VVV Forum
Ekološka i integrirana proizvodnja ili GMO => Ekološka i integrirana zaštita, ishrana bilja ili GMO => Topic started by: MALI MIHA on 04 Travnja, 2011, 23:18:37
-
znači što mislite o zatravljivanju vinograda prdnosti nedostatci meni je ova tema nepoznata al volio bih čuti druga mišljenja o tome ;)
-
znaći nešto u ovom stilu
http://www.youtube.com/watch?v=5JmxJ_dquog
ali ne čekati da baš tolika trava naraste i npr posijati neku leguminozu
-
Na ovom filmiču to odlično izgleda....
Kaj ne predstavlja ta trava koja se suši opasnost za bolesti u vinogradu , mislim na peranosporu???
-
zatravljivanje je cista ekoloska mjera i vrlo cesto se prakticira u vinogradarstvu. zatravljivanje moze biti spontano, ciljano tako da se siju odredene trave ili smjese pa se zaoravaju, kombinacija jednog i drugog, itd.
zatravljivanje ima mnogo prednosti ali prvo savjetujem da proucis ovaj clanak pa pitas dalje:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=484
i da, naravno da suha trava u vinogradu ne utjece na infekciju peronosporom!
-
zatravljivanje je cista ekoloska mjera i vrlo cesto se prakticira u vinogradarstvu. zatravljivanje moze biti spontano, ciljano tako da se siju odredene trave ili smjese pa se zaoravaju, kombinacija jednog i drugog, itd.
zatravljivanje ima mnogo prednosti ali prvo savjetujem da proucis ovaj clanak pa pitas dalje:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=484
i da, naravno da suha trava u vinogradu ne utjece na infekciju peronosporom!
Pročitao sam već prije taj članak, zanimljiv je...
Mene zanima samo ovo pitanje, ako se ujutro mapravi malčiranje vinograda a preko dana je vručina, znači doći će do isparavanja vode iz te trave, moje je pitanje dali to isparavanje dok se trava ne posuši može inficirati vinograd peranosporom ili nečime drugim?
Mi imamo pašnjak uz vinograd i dok bi se on pokosio uvjek smo znali baram 5 metara od vinograda maknuti tu travu jer je stari tvrdio da isparavanje iz trave šteti vinogradu... Dali je u krivu ili u pravu ja neznam...
-
Znam da slovenci kada naprave malčiranje obavezno idu sa prskanjem...
-
Pročitao sam već prije taj članak, zanimljiv je...
Mene zanima samo ovo pitanje, ako se ujutro mapravi malčiranje vinograda a preko dana je vručina, znači doći će do isparavanja vode iz te trave, moje je pitanje dali to isparavanje dok se trava ne posuši može inficirati vinograd peranosporom ili nečime drugim?
Mi imamo pašnjak uz vinograd i dok bi se on pokosio uvjek smo znali baram 5 metara od vinograda maknuti tu travu jer je stari tvrdio da isparavanje iz trave šteti vinogradu... Dali je u krivu ili u pravu ja neznam...
naravno da odredeno isparavanje postoji ali onda eventualno mozemo pricati o zarazi pepelnicom a ne peronosporom posto peronospori treba voda a pepelnici vlaga a to je bitna razlika. ako zelis biti siguran prije malciranja/kosenja obavi zastitu..
ja smatram da je to zanemarivo isparavanje ali naravno ovisi i kolika je masa te pokosene trave zato opcenito smatram malciranje boljom opcijom od kosnje jer malcer bolje usitni travu i ona se brze i bolje razgradi. neki spustaju malcer jako nisko tako da nozevi ulaze par cm u zemlju pa odmah i izmjesaju tu biomasu sa zemljom da se brze razgradi.
ja cu ove jeseni ici ciljano sijati travne smjese, jos gledam tocno koje sorte, pa onda u proljece malcirati i zaorati.
na netu ima jako puno fotki zatravljenih vinograda sa uistinu raznim travama, leguminozama pa cak i cvijecem! ;)
-
Mene zanima samo ovo pitanje, ako se ujutro mapravi malčiranje vinograda a preko dana je vručina, znači doći će do isparavanja vode iz te trave, moje je pitanje dali to isparavanje dok se trava ne posuši može inficirati vinograd peranosporom ili nečime drugim?
Ne, ali prouči i malo o infekciji i širenju peronospore. ;)
Šta se tiče zatravljivanja vinograda, to je česta i normalna mjera održavanja tla, posebno na nagibima.
Tu mislim i na djetelinsko travne smjese, pa i samu djetelinu ili koju drugu lepirnjaču.
-
Imene strašno zanima ovo trebamo kroz ovu raspravu utvrditi prednosti i nedostatke t što je meni najvažnije utjecaj na veliki nedostatak vode ljeti!!! ??? ???
-
Hvala na objašnjenu, sad mi je puno jasnije...
Idem malo pročitati o infekciji peranosporom... ;D
Ivan... Ove slike izgledaju fenomenalno... Pošto se namjeravaš baviti eko-vinogradarstvom mislim da je zatravljivanje vinograda pravi put...
-
Imene strašno zanima ovo trebamo kroz ovu raspravu utvrditi prednosti i nedostatke t što je meni najvažnije utjecaj na veliki nedostatak vode ljeti!!! ??? ???
Postoje različiti tipovi zatravljivanja s obzirom na klimatske uvjete. Imao sam jedno predavanje nedugo na tu temu pa ću probati ovih dana naći malo vremena i pojasniti neka stvari. Tema je vrlo zanimljiva...
-
Postoje različiti tipovi zatravljivanja s obzirom na klimatske uvjete. Imao sam jedno predavanje nedugo na tu temu pa ću probati ovih dana naći malo vremena i pojasniti neka stvari. Tema je vrlo zanimljiva...
BRAVO! :D :D :D
-
kad pricamo o zatravljivanju postoji vise metoda ali treba razlikovati cisto malciranje/kosenje vinograda koje je u biti jednostavna (i po meni vrlo pozeljna) tehnika od ciljanog zatravljivanja biranim travnim smjesama kojima nastojimo poboljsati strukturu tla, povecati odredeni sadrzaj mikro ili makroelemenata u tlu, razrahliti tlo plice ili dublje, ocistiti tlo od metala, itd. jer to je vec malo kompleksnija tema gdje prvo treba znati sto se zeli postici i onda na temelju toga procijeniti koje trave sijati, u kojem omjeru, kada ih unesti u tlo, na koji nacin, itd. jer te stvari ovise o samom tipu tla, strukturi, nacinu uzgoja, klimatskih prilikama, starosti vinograda, itd.
Luka daj napisi nesto o tome, bas me zanima sta imas. 8)
-
ljudi u Kutjevačkom vinogorju iz iskustva govore da Graševina ne podnosi međurednu zatravljenost...
-
ljudi u Kutjevačkom vinogorju iz iskustva govore da Graševina ne podnosi međurednu zatravljenost...
Ljudi znaju svašta pričati 8) Čujem ja stalno takve priče tipa " rekli su mi ljudi da je to najbolje..." :o
-
ljudi u Kutjevačkom vinogorju iz iskustva govore da Graševina ne podnosi međurednu zatravljenost...
malo konkretnije molim.. ::)
-
ja sam to ovako zamišljao posijati neku dts smjesu s većinskim udjelom leguminoza nabaviti taj malćer s ticalom
i negdje sam to vidio još davno podorivać s jedno 2-3 radna tjela koja vibriraju u tlu pomoću pvt-a ili ti kardana tj na pogon pvt-a(prikljućnog vratila traktora)
neznam al po meni je jedini problem tj nedostatak zbijenost tla i slaba akumulacija vode tokom zime i kisika tokom vegetacije
a i npr rok trajanja lucerne je oko 7 god aj recino da je svake 5-7 god obavit jesensko oranje ili ti zimsko zaorivanje vinograda i na proljeće ponovnu sjetvu trava a odma imaš maltene što bi rekli đubranje vinograda i koliko leguminoze ostavljaju dušika u tlu itd,,,
znaćimladi vinograd do neke 5-6 god obrađivati bez korova i onda 5-6 god zatravljivanje vinograda
pa gnojidba PK gnojivima s deponatorom gnojiva na 30 ak cm
i proći nekih 2-3 puta s tim vibracionim podorivacem
jel štos je kod njega što razrahli tlo na određenoj dubini a površina ostaje nedirnuta tj samo ostanu tragovi nosaća radnih tjela a poveća se vodo zraćni kapacitet tla tokom godine
-
Probaj za početak zatravniti svako drugi red. Možes herbicidima i dalje održavati pojas ispod trsova,ta kosilica sa ticalom je preko 40 tisuća kn.
Taj vibracioni podrivač bi mogla bit dobra stvar ali ako ostavljaš svako dugi red kao i dosada možda ti i ne bi trebao.
Bar bi ja ovako radio kad bi se odlučio na ovo a vrlo sam blizu toga da se odlučim :)
-
Probaj za početak zatravniti svako drugi red. Možes herbicidima i dalje održavati pojas ispod trsova,ta kosilica sa ticalom je preko 40 tisuća kn.
Taj vibracioni podrivač bi mogla bit dobra stvar ali ako ostavljaš svako dugi red kao i dosada možda ti i ne bi trebao.
Bar bi ja ovako radio kad bi se odlučio na ovo a vrlo sam blizu toga da se odlučim :)
a toliko košta i rotaciona kopačica ;) i nisu to neke pare koliko sam davao za one komadiće zamljjišta koliko sam pokupovao oko vinograda
-
ja sam to ovako zamišljao posijati neku dts smjesu s većinskim udjelom leguminoza nabaviti taj malćer s ticalom
i negdje sam to vidio još davno podorivać s jedno 2-3 radna tjela koja vibriraju u tlu pomoću pvt-a ili ti kardana tj na pogon pvt-a(prikljućnog vratila traktora)
neznam al po meni je jedini problem tj nedostatak zbijenost tla i slaba akumulacija vode tokom zime i kisika tokom vegetacije
a i npr rok trajanja lucerne je oko 7 god aj recino da je svake 5-7 god obavit jesensko oranje ili ti zimsko zaorivanje vinograda i na proljeće ponovnu sjetvu trava a odma imaš maltene što bi rekli đubranje vinograda i koliko leguminoze ostavljaju dušika u tlu itd,,,
znaćimladi vinograd do neke 5-6 god obrađivati bez korova i onda 5-6 god zatravljivanje vinograda
pa gnojidba PK gnojivima s deponatorom gnojiva na 30 ak cm
i proći nekih 2-3 puta s tim vibracionim podorivacem
jel štos je kod njega što razrahli tlo na određenoj dubini a površina ostaje nedirnuta tj samo ostanu tragovi nosaća radnih tjela a poveća se vodo zraćni kapacitet tla tokom godine
par pitanja na tvoj plan:
1. kako i cime bi sijao tu dts? sijacicom ili nekim tipom rasipaca jer o tome ti ovisi rad malcera na ticalo, tj. mozes ti njega koristiti i bez sijanja dts.
2. kakav je to podrivac, daj neku fotku nadi i postaj? da li mozda mislis na lopatara, eng. spader? po mom misljenju to je odlican stroj upravo za ustihavanje zelene materije u tlo, nema boljeg!
3. sad sam skuzio da ti mislis na neki podrivac za dublje rahljenje zemlje, tipa ovoga:
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=BK&prikaz=opis
sto se tice sijanja dts i zaoravanja zelene mase to ti je bolje raditi obrnutno, tj. sijati u jesen, poslije berbe, a zaorati u proljece, prije cvatnje jer tada je najbolji efekt za lozu i sto se tice potrebe hraniva, narocito dusika ako mislis imati mnogo leguminoze.
-
imam sijačicu kod kuće dok smo se bavili povrćem sijačica za mrkvu ciklu itd a mrkva je sitna ko i trava i te pizdarije al ne bi to zaorivao svake god nego ovako svakih 5-7 god zaorivanje a unutar tih 5-7 god samo malčiranje
ne nije vibro podoriva znam kak to izgleda na što msilim ali ne znam kako se to zove, nisam to nigdje vidio u živo ali sam vidio na slikama i ima pogon na kardan
-
al ne bi to zaorivao svake god nego ovako svakih 5-7 god zaorivanje a unutar tih 5-7 god samo malčiranje
ne nije vibro podoriva znam kak to izgleda na što msilim ali ne znam kako se to zove, nisam to nigdje vidio u živo ali sam vidio na slikama i ima pogon na kardan
ne znam da li ti to moze toliko izdrzati jer sve ovisi koje trave zelis sijati ali meni je glupo sijati neke trave i onda ih tek za 5 godina zaoravati jer ce ti do tada propasti i prevladat ce ti neka druga obicna trava u tom periodu. kada mislis zaoravati posij na jesen dts i zaori u proljece i gotovo. nema sanse da ti ciljani sijani dts izdrzi 5-7 godina jer do tada ce ti jedna trava propasti, druga ce prevladati, itd. nema smisla tako.
a covjece pa sta je onda to, sad me muci kakav je to stroj..!? a da zbilja nije lopatar kaj sam ja prije spomenuo? daj nadi neku fotku da vidim, jel ima Messis nesto takvo ili barem slicno u ponudi? ???
-
ok nemora dts to sam samo onako napisao npr posijem neku djetelinu npr bjelu ili npr lucernu znam da ona dura sigurno 5 god jel ju sijem za ovce pa znam
-
nije lopatar on ko štiha zemlju znam šta je to
(http://img827.imageshack.us/img827/8490/vibropod.png) (http://img827.imageshack.us/i/vibropod.png/)
Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)
ovako mu izgleda radno tjelo a ova okomita šipka(crvena) iza rala ti radi gore dolje pogonjena kardanskim vratilom traktora
tako da ovo dole stopalo isto tako radi gore dolje tj klacka se i prorahljije dubinski sloj kužiš
-
pa to ti je lopatar, princip rada je kao da stiha zemlju samo strojno.. 8) ima ih vise vrsta, izvedbe stroja su malo drugacije ali je princip rada slican i efekt isti.
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=BE&prikaz=opis
http://www.youtube.com/watch?v=uQElJLlng9M
http://www.youtube.com/watch?v=ycadZjZ1Vnw
http://www.youtube.com/watch?v=WRL-kZJvIos
za mene je to vrhunska stvar, mnogo bolje od bilo koje freze ili roto drljaca.. uf, morat cu opet rasprodati pola strojeva i kupiti jedan takav.. ;D
-
BILJKA FACELIJA :
Postano sa pčelarskoga foruma :
>>>>TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Facelija ne postavlja posebne zahteve u odnosu na tip zemljišta, jer uspeva skoro na svim tipovima plodnog zemljišta. Sa uspehom se može gajiti u svim krajevima naše zemlje. Za uspešno gajenje važno je na vreme duboko uzorati zemljište, blagovremeno izvršiti predsetvenu pripremu zemljišta i isitniti ga, da bi se seme moglo uložitina željenu dubinu. Uputno je predsetvenu pripremu izvršiti još u toku jeseni, tako da je moguće setvu obaviti prvog pogodnog dana u februaru, kada se sa sejalicom može ući na parcelu. U predsetvenoj pripremi poželjno je uneti 300-400 kg/ha mineralnih djubriva. Prema plodoredu nije osetljiva, pa je moguće gajiti kao monokulturu. Za sada nema potrebe da se štiti od štetočina i biljnih bolesti, jer ih nema. Uzgaja se u relativno gustom sklopu, a veoma se uspešno bori sa korovima, na taj način što po brzini porasta nadmašuje sve korove, osim gorušice. Posle žetve ostavlja dosta čisto zemljište. Ako se koristi samo za zelenišno djubrenje i pčelinju pašu, ostavlja rano napušteno zemljište. U tom slučaju ove površine se mogu koristiti za proizvodnju zelene stočne hrane, a može se ponovo zasejati facelija, koja, kao što je rečeno, dospeva u kasno leto. U zapadnoj Evropi se mnogo koristi kao predusev za šećernu repu, obzirom da je naučno dokazano da suzbija nematode.
Osnovnu obradu zemljišta treba obaviti čim se skine prethodni usev, na dubini od 25-30 cm. Ako se seje kao postrni usev, onda se oranje izvodi na dubinu oko 15 cm, s tim da se istog dana izvrši zatvaranje brazde i, po mogućnosti, kompletna predsetvena priprema zemljišta, da ne bi došlo do nepotrebnog gubljenja vlage.
Setva facelije se obavlja žitnim sejalicama, u gustom sklopu, na rastojanju od 12,5 do 25 cm, a može i na 37,5 cm, što praktično znači da jednu ili dve lule na žitnoj sejalici treba zatvoriti. Količina semena zavisi od vremena setve i cilja proizvodnje. U ranoj prolećnoj setvi unosi se od 6-8 kg/Ha, a u postrnoj za 50% više. Seme facelije je sitno i ne treba ga sejati na dubini većoj od 2 cm. Obzirom da se radi o maloj količini semena, treba ga prethodno izmešati sa istom količinom pšeničnog griza, koji ima istu specifičnu težinu kao i seme facelije, čime se postiže ravnomerno ulaganje semena po čitavoj površini. Ranije se preporučivao pesak za mešanje, ali zbog veće specifične težine nije pogodan. Posle završene setve zemljište je poželjno, sa branom, poravnati. Ako se seje u leto obavezno je i valjanje. Može se sejati i u smeši sa drugim usevima, u kom slučaju se količina semena smanjuje za 50%. <<<<<
to je dio ono sto ima
http://www.gospodarski-list.hr/clanak.aspx?cID=580&refID=15012008
Sjeme te biljke sam našla na http://www.aukcije.hr/ i kupila sam 100 sjemenki. Treba mi doći svaki dan. Posijati ću u posude i onda će posaditi u voćnjaku da mi privuće pčele. Zavisi od postotka nicanja, možda je neće biti puno, ali će biti sasvim dovoljno da si na jesen sakupim sjeme za iduću sezonu. Moram još provjeriti kako niče ako se sama zasijava.
-
pa to ti je lopatar, princip rada je kao da stiha zemlju samo strojno.. 8) ima ih vise vrsta, izvedbe stroja su malo drugacije ali je princip rada slican i efekt isti.
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=BE&prikaz=opis
http://www.youtube.com/watch?v=uQElJLlng9M
http://www.youtube.com/watch?v=ycadZjZ1Vnw
http://www.youtube.com/watch?v=WRL-kZJvIos
za mene je to vrhunska stvar, mnogo bolje od bilo koje freze ili roto drljaca.. uf, morat cu opet rasprodati pola strojeva i kupiti jedan takav.. ;D
a nije lopatar štos je kod ivog stroja da se ne dira površina zemljišta a dole ispod se rastresuje zemlja, lopatar simulira štihaću kužiš
-
a nije lopatar štos je kod ivog stroja da se ne dira površina zemljišta a dole ispod se rastresuje zemlja, lopatar simulira štihaću kužiš
onda nesto tipa ovoga:
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=BK&prikaz=opis
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=AJ&prikaz=opis
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=AG&prikaz=opis
-
onda nesto tipa ovoga:
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=BK&prikaz=opis
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=AJ&prikaz=opis
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=AG&prikaz=opis
ti stvarno nemaš pojima o mehanizaciji o ovome ti je miha govorio
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=GC&prikaz=opis (http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=GC&prikaz=opis)
-
Nije ni to.
Nema vam to u messisu ;D
-
ti stvarno nemaš pojima o mehanizaciji o ovome ti je miha govorio
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=GC&prikaz=opis (http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=GC&prikaz=opis)
pa ni nemam bog zna sto, ja sve radim rukom koliko god je moguce! a vidim da si i ti fulo skroz, nisi cak niti citao jer se uopce ne radi o kombiniranom stroju za deponiranje umjetnjaka..
daj me ubi vise, pa kaj je to onda!?
ako nije ovaj prvi odustajem:
http://www.messis.hr/pdf/MESSIS_poljoprivreda_cjenik2010%2031PRO.pdf
-
a i ja vec par dana trazim po netu al nemogu naći
to je plug krtičnjak ili ti za krtićnu drenažu na teškim tlima se koristi za podzemnu odvodnju vode
joj sad se sjetih da pitam profu mehanizacije sa faksa on bi morao znati kako se to čudo zove
-
a i ja vec par dana trazim po netu al nemogu naći
to je plug krtičnjak ili ti za krtićnu drenažu na teškim tlima se koristi za podzemnu odvodnju vode
joj sad se sjetih da pitam profu mehanizacije sa faksa on bi morao znati kako se to čudo zove
a di si se bas namjerio na taj plug, sta nema nekog boljeg rjesenja za ono sto planiras..?
napokon sam ga nasao u nekoj prezentaciji, str. 20:
http://www.agr.hr/cro/nastava/bs/moduli/doc/ag1040_kombinirana_odvodnja.pdf
-
evo napokon ,, posla mi je profesor link :D
http://www.youtube.com/watch?v=HJraS0IE_vc
http://www.clemens-online.com/index.EN.php?cnt=p4010&nav=m207&dash=tiefenlockerer
-
prilicno zanimljiva tehnika!
http://www.youtube.com/watch?v=1dxEFYwoHDY
-
sve super samo me zanima kako su dobili tako čisto obrađenu povrsinu oko trsova uz toliku travurinu u redovima ;)
-
sve super samo me zanima kako su dobili tako čisto obrađenu povrsinu oko trsova uz toliku travurinu u redovima ;)
bez uvrede ali mislim da ne znas tocno sto znaci malc i malciranje.. ::)
-
mislim da znam ;)
(http://img845.imageshack.us/img845/1052/74068178.jpg) (http://img845.imageshack.us/i/74068178.jpg/)
Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)
-
Mogu reći da sam to probal ove godine i više nikad ??? .Gledajući u ovim jutrima sa mrazom po vinogradu lijepo se vidjelo kako se mraz drži na tom malću dok ga tam gdje je gola zemlja nije bilo,i upravo su mi trsevi pod kojima je bil malć i najebali od mraza,tak da sam s tom tehnikom završil za vjeke vjekova.More trava ,al odmah ju zafrezavam i kvit :(
-
ok nemora dts to sam samo onako napisao npr posijem neku djetelinu npr bjelu ili npr lucernu znam da ona dura sigurno 5 god jel ju sijem za ovce pa znam
Nadam se da nisi posijao lucernu u vinograd! Iako je to izvrsna vrsta djeteline, jedina je koja se ne koristi u zatravljivanju drvenastih nasada. Njezin transpiracijski koeficijent je preko 2.000 mm, uz iznimno jak korijen, te nema kulture koja joj može "oteti" vodu u tlu. :-[. Definitivno će vinova loza ostati "žedna".
-
Pozdravljam sve forumaše! Imam jedno pitanje! Imam mladi vinograd posađen ove godine, ali je problem što je nagib zemljišta veći od 10%. Znam da moram to što prije zatravnit, jer mi voda stvara eroziju tla, makar svagdje piše da zatravljivanje ide poslije 5 godine! Moje pitanje se odnosi, gdje kupiti smjesu trava za zatravljivanje? Inače sam s područja koprivničko križevačke županije! Našao sam smjesu trava "Gorca" od "Sjemenarna" hr za zatravljivanje vinograda i voćnjaka, al ne znam gdje ju naći! Molim bilo kakvu pomoć vezanu za moj problem! Unaprijed zahvalan!
-
ak možeš naći sastav, sam kupi travne smjese pa izmiješaj...
ja sam imal isti problem al sam pustil vinograd da se sam zazeleni i to je to, danas je sve ok...
-
malo istražujem vezano uz zatravljivanje vinograda...pa evo jedan zgodan PDF, istraživanje u kutjevu
http://www.agr.unizg.hr/smotra/pdf/acs64_21.pdfKome se neda čitati nek scrola do zaključka
ZAKLJUÈCI
Rezultati istra.ivanja utjecaja zatravljivanja meðurednog
prostora vinograda na gospodarske znaèajke vinove loze
u podruèju Kutjevaèkog vinogorja upuæuju na zakljuèke:
1. Zatravljivanje vinograda nije utjecalo na rodnost
pupova sorata Gra.evina i Rizling rajnski.
2. Razlike u prinosu nisu bile znaèajne, premda je ne.to
veæi prinos utvrðen u varijantama .obrada. i
.leguminoze. .
3. Razlike u bujnosti izmeðu pokusnih varijanti utvrðene
su u obje sorte. Kod sorte Rizling rajnski varijante
.trava. i .smjesa. bile su znaèajno slabije bujne od
.obrade. i .leguminoza.. Manja bujnost Gra.evine
oèitovala se kod svih varijanti s malèem.
4. Nije utvrðen utjecaj malèa, niti pravilnost u variranju
izmeðu pokusnih varijanti glede mehanièkog sastava
grozda oba kultivara u pokusu.
5. Razlika izmeðu naèina gospodarenja tlom nije se
odrazila na kakvoæu, odnosno sadr.aj .eæera i
ukupnih kiselina u mo.tu.
6. Kakvoæa vina, odnosno kemijske i organoleptièke
znaèajke, odgovarale su odlikama sorte i vremenskim
prilikama u vegetacijskom razdoblju u godinama
istra.ivanja. Utjecaj zatravljivanja na ove znaèajke nije
utvrðen.
7. Zatravljivanje vinograda se, u pedoklimatskim
. Zatravljivanje vinograda se, u pedoklimatskim
odrazilo na gospodarske znaèajke vinove loze.
Ishodi.no dobra opskrbljenost tla hranivima, uz
dovoljnu kolièinu oborina u vegetacijskom razdoblju,
stvorili su povoljne uvjete za ishranu loze, ali i biljaka
iz zelenog pokrova, pa nije do.lo do mjerljivih
utjecaja njihove konkurencije.
8. Ukupno gledajuæi mo.emo ustvrditi da je
zatravljivanje vinograda uputan naèin gospodarenja
tlom u ovom uzgojnom podruèju, a kao najpovoljnija
smjesa za zatravljivanje mo.e se izdvojiti ona
naèinjena od vrsta iz roda leguminoza.
LITERATURA
BRECHB
-
di bi mogo kupiti gotovu smjesu trava za vinograd....sve ovo di pitam nema baš smjesa neg eventualno eng.ljulj i bijela djetelina, izmješat zajedno i posijat