rjediti vino vodom da bi dobili nize alkohole a imaju i bezalkoholna vina.. ::)
pa sad vidi gdje zelis pripadati ali ja osobno ne zelim imati nikakve veze sa proizvodnom filozofijom SAD-a.
-
Ma ni ja, samo sam povukao paralelu s njihovom legislativom. ;)
-
Ma ni ja, samo sam povukao paralelu s njihovom legislativom. ;)
ah, sta ameri znaju o dobroj i pravoj hrani i vinu.. ::)
-
evo, upravo je novi broj Svijeta u Casi gotovo cijeli posvecen prirodnim vinima i toj "drugacijoj" filozofiji i pristupu pa ako niste obavezno provjerite, mozete i online:
http://www.mam-vin.hr/index.php?option=com_flashmagazinedeluxe&view=magazine&id=30&tmpl=component
Vidim da pozitivno piseju o sorti Roesler (krizanac Zweigleta, Frankovke i jos necega .... ), koju osbno imam 3 godine i stvarno je zahvalna sorta koja ne zahtijeva skoro nikakvu zastitu.
-
U vinogradu imam oko 50 komada slankamanke stare oko 30 godina.
Svaka trs daje cijelu kantu Jupola u berbi. Rezano samo na reznik i palicu.
Dobro šečer je mali i kiseline još manje (isplao je ove godine 11.5 / 5).
Kod nas svi vole gemišt vino. Imam nasljeđeni novi vinograd (chradnonay, pinot, savingnon)
Nasad mi je skoro cijeli izmjnenjen - rizling , graševina.
Kako inače smanjiti količinu alkohola - ove godine je bio novi nasad 22 baboa
Ivan veli da je u americi dozvoljeno dodati vode - zašto nebi mi dodali slankamnku!!
-
http://www.newworldwinemaker.com/articles/view?id=390
O aromama, na engleskom. Koristiti google translate za one koji ne znaju...
-
U vinogradu imam oko 50 komada slankamanke stare oko 30 godina.
Svaka trs daje cijelu kantu Jupola u berbi. Rezano samo na reznik i palicu.
Dobro šečer je mali i kiseline još manje (isplao je ove godine 11.5 / 5).
Kod nas svi vole gemišt vino. Imam nasljeđeni novi vinograd (chradnonay, pinot, savingnon)
Nasad mi je skoro cijeli izmjnenjen - rizling , graševina.
Kako inače smanjiti količinu alkohola - ove godine je bio novi nasad 22 baboa
Ivan veli da je u americi dozvoljeno dodati vode - zašto nebi mi dodali slankamnku!!
Sad sam tek skužio,slankamenka je odlična za mješanje,samo vino čuvaj kod pretoka i filtriranja,ona je navodno a i u praksi kod mene sklona oksidaciji.
-
zanima me kakva su iskustva sa čipsevima ,eto danas vidio reklamu pa reko da pitam. :D
-
https://na13.salesforce.com/sfc/p/30000001HzEw/a/a0000000TwrY/gsjwkxP_QuvpJa0v1jO_IyBw4N3ViH4PRg7pghNvYL0=
malo o aromama u vinu. Ako link ne radi, oznaciti pa c/p u browser.
-
http://www.laffort.com/images/stories/telechargement/publications/en/The_effect_of_commercial_glycosidase_enzymes_on_the_aroma_of_Gewurztraminer.pdf
-
Zna li netko koliko dugo treba držati u tanku Noblesse inaktivni kvasac koji je dodan nakon završenja alkoholne fermentacije?
-
Zna li netko koliko dugo treba držati u tanku Noblesse inaktivni kvasac koji je dodan nakon završenja alkoholne fermentacije?
na organoleptičkim okusom kada si zadovoljan ili najkasnije nakon mjesec dana
-
Hvala! :)
-
Obavezno mijesati 2-3x tjedno