VVV Forum
Vinarstvo => Vinarstvo i podrumarstvo => Topic started by: jura on 25 Listopada, 2006, 19:33:23
-
Sorry!!
Dugo me nije bilo, ali imam jedno divno rješenje za ostatak od taloženog mošta. Znam da trenutno nije to u pitanju, ali možda nekome pomogne slijedeće godine. Zna se da ostane nekih 7-10 % tzv. mulja koji se istaloži i neki ga koriste za pečenje rakije, a neki na žalost ga bace. E pa tko nema nove moderne preše sa vrećama može se koristiti poštanska vreća. Naime meni je ostalo dosta taloga i stavio sam ga u dvije vreće i objesio na prešu i kroz noć mi je iscurilo oko 70 litara čistog mošta. Morala bi biti poštarska vreća jer je gusto pletena. Evo toliko nadam se da nisam Vas omeo u Vašim razmišljanjima, ali ako netko još zna kako bi bilo dddobro neka javi jer rakiju ne pijem, a Vino obožavam. Samo da još kažem Sivi pino mi je imao 21,5 šećera.Juhuuuuuuuu biti će veselo. Vinski pozdrav. Vinooooooooo!!!!!!!!
-
Jura hvala na ovome malom, ali vrlo dobrom savijetu mada ga ja necu koristiti. Ipak kapljica dobre rakije uvijek posluzi, nadalje molio bih vas da mi pomognete pri izgradnji vinoteke opsirnije je na prethodnoj stranici pa vas molim za pomoc. Srdacne cestitke na pinou. Zivjeli
Alka
-
Na koji način se najlakše uklone debele naslage vinskog kamena u drvenoj bačvi? Strugnjem baš ne ide.
-
Vrelom vodom!
-
Može savjet za bačvu ???
imam jednu drvenu bačvu dobio sam je na poklon :P moj stari je u njoj drzao vino koje ne stane u inox bacve ja bi u tu bacvu stavio da mi vrije vino ove godine i nakon pretoka vjerojatno opet vratio u nju. Bačva mozda nije bolesna ali po ovome šta sam ja pročitao nije ni održavana kako treba (oprana je običnom vodom kad se ispraznila i to je to) šta bi ja sad trebao napraviti tj dali bi smetalo da je tretiram kao da je bila bolesna - (octikava) - (da je bila pljesniva valjda bi se vidilo) ili to ne ide baš tako kako ja zamišljam ??
i još nešto sječam se da je djed radio u bačvama nešto sa smokvinim lišćem komoračem i sumporom dali bi mi neko (vjerujem da bi) znao reci sta je to u stvari radio
zahvaljujem na eventualnim odgovorima
-
ja perem miniwashem, 100 bara, sve skida.
@Dean, provjeri ove clanke, bit ce ti jasnije:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=328
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=330
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=331
-
Pročitao sam to ali neznam šta da od toga napravim ili da napravim sve po redu ;D
-
Pa po čemu ti smrdi bačva ? Po octu, po plijesni i kakva je iznutra?
Ako ti je pljesniva ostavi se toga, jer je nećeš dobro očistiti i preći će ti na vino, a onda nisi ništa dobio.
Jako pljesnive bačve je najbolje rastaviti i onda obraditi.
U ovom drugom slučaju ako ti je octikava, ili ako nije baš održavana postupi kako piše na linku pod liječenje octikavih bačava.
-
ok danas cu je otvoriti pa cemo viditi šta se da napraviti, zahvaljujem :)
-
nisam skinuo poklopac sa bačve - neznam dali ču ni moči uopče ??? ???
pošnjofo sam mao na čepu i nema nikakvih neugodnih mirica čisto ugodno miriše, sad ču vidit dali ču je koristit ili idem sutra po inoxicu još jednu :-[
-
Ako je dobra, isperi je s vrućom vodom (zapari), par puta isplahni, provjeri da nije rasušena (ispuni je vodom pa vidi jel pušta i gdje pušta). Moraš svakako vrata otvoriti da je možeš oprati.
Zasumpori je trakom ili je mokro konzerviraj sa sumpovinom i nek čeka berbu.
Sve ti detaljnije piše na onim linkovima koje ti je Ivan dao.
-
Ha nema vrata ??? ??? ima rupu na poklopcu i rupu pri dnu za čep :-\
-
Ha nema vrata ??? ??? ima rupu na poklopcu i rupu pri dnu za čep :-\
kak nema vrata, pa nije sigurno barrique? na kakvom poklopcu, pa to su ti valjda onda vrata ako je na njima rupa za pipu ili cep, sta vec..
-
bice da moja terminologina nije bas :'( neznam mi ne koristimo termin vrata za ništa na bačvi ...
ima poklopac koi se MO®E skinuti ako se skinu tri gornja obruča na tom pokopcu je rupa i rupa je pri dnu bačve (gledamo bačvu koja stoji okomito)
ne znam šta vi od toga zovete vrata ???? dajte molim vas neki link na sliku da vidim ako nije teško
hvala
-
Evo ovo piše u liječenje octikavih bačava
"Dok se bačva ocijedi, žičanom četkom odstranite rđu s pločice na unutarnjoj strani vratašca. Kad su vratašca osušena, prelijte samo pločicu otopljenim parafinom, tako da se parafin prihvati za hrapavu površinu drveta na rubu udubine u kojoj je pločica smještena"
takva vratašca moja bačva nema niti sam ih ja nikad vidio ???? molim vas ako ima neko sliku tih vratašca
-
evo nabrzinu sam nasao neku sliku bacva i VRATA na bacvi, evo linka:
http://www.tzzz.hr/novo/slikenovo/seoski/bacva_r3esize.jpg
-
He, he vrata su ono na čemu je pipa, a drže se šarafom. Samo veseli kum fali!
-
Ipak nisam pogriješio moja i niti jedna druga bačva koju sam vidio (a vidio sam ih dosta) nema ta vrata... ne kuzim :-[ :-[ :-[
-
hmm, liječenje octikave bačve.
Ja se ne bi u nju usudio ništa osim octa stavljati...
-
Dragi Dean
Da to nije bačva u kojoj se čuvala rakija ?
Ima i toga. Ja imam bačvicu od 25 l koja je služila isključivo u tu svrhu i nema vrata nego samo otvor za čep pri dnu.
-
nije nije bačva je za vino imam dvije i prije smo imali drvene bačve i nisu imale ta vrata, obratit cu paznju malo ali stvarno se nesječam da sam vidjao ta vrata na bačvama nigdje u mojoj okolici :-[
-
Svaka veća bačva ima vrata, dakle govorim o bačvi od 100L na više!
-
Lijep pozdrav svima!
Prije svega, želio bih pohvaliti sve korisnike ovog foruma. Vaši postovi i stručnost služe Vam na čast. Informacije koje se mogu pronaći na ovom forumu su zbilja korisne i ima mnogo vrijednih savjeta koji su praktični i primjenjivi...
Kako sam novi user ovog foruma, isto tako sam i početnik u vinogradarstvu i podrumarstvu. Brigu o vinogradu i o podrumu je do sada vodio moj otac, no kako je čovjek sve manje sposoban obavljati poslove koje vinograd zahtijeva, ja sam odlučio preuzeti brigu. Jednostavno ne želim da vinograd propada i želim nastaviti obiteljski hobi. Rezidba, špricanje i ostalo su poslovi s kojima još mogu izaći na kraj i vjerujem savjetima koje mi daju susjedi...
No, ostavimo to za sada (vinogradarstvo)...
Mene brine podrum! S obzirom na informacije koje se mogu pronaći na netu općenito i na ovom forumu, smatram da iz ove obiteljske tradicije koju želim nastaviti ipak treba izbaciti tzv. filozofiju kiselkastog gemišt vina koje mi baš osobito ne leži. Dakle, želim krenuti od početka, ali na temelju znanja i provjerenih informacija, a ne predrasuda i seoskog pametovanja...
ZATO VAS MOLIM ZA POMOÆ !!!
Eto, lipanj je pri kraju i berba će uskoro pa se želim što je moguće bolje pripremiti...
Dakle... VINOGRAD cca 700 čokota
Frankovka 110
Rizning 200
Plavac 100
Šipon 70
Muškat, chardonay, pinot, štajerska belina, kraljevina 230
PODRUM
320 litara inox
320 litara inox
620 litara inox
cca 300 litara drvo (za bijelo vino)
OBRADA
2 x plastični škaf 500 litara
1 x plastični škaf 300 litara
hidraulična preša 120 litara
mlin koji odvaja petiljke
Moja pitanja su ( za početak ):
1. Kako spremiti ovo grožđe? Ok, frankovka je crna i to ću staviti u inox bačvu od 300 litara. Što da činim sa bijelim? Da rizning sačuvam čisti ili da ga mješam sa ostalim sortama? Što i kako da mješam? Što da stavim u koju bačvu ? Što da prodam od grožđa? Treba mi frankovka i još 400 - 500 litara bijelog. Ostalo mi je višak... Da prodam kiseli plavac?
2. Koja je uobičajna razina šećera za ove sorte (znam da to ovisi o godini, vremenu, podneblju...), ali ipak koja je donja granica ispod koje se grožđe jednostavno ne bi trebalo brati? Treba li ga brati isti dan (je li moguće da optimalno vrijeme berbe isto za plavac i frankovku ili )?
3.Što bi od opreme bilo neophodno nabaviti još pored ovog što imam?
UNAPRIJED HVALA NA ODGOVORIMA
...Imam još najmanje 100 pitanja....
-
cekaj, imas plavac mali zasaden sa ovim ostalim kontinentalnim sortama?? hehe, nije ni cudno da ti je "kiselis" taj plavac! 8) on cak niti u dalmaciji ne daje dobre rezultate na slabijim polozajima.. hm, da, totalni si pocetnik, preporucam procitati koju knjigicu i kompletan portal, samo za osnove.. ;)
1. pa kakve kolicine si imao proslih godina, prema tome se probaj ravnati, ako naravno sve radis isto, rezidba, berba, prerada, talozenja..?? frankovka 110 loza x cca 2 kg (to sigurno imas, mozda i vise..) = 250-300 kg grozda, da dobis 70% nakon 7 dana maceracije na hidro presi (mozda cak i vise, 80%) = oko 250 l mosta sto ti taman pase za inox od 300 l. ako mozes, probaj sve rjesiti odvojeno pa ces kasnije ako zelis lako pomijesati vina ali ako ne mozes, odaberi 1 ili 2 sorte koje ces zasebno napraviti, naravno one koje ti se najbolje kvalitetom iskazu u berbi, a vjerojatno i sam znas od prijasnjih godina koja vina i od kojih sorti su ti obicno bolja pa se prema tome ravnaj.. ovo je sve gotovo nemoguce reci napamet, vidjet ces kakve ce ti biti kolicine, to uglavnom mozes vidjeti i sad, pa se prema tome ravnaj, ako ti je vinograd u ok stanju, rodan, mozes valjda racunati na oko 1,5 do 2,5 kg grozda po trsu, prosjek oko 2 kg, ti znas sam koliko imas. ako ti plavac nakupi 25% secera evo ja ga kaparim sad! 8) ako ti je zbilja toliko kisel pa sta postoje ljudi koji bi to kupili i koliko bi ti uopce trazio za takvo (lose) grozde?
2. naravno da je uvijek bolje dobiti sto vise kolicine secera ali takoder su i bitne kiseline ali s obzirom na ovu godinu biti ce ih dovoljno, bitan je samo povoljan odnos. nikako nemoj brati rano i prvi, kako to obicno zna kod nas biti, ako je dobra jesen, cekaj i isplatit ce ti se. naravno da nije dobro brati poluzrelo i zeleno grozde i to nitko nebi smio brati! vjerojatno imas neke okvire berbe i kolicine secera od prijasnjih godina, ali vrlo vjerojatno se krece od 15 do 18%.. postoje sorte koje dozrijevaju unutar nekoliko dana i klasificirane su po dozrijevanju i podijeljene u 5-6 etapa pa provjeri koja je gdje ali grasevina i rizling su ti kasnije sorte, frankovka malo ranija od njih, chardonnay i pinot najraniji.
3. nemoguce za reci jer je tesko reci sto zelis dobiti i sa kolikim financijskim budzetom raspolazes..?? i takoder, trebalo bi detaljnije provjeriti sto imas i u kakvom je to stanju. treba ti muljaca (sa ili bez ruljace, ovisi i cijeni), ima ih dobrih rucnih za 1000 do 2000 kn u svim vecim soping centrima, gledaj da je po mogucnosti od inoxa a ne farbanog zeljeza. presa, ne znam u kakvom je ova stanju, makar su te hidro prese relativno kvalitetne i pouzdane. bacve imas, ovisi o kakvom su stanju. mozda neka manja pumpa da oksidacije svedes na minimum, ne znam na koji nacin pretaces ali vjerojatno rucno..
eto tolko, pozdrav.
-
Ovaj plavac o kojem govorim NIJE isto što i PLAVAC MALI. Nalazim se u Hrv. Zagorju tako da nema govora o Plavcu Malom, već o bijeloj sorti grožđa koju ovdje nazivamo "Plavac" ili "Plavec" (vjerojatno netočno) a "odlikuje" se visokim udjelom kiselina, tako da se ponekad može koristiti za popravljanje cjelokupnog odnosa kiselina i šećera (ali te godine su rijetke, i to vjerojatno neće biti ova...).
Ono što ja želim pitati:
Obzirom da se radi o kiseloj sorti, uz to poprilično rodnoj, bi li je bilo pametno prodati da ne pokvarim kakvu takvu mješavinu vina, kojeg ionako imam previše? Zapravo, čini mi se da je ova sorta prva u redu za otpis (pa neću valjda prodati rizning ili frankovku?????), ali ipak tražim potvdu nekoga tko više zna!!!!
-
To je plavac žuti, Ivane.
-
da, sad skuzih, sve ok. 8) prvo mi je na pamet pao plavac mali jer inace tu sortu zovu plavec a ja sam to automatski povezao sa plavcem malim, ipak je bilo kasno navecer a i umoran sam bio jer sam cijeli dan radio u vinogradu, ocito da mi je sunce jako udarilo u glavu.. moja isprika, pozdrav.
-
Evo bas nesto surfam i naiđem na:
http://www.cedar-hr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=62
Ono što mene zanima jest sljedeće:
1. Je li u opisanom procesu malo pretjerano s upotrebom enoloških preparata? (Znam da je cilj prodaja istih, pa me interesira da li je to baš sve neophodno)
1.a. Je li potrebno sumporenje masulja ako se odmah ide na prešanje (govorimo o bijelom grožđu)?
1.b. Je li potrebno koristiti enzim za povećanje količine samotoka i filtrabilnost (LALLZYM HC) ako nije presudna brzina bistrenja?
1.c. isto pitanje kao i 1.b samo je u pitanju BENTOLIT?
2. Da li bih pogriješio ako bih proces prerade bijelog grožđa izveo na sljedeći način:
a) muljanje i odvajanje peteljki
b) prešanje
c) taloženje PYROVIN-om
d) dodavanje kvasaca i hrane za kvasce
* dakle, u principu sve osim preparata za brzo bistrenje koje nije prioritet
-
E Franco, na većinu pitanja je već odgovoreno i kak oje Ivan naveo, malo pogledaj po literaturi jer ako ćemo stalno odgovoarati na ista pitanja bit ćemo začas zatpani istim odgovorima
Mali osvrt na enološke preparate.
Ne, nije pretjerano. Dapače, da se koristi u pojedinim prilikama još ponešto bilobi bolje.
I onaj komentar da je colj prodati.
Niti jedna ozbiljna firma nema cilj samo prodati jer da je tako vrlo brzo bi propali jer bi se na onsovu rezulatat vidjelo da li to ima učinak ili nema.
osvrt i na Lalzym HC. Dvije zamjerke imam prema tebi. Kao prvo, da, poanta je i čim prije izbistriti, odnsono istaložiti mošt da fermentacija može krenuti čim prije. Čim duže taloženje tim više opasnosti od kojekakvih problema.
Ali i da nije tako, poanta enzima nije samo u bistrenju (govorim o HC) nego i u drugim djelovanjima, ali o tome već ima teksta na ovom forumu.
Dakle mora biti prioritet čim prije izbistriti i čim kvalitetnije, a opet ne previše.
I Plavec ®uti nije "kisela" sorta. Što znači kisela sorta? On je sorta koja se koristi i za fina vina samo mora biti na dobrom položaju, ali i prilagođenim terminima berbe. Svakako da će u određenim godinama trebati pričekati da kiseline "padnu" i tek onda odraditi berbu i vinifikaciju.
-
Hvala na odgovoru Quercus!
Odgovore na moja pitanja sam pronašao na i na PF Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina, tj.temi Bistrenje vina, pa se ispričavam za nepotrebno postavljeno pitanje. Inače, ADMINI svaka vam čast na strpljenju jer se poneka pitanja postavljaju i 5x. ??? ??? ???
Zaista, treba pročitati KOMPLETNI FORUM. Informacije su tu, samo ih treba pronaći....
-
Bok ,
ja sam novi kak na forumu tak i u "podrumu".Naime,ovo mi je tek druga godina da pravim vino.Grožđe kupim (Iločka graševina) i tak dalje kak već ide....
ali imam problem.Prošle jeseni sam kupio novu hrastovu bačvu od 150 l.Bačvar mi je rekao da je premazana parafinom.E,sad,neki ljudi mi kažu da taj parafin hoće otpasti i tako ugroziti kakvoću vina.Da li trebam taj parafin ostaviti ili skinuti (ne znam kako) i izvući tanin iz bačve?Molim vas ako netko zna nešto o tome da mi javi.
P.S.-nema većeg grijeha od bacanja vina!!! ;D
HVALA
-
ljudi dajte si mrvicu truda i procesljate portal, tamo imate uglavnom napisano sve. pokusajte da ne odgovaramo na pitanja koja su vec 20ak puta predena, ako bas nemate nacina onda se javite jer sada ima jako mnogo pitanja i problema a mi imamo sve manje vremena za odgovore..
provjeri ovo, tu ti sve pise:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=230
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=328
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=330
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=331
-
..." Izluživanje taninskih i smolastih materija iz duge, nove bačve, najbolje se sprovodi zaparivanjem vodenom parom iz specijalnih kotlova zaparivača pod pritiskom. Za istu svrhu mogu poslužiti obični rakijski kotlovi, tako da se pomoću cijevi uvodi pregrijana vodena para u bačvi.¨"...
Ko radi zaparivanje bačava pošto nemam rakijski kotao?
-
Ma, ne tako. To se po starinski radi da staviš vrelu vodu u bačvu ( dvadesetak litara otprilike), zatvoriš i ljuljaš ju jedno pol sata, tako da se bučka. Postupak treba nekoliko puta ponoviti i na kraju isprati s hladnom vodom.
-
i nakon toga nema opasnosti od tanina,odnosno,bačva je spremna za mošt?
-
uglavnom da, ali nije je lose napuniti do vrha i ostaviti tako par dana, da se jos bolje drvo zamoci i bude spremno prihvatiti novi tekuci medij - most ili vino. takoder, kada je napunis do vrha vidjet ces da li ti igdje pusta ili curi i koliko ti vode "pije", u pocetku je to nesto vise jer je bacva "zedna".
-
Pada mi na pamet,jel se bačva može isprati sa miniwashem?Sa vrućom vodom pod pritiskom?
mislim na ovinjavanje bačve.
-
miniwashem je bolje prati vec upotrebljene bacve ili kada trebas skinuti neke mrlje, za ovo ti ne treba pritisak, samo uradi ovako kako si procitao na portalu i napuni je do vrha i neka voda stoji u njoj par dana, bitno je da se cijela bacva zamoci a ne ispere pod pritiskom..
-
Sve mi je jasno.
Puno hvala!!! ;)
-
Znali možda tko kako točno izračunati kolio je mošta ili vina u inox bačvi.Znači nekakva formula.Hvala
-
Ovako, formula ti je:
V = r2 * v
Znači r na kvadrat pomnožiš sa v!
r - polumjer inox bačve
v - visina od dna posude pa do gornjeg ruba mošta ili vina u posudi
-
Znali možda tko kako točno izračunati kolio je mošta ili vina u inox bačvi.Znači nekakva formula.Hvala
V=r2*3,14*v
gdje je
V - volumen u m3 (1m3=1000 l)
r - polumjer inox bačve u metrima
3,14 je konstanta (Pi)
v= visina u metrima (visina stupca vina)
rezultat će biti npr 0,523 što je 523 litre
malkice osnove matematike - 3 ili 4 razred osnovne
;)
-
joj, bravo, zaboravio samo "Pi". Neznam ni sam kako!!!
-
Ne kužim formulu jer ne ispada nikakvih 0.000 već ispada nešto drugo.
Da nije ovo
V=r*r*3,14: 4*v ili se možda varam
Evo moja inoxica je 250litara polumjer je 62 cm a visina sivog pinota je 60 cm, pa probajte vi izračunat po jednoj i drugoj formuli.
-
Evo, ako se ja mogu ubaciti.
Decki su ti ok rekli, samo pazi kako uvrstavas. Prvo, ako hoces dobiti "0.000" (odnosno, rezultat u kubicnim metrima), trebas uvstiti sve metre. Znaci, polumjer i visinu u metrima, a ne centimetrima. Drugo... Iskreno sumnjam da je polumjer inoxice od 250 l cak 62 cm, jer to bi bila jaaako siroka inoxica. Prije ce to biti promjer? Od ruba do ruba? A "r" je polumjer, znaci pola toga promjera...
Prema tome, dobili bismo da je volumen tvoga pinota
V = r * r * 3.14 * v = 0.31 m * 0.31 m * 3.14 * 0.60 m = 0.181 m^3 (ili "metara na trecu", odnosno kubnih metara)
Sto je jednako 181 litru.
To pase?
-
u redu je i to je točno ali i ova moja formula daje isti rezultat evo gledaj
62 x 62 = 3844 x 3.14 =1 2070.16 : 4 = 3017.54 x 60 = 181052.4
Dobro nećemo više o tome bitno da znamo rješenje a inače sivi pinot imao je 22 šećera, schardonay i souvignon brat ću za 8 dana a graševinu za otprilike 2-2.5 tjedna.
Hvala svima na raspravi
-
u redu je i to je točno ali i ova moja formula daje isti rezultat evo gledaj
62 x 62 = 3844 x 3.14 =1 2070.16 : 4 = 3017.54 x 60 = 181052.4
Naravno, jer je promjer dvostruko veci od polumjera. Znaci, umjesto r ti si uvrstio 2r. Pa onda 2*r * 2*r = 4*r, tako da kad podijelis s 4 dodjes na isto. :)
-
Svaka veća bačva ima vrata, dakle govorim o bačvi od 100L na više!
A što ako bačva nema vrata sprijeda?! Ima samo čep na dnu gdje bi kao trebala doći vrata i čep naravno na vrhu! CCa 200l volumena!
pozdrav
-
Eh, to je stvarno inventivno tko god je napravio. :-\
-
Eh, to je stvarno inventivno tko god je napravio. :-\
pa ovisi o tome za kaj je bačva namijenjena...recimo barik bačve nemaju vrata...isto tako neki vinari imaju drvene bačve u kojima vino odleži samo kratak peridod (recimo od travnja do lipnja), tako da nema ni potrebe za vratima jer se bačva ne treba iskuhavat i detaljno prat ukoliko je vino zdravo i zrelo...
ali inače, naravno je da je poželjno da ima vrata...
-
Eh, to je stvarno inventivno tko god je napravio. :-\
Zašto razor?
Čemu uopće služe ta vrata? Da se bolje pristupi unutrašnjosti bačve kod npr. pranja i održavanja?
-
Naravno, za pranje.
-
Pogledaj ovaj link
http://www.kolibica.com/drvena-burad/odrzavanje-bacvi.html
-
Članak je za svaku pohvalu. Međutim nigdje ne vidim da navode Kristalnu sodu. Ja ju koristim godinama i imam za nju samo riječi pohvale. Jeste malo više posla pošto moram dosta vode grijati u kotluši ali je vino čisto i zdravo kao suza. Usput da se pohvalim, ove godine sam na lokalnom ocjenjivanju u kategoriji bijelih vina od 62 uzorka bio 7-mi. Bitan je i podatak da su ispred mene bila samo vina od jedne sorte a moje je miješano (pošto je stari vinograd. Iza sebe sam ostavio još dva čista. ®ivjeli Plenkovići !!!
-
Članak je za svaku pohvalu. Međutim nigdje ne vidim da navode Kristalnu sodu. Ja ju koristim godinama i imam za nju samo riječi pohvale. Jeste malo više posla pošto moram dosta vode grijati u kotluši ali je vino čisto i zdravo kao suza. Usput da se pohvalim, ove godine sam na lokalnom ocjenjivanju u kategoriji bijelih vina od 62 uzorka bio 7-mi. Bitan je i podatak da su ispred mene bila samo vina od jedne sorte a moje je miješano (pošto je stari vinograd. Iza sebe sam ostavio još dva čista. ®ivjeli Plenkovići !!!
ako je bačva zdrava, zašto koristiti sodu? to nema smisla, osim ako je bačva bolesna (tipa octikavost...)
inače, vruća voda, sol, hladna voda...i to je to...ma da je i to previše za posve zdravu bačvu.
Ukoliko se ne opere sa velikom količinom vruće vode, soda može biti opasna za bačvu i napraviti puno štete (lužnatost)
Na jednom stručnom predavanju u Baranji, čovjek se čudio našim metodama za pranje bačvi. Veli on, ako je bačva zdrava i vino u njoj super, bačvu je dosta samo isprati sa vodom i sirkovom četkom ili spužvom i to je to. Zaprarivanje bačvi vraća bačvu u njen početak. Ovako bačva je već upila u sebe vinsku kiselinu i daje vinu poseban šmek. Ako se bačva zaparuje obavezno ju treba poslje oviniti.
-
Trebam pomoć. Planiram kupiti INOX tankove 2000 litara ukupno četiri tanka, velika je razlika u cijeni između tankova s plivajućim poklopcem i zatvorenih INOX tankova. konkretno INOX PP košta 7000 kuna a INOX Z 16000 kuna kod Letine. Imam iskustva s INOX tankovima s PP a nemam s INOX Z. Zanima me zašto je tako visoka razlika u cijeni i koje su prednosti i nedostatci jednih a koje drugih?
Primjerice znam da je prednost INOX tanka PP što u njemu možeš držati karikirano bilo koju količinu vina poklopac se kreće a u INOX Z zbog oksidacije to nisi u mogućnosti. Da li su INOX PP bolji za čuvanje vina a INOX Z za fermentaciju? Mene zbog manjih troškova zanima obje faze obaviti u istom tanku pa koji je bolji po Vašem sudu u odnosu na cijenu?
-
a očito ovaj s plivajućim čepom ali ipak bi bilo dobro da ti odgovori netko kompententniji od mene , ipak sam još laik u tome :-* :-*
-
matko, ja sam prosle godine kupio 7 inox tankova tipa Z od letine, 4 od 4000 l i 3 od 3000 l. prednost ti je u tome sto je tip Z u potpunosti zatvoren, samo na vrhu ima mali otvor (poklopac) velicine cca 30ak cm i na njega se gore stavi vrenjaca, dakle, prakticki je hermeticki zatvoren i ne dopusta ulaz ni izlaz zraka u bacvu. ima plast za hladenje ali onda si moras napraviti dovod inertnog plina u bacvu da ti stiti otpraznjeni prostor jer unutra nema nikakvog plivajuceg poklopca, to je razlika izmedu ta dva tipa. ja planiram to sve napraviti tako da ce mi i vrenje i cuvanje vina biti u tim tankovima, nema smisla koristiti tip PP ako vec imas tip Z koji je po meni mnogo bolji, narocito za cuvanje vina.
-
prijatelju ja sam nedavno kupio u pž 2 inoksa 2000 l tipa z, 15 200 kn s PDV-om komad, 3 ispusta, vrata, nivokaz, termometar i duplikator...za razliku od letine jeftinije sam prošao zaoko 5000 kn po komadu
-
Ivane, kako se rjesava dovod inertnog plina u inoxicu? Pretpostavljam da je to super stvar za tebe koji si ipak veci proizvodjac, ali neisplativo za (polu)amatere?
-
Hvala Ivane na odgovoru, međutim mislim da ću ih ipak kupiti manje od 5 jer crno vino traži otvorenu fermentaciju (američka istraživanja kažu da je vino punije, okus ostaje duže, manje je tanina itd.) u odnosu na zatvorenu fermentaciju. Tako da mi se čini da su INOXice tip Z pogodnije za bjela vina ako je čovjek kratak s novcem i snalazi se na način da za fermentaciju i čuvanje vina koristi istu posudu. Kažeš da INOX tip Z iimaju manji otvor 30 cm da li je to dovoljno za otvorenu fermentaciju, trebalo bi biti, što misliš ?
Ivane, kako to da se nisi odlučio na kupnju vinifikatora, za crno vino kako misliš izvesti vrenje sa potapanjem i kvašenjem komine u Inoxicama tipa Z?
Ti si vjerojatno pobornik zatvorene fermentacije ili se varam?
-
ozren, cije su to inox bacve? a cuj, letina je skup, to je istina ali ja mislim da i vrijedi, kolko para tolko muzike. a sa tankovima se nije za zezat, pa ti za 2-3 godine pocnu hrdat pipe ili spojevi.. imam manje bacve (900 i 600 l) od hrupca, to je cisto smece od bacve, izrada i varovi su mu uzas, a da ne spominjem uzasno lose rjesene podnice i pipe..
kos, dovod intertnog plina u inoxicu je vjerojatno najjednostavnija stvar koja se moze napraviti! treba ti boca sa plinom, imas ih za kupiti kod firme messer, imaju ducan u kutini i zagrebu, plin za cuvanje vina i oni ti srede sva crijeva i ventile koji ti trebaju a to ti nije tako puno novaca, pogotovo ako imas par tisuca litara, isplati se.
matko, americka istrazivanja me ni malo ne zanimaju (koji k... amerikanci znaju o pravom vinu??). kupio sam i jedan vinifikator od 3000 l, samo mislim da nisam trebao.. tip z je pogodan za vrenje bijelih vina i cuvanje svih vrsta vina jer je kompletno zatvoren. sto se tice vinifikacije crnih, to su raditi klasicno, maceracija u obicnoj inox bacvi od 900 l (ove od hrupca) sa potapanjem i mijesanjem klobuka a kroz 1-2 godine planiram nabaviti drvene konusne kace i maceratore.
-
prijatelju ja sam nedavno kupio u pž 2 inoksa 2000 l tipa z, 15 200 kn s PDV-om komad, 3 ispusta, vrata, nivokaz, termometar i duplikator...za razliku od letine jeftinije sam prošao zaoko 5000 kn po komadu
el to kod zadre ja ima od njega inox bacve 4 kom i ima ih vec dosta god i nikakvi problema s njima
da bas sam primjetio kod njega su dosta jeftinije nego kad kupujes u trgovinama itd....
da i mos mu reci kad da ti napravi visina sirina i te sitnice
-
meni je radio sve po naručbi, rekao sam mu dimenzije ulaza u podrum i visinu podruma, te što hoću od opreme a sad kroz par godina budemo vidjeli što će biti ali evo baš sam neki dan pričao snjim oko naručbi za još 2 inoks tanka, kaže ništa prije rujna veli da radi krauthakeru 7 - 8 komada od po 6 500 l sa stepeništem jer navodno će stajati vani na otvorenom samo pod nadstrešnicom. A kada Jedan takav vinar radi s njim pa valjda onda radi dobro. I da riječ je o Zadri iz Požege.
-
meni je radio sve po naručbi, rekao sam mu dimenzije ulaza u podrum i visinu podruma, te što hoću od opreme a sad kroz par godina budemo vidjeli što će biti ali evo baš sam neki dan pričao snjim oko naručbi za još 2 inoks tanka, kaže ništa prije rujna veli da radi krauthakeru 7 - 8 komada od po 6 500 l sa stepeništem jer navodno će stajati vani na otvorenom samo pod nadstrešnicom. A kada Jedan takav vinar radi s njim pa valjda onda radi dobro. I da riječ je o Zadri iz Požege.
DA VIDIO SAM IMA NEKVA TAKVA MISLIM 2 KOMADA ISPRED KUCE STOJE POLEGNUTI ONO DUGACKI SU BAR 5 M ODNOSNO VISOKI HEHEH
-
Čujte. Imam drvenu bačvu 300 litri koju sam probal čuvati s vodom i vinobranom. No stavio sam izgleda premalo vinobrana pa se bačva malo poplijesnivila. To sam opral u desetak što vrućih što hladnih voda i, po preporuci gospode međaša, stavio u nju 10 litara vina da se ne rasuši i zapalio karticu sumpora da ne bude bolesti. Ok. Unazad dva mjeseca kartica više neće gorjeti, nego se ugasi na otvoru, a dok ju izvadim vidi se da nije izgorjela ni milimetra.
Inače bačva nema miris ni po truleži ni po octu.
Kaj bi to moglo značiti? Da je bačva gecrkt?
-
ja u drvenim isto ostavim 10tak litara vina i dodam na to 20grama vinobrana i tak ostane do pred berbu .znači vino zaštićeno od kvarenja, ali drži vlagu bačve...10 dana prije berbe sve operem-četkom , ocijedim, osušim , zatvorim i zapalim 1sum traku na sud od 300l
možda je kod tebe ta količina zakipila pa ima CO2 u bačvi i neće goriti-tinjati traka sumpora...neznam...
-
Ide 1l sumpovina na 100l vode,za vinobran ne znam sad napamet,ali se da izračunati,to izdrži ak treba i 12 mjeseci,povremeno se prekontrolira i dolije u istom omjerom po potrebi.Radim tako par godina i nikad problema s tim da ljeti imam užasne uvjete kaj se tiče vrućine u podrumu.Meni je npr.na 600l punih bačvi isparilo u 4 mjeseca 18 litara vode,baš sam neki dan dolijao.Ovo sa dolijevanjem vina,zaboravi.Ako si napravio to sa pranjem i nema bačva miris ne vidim razloga da ne valja.Ovo ne kužim da traka ne gori probaj vani dal gori,ne znam zašto ne bi gorjelo.Otvori vrata,malo ju proluftaj,mora gorjeti ak je traka ispravna
-
kod mene to ide ovak:ostavim nutra vina oko 10 litri i ne dodajem nista od sumpora.par dana pred berbu to ide van ,operem bacvu osusim i onda se skuha zapara (valjda se zna kaj to je) mix jabuka i jos nekakva trava (lokalni naziv "meduc") ,vrata se zatvori i to se vlije nutra .malo pretumba ,ostavi par minuta zlije van i bacva ide u podrum i more most.i mogu reci bacve su zdrave ko dren.napominjem to se radi samo sa bacvama koje nemaju parafin.
-
Dobro dečki. Budem nekaj probal pa javim ako bude kaj zanimljivoga.
-
Kako se riješiti Bretanomycesa, uništava ga li iznenadna niska temperatura, koncentrirana otopina kaustične sode, nekakvi drugi kemijski preparati, SANATON?
-
Kako se riješiti Bretanomycesa, uništava ga li iznenadna niska temperatura, koncentrirana otopina kaustične sode, nekakvi drugi kemijski preparati, SANATON?
Evo našao sam načine eleminacije:
ANTIBRETT
Pripravak na bazi staničnih stijenki kvasca za inakktivaciju Brettanomyces-a
ANTIBRETT je novo inovativno rješenje, zahvaljujući djelomično enzimatski pripremljenim staničnim stjenkama kvasca koje imaju veliku moć adsorpcije molekula 4 etil fenol i 4 etil gvajakol, koji daju vinu neugodan miris na konjski znoj, ljekarnu ili žbuku.
Stanice kvasca u ovom pripravku su tako tretirane da je degradirana samo njihova stanična stjenka dok je ostala sačuvana struktura citoplazmatske membrane stanice koja ima visoku moć adsorpcije.
ANTIBRETT inhibira nastanak vinil reduktaze koja sudjeluje u transformaciji cinamične kiseline, prisutne u vinu, u derivate etila koji su odgovorni za mirise koji se povezuju sa Brettanomyces-om.
Brettanomyces se u vinu skoro uvijek javlja u vinima u kojima je niža odnosno limitirana količina aktivnih stanica selekcioniranih kvasaca ili nedovoljno hranjenih stanica kvasaca. Tada jedino djelujući pripravkom ANTIBRETT, možemo ukloniti neželjene mikroorganizme iz vina. Uporabom slobodnog sumpor dioksida u količini od 15 mg/l djeluje se antiseptički protiv Brettanomyces-a.
ANTIBRETT se preporuča koristiti kod pojave mirisa uzrokovanog Brettanomyces-om kao i kod sumnje da bi se mogla dogoditi pojava. Naime Brettanomyces ima jako dug period inkubacije (3-8 mjeseci) u kojem se ne javlja neugodan miris.
ANTIBRETT se koristi i pri kraju fermentacije za prevenciju, kada sumnjamo da bi moglo doći do zaraze Brettanomyces-om zbog nepovoljnih uvjeta u podrumu, loše higijene odnosno neuravnoteženog procesa vrenja.
ANTIBRETT se može koristiti i kod uklanjanja drugih stranih mirisa u vinu uzrokovanih prljavim drvenim suđem i pljesnima.
DOZIRANJE
Do 40 g/hL ovisno o jačini pojave Brettanomyces-a.
NAČIN UPORABE
Razmutiti u vodi u omjeru 1:10 i odmah dodati u vino pumpanjem.
Sadržaj slobodnog SO2 ne bi smio biti manji od 15 mg/l.
Nakon dodavanja ANTIBRETT-a potrebno je provjeriti stabilnost bjelančevina.
SASTAV
Mrtve stanice kvasca.
PAKOVANJE
U cilindričnim paketima od 500 g.
-
Dalje:
REMOVIL
Alkalni detergent za pranje
REMOVIL je visoko alkalni detergent za pranje i skidanje naslaga i taloga, sposoban da otopi i u potpunosti ukloni sve organske ostatke i taloge neovisno o njihovoj konzistenciji. Uz veoma brzo djelovanje čisti obrađene površine do apsolutno blistave čistoće.
PRIMJENE
1. INDUSTRIJA VINA
Za pranje cisterni, pumpi, cjevovoda, linija za otakanje, naplavnih filtera, vakum okretnih filtera, centrifuga, rashladnih sistema: recikliranjem ili raspršivanjem
2-8%-tne otopine.
Za uklanjanje tartarata iz cisterni, čišćenje dozirki za SO2 i opreme za proizvodnju koncentrata: recikliranjem ili raspršivanjem 5-15%-tne otopine.
Za pranje i čišćenje opreme za proizvodnju vina, za čišćenje podova i zidova koji su veoma onečišćeni organskim tvarima: uporabom tlačnih pumpi ili primjenom četki/spužvi s 2-0>0%-tnom otopinom.
FIZIKALNO-KEMIJSKE KARAKTERISTIKE
Bezbojna tekućina, neznatno opalescentna
Alkalna reakcija: jednostavna identifikacija otopina
Kontrola koncentracije: uporabom priloženog dijagrama
pH 1%-tne otopine: 12,8
Toksicitet kod oralnog uzimanja: 1318 mg/kg kod muškog Wistago štakora 1271 mg/kg kod ženskog Wistago štakora
Topiv u vodi u svim omjerima. Kod otopina iznad 5% dolazi do povećanja temperature za 5-10 C
Ne stvara pjenu kod bilo koje temperature, otopina se može obnavljati i
ponovno upotrebljavati
Kemijski stabilan
Može se u potpunosti isprati
Moć sekvestriranja: veoma visoka, može se upotrebljavati sa vodama bilo
kojeg stupnja tvrdoće
Sadrži anionske i neionske sintetske detergente biološki razgradljive
više od 90%.
NAPOMENE
REMOVIL ne djeluje korozivno na nehrđajući čelik, bakar, gumu, staklo, cement, epoksi prevlake, proizvode od sintetskih materijala.
Ne preporuča se upotreba na površinama prevučenim nitro-celuloznim lakovima, fenolnim smolama i za lake metale kao što su aluminij ili kositar.
S obzirom da je REMOVIL proizvod visoke alkalnosti, mora se obratiti pažnja i zaštititi od kontakta s kožom. Da bi se olakšalo istakanje i upotreba, baloni su opskrbljeni sa posebnim grlom za istakanje.
UPOZORENJE
Proizvod se mora skladištiti udaljen od izvora hladnoće, kod temperatura
ispod 0 °C, može doći do smrzavanja. Da bi se ponovo otopio mora se
zagrijati do 15 °C.
PAKOVANJE
Plastični baloni od 25 Kg.
-
Još:
SREDSTVA ZA ODR®AVANJE HIGIJENE U PODRUMIMA BARIKA
“Barrique regenerateur”
“Barrique decolorant”
“Barrique pavinet”
“BARRIQUE REGENERATEUR”
- za regeneraciju starih barik – bačava.
Sredstvo za regeneraciju starih barik-bačava sastoji se od dvije komponente i preporuča se za regeneraciju barik-bačava u kojima je odležavalo bijelo ili crveno vino za dulje vrijeme. Sredstvo u potpunosti uklanja tartarate i ostatke obojenih tvari, odčepljujući pore bačve od svih ostataka. Obje komponente “BARRIQUE REGENERATEUR” pomiješaju se i najbolje se primjenjuju između 50 i 600C; kod nižih temperatura mora se produljiti vrijeme čišćenja.
“BARRIQUE REGENERATEUR” se može upotrijebiti s automatskim sistemima pranja ili kroz posebnu “Venturijevu cijev” ugrađenu na uređaj za pranje barika ili jednostavnim punjenjem barika s 10%-tonom otopinom u vremenu od 30 minuta.
Ukoliko se upotrebljava za pranje većih posuda, preporučena otopina može varirati između 8 i 10%.
“BARRIQUE DECOLORANT”
- za vanjsko pranje barik-bačava.
Sredstvo za pranje pjenom upotrebljava se za vanjsko čišćenje barik-bačava. Može se upotrebljavati ručno ili sa uređajem za pranje pjenom niskog tlaka. Njime se uklanjaju nakupine uzrokovane curenjem vina, sprečavajući na taj način nastajanje pljesnivosti i octenog mirsa.
“BARRIQUE DECOLORANT” učinkovito čisti i drvene grede na kojima su smještene barik-bačve.
Upotrebljava se na sobnoj temperaturi.
Doziranje 3 – 5 % otopina.
Nakon nanošenja proizvoda na bačvu, pustiti oko 5 minuta da djeluje i nakon toga isprati.
“BARRIQUE PAVINET”
- za uklanjanje plijesni na podovima u barik podrumima.
Sredstvo za pranje podova, bez mirisa, idealno za ispravno održavanje higijene u prostorima skladištenja barik-bačava. Sredstvo u potpunosti uklanja crne nakupine plijesni, koje se razvijaju kao rezultat vlažnosti i curenja vina iz bačava. Također uklanja neugodne mirise često prisutne kod starenja u skladišnim prostorijama. Ova sredstva ne utječu na drvo (ne uzrokuju tamnjenje drva) i ne sadrže
-
Za kraj, još dva detalja:
Detalj 1
u riješavanju problema s kvascom Bretanomycesa koji se useljava u drvene bačve za crna i crvena vina pomoći će Vam proizvodi IREX AROMA-e d.o.o. Šaljem Vam obavijesti o proizvodima.
VA®NO - H I G I J E N A, H I G I J E N A, H I G I J E N A!!!
Kod crnih vina pri korištenju drvenih bačvi kvasac se useli u drvo. Velike bačve su se prale uređajima pod tlakom i parom te su suzbijane. Kod manjih bačvi to nije moguće učiniti te se kvasac množi, a vino vonja po gnoju. Francuzi zato barrique bačve koriste samo 1-2 godine, a potom nove. Nažalost, bačve stare 2 godine prodaju Hrvatima.
Ako je kvasac u bačvi - bačvu treba oprati s Barrique regenerateut, a potom s Antibrettom.
Ako je kvasac u vinu uspješno se može suzbiti s Antibrettom.
Adresa za kontakt:
IREKS AROMA d.o.o., Radnička cesta 37, 10 000 Zagreb, Hrvatska,
Tel: +385 1 60 40 701, Fax: +385 1 60 40 658, E-mail: ireks@ireks-aroma.hr
Detalj 2
Brett se u konobi sprijecava higijenom I odrzavanjem vina na pH ispod 3,5.
-
tko zna , kako se zove i gdje ima za kupiti enološke farbe za prefarbati metalne dijelove npr. stare gusene preše...
-
prehranbena boja hempadur- proizvodi hempel, imaju dučan u ciboninom tornju
-
možeš i s običnom bojom na bazi vode ( miješa se sa vodom) , a čuo sam da to koriste i pčelari za farbanje košnica .
ja baš danas završio farbanje svoje preše
-
možeš i s običnom bojom na bazi vode ( miješa se sa vodom) , a čuo sam da to koriste i pčelari za farbanje košnica .
ja baš danas završio farbanje svoje preše
nesme se stavljati obična farba, isključivo prehranbena farba
-
Pozdrav.
Imam malo problema sa vremenom pa bi oprao drvene bacve 2 tjedna prije berbe, upalio supornu traku i tako ostavio 2 tjedna na "suho". Da li je preporucljivo ostavljat bacve tako dugo na suhome i da li se trebaju prije berbe onda jos oprati ili samo jednostavno staviti most unutra?
-
Oprana i sumporena bačva može izdržat bez daljnjeg sumporenja do 6 tjedana! Pa si ti misli! ;D
-
vjerojatno u hladu jer bu se na suncu rasusila i ak je jos oblozena parafinom - eto pizdarije ;D
-
molim savjet kako da izracunam litražu bacve .ako postoji kakva formula napisite hvalla :D
-
Volumen valjka. površina baze (r2 x pi) x visina (dubina) bačve. To ti je aproksimativno jer bačva ima trbuh koji je širi od baze pa možeš uzet srednju vrijednost polumjera baze i trbuha. Računati u istim jedinicama, recimo u cm. Da bi dobio volumen u litrama dobivenu vrijednost pomnoži s 10.
-
molim savjet kako da izracunam litražu bacve .ako postoji kakva formula napisite hvalla :D
Tu pogledaj http://www.vvvforum.eu/index.php?s=327 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=327)
-
Računati u istim jedinicama, recimo u cm. Da bi dobio volumen u litrama dobivenu vrijednost pomnoži s 10.
Mozda kod tebe . Ja bi malo drugacije . Recimo ja bi rezultat podjelio i to ne sa 10 nego sa 1000 da bi dobio litre . Nek me ispravi neko ak grijesim
-
pardon, ak su m onda x 1000. moj bed :P
-
Tu pogledaj http://www.vvvforum.eu/index.php?s=327 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=327)
Na ovom linku je krivo napisana formula za volumen najobicnijeg valjka. Pravilna formula je: V=r2 × 3,14 × h
Bilo bi dobro da se to ispravi..
-
Na ovom linku je krivo napisana formula za volumen najobicnijeg valjka. Pravilna formula je: V=r2 × 3,14 × h
Bilo bi dobro da se to ispravi..
Hvala.
-
NP
-
Hvala.
Ako se ne varam i formula za zapremninu drvenih stožastih kaca ili tzv. krnji stožac je krivo napisana. Ispravno je V=((3,14*h)/3)*(R2+r2+R*r)
-
Ako se ne varam i formula za zapremninu drvenih stožastih kaca ili tzv. krnji stožac je krivo napisana. Ispravno je V=((3,14*h)/3)*(R2+r2+R*r)
U pravu si, ali mi se čini i formula u tekstu OK?!
-
U pravu si, ali mi se čini i formula u tekstu OK?!
tiborova formula je točna. nisam gledao u tekstu. preporuka da se mjeri sve u decimetrima. odmah se dobiju litre.
-
Upravo sam protiv mušica našprical podrum ( oko 40 m2 ) s Raidom i zapalil 4 sumporne trake. Videl bum rezultat sutra.
-
Upravo sam protiv mušica našprical podrum ( oko 40 m2 ) s Raidom i zapalil 4 sumporne trake. Videl bum rezultat sutra.
što to nije malo opasno radi njegovog grdog mirisa , ipak vino brzo sve "navuče" na sebe... znam da je možda u inoxu, ali drvo?
-
Evo osica i dva meni nepoznata kukca u zagrljaju.
Ova druga je bas... "Love is in the air... " ;D
-
Upravo sam protiv mušica našprical podrum ( oko 40 m2 ) s Raidom i zapalil 4 sumporne trake. Videl bum rezultat sutra.
Rezultat skoro nikakav.
-
Ova druga je bas... "Love is in the air... " ;D
jes of skross
-
Rezultat skoro nikakav.
Treba tu traku prigušiti nekako, meni je to odmah planulo i nema efekta onda!
-
Jesi ju palio s gornje strane? Ako ju zapalis s donje onda plane i gotovo je sve odmah, ali s gornje traje znatno dulje...
Treba tu traku prigušiti nekako, meni je to odmah planulo i nema efekta onda!
-
Hvala na savjetu, nemam već odavno drvene bačve pa to ne koristim, pa mi je malo neobično!
Znam samo da ne smijem s insekticidom unutra ;D, ipak je vino! ;)
-
upravo tako treba je zapalit s gornje strane jer ak zapalis s donje dolazi do naglog sagorijevanja i do kapanja i ak ti to npr.kapne na dno bacve upije se u drvo i onda imas problema jer ti vino stalno smrdi na jajceka.to se meni bilo desilo i moral sam dati mjenjati donje duzice jer se toga nisam mogel nikak rijesiti.inace ima za kupit i nekakva mrezica u koju se to nutra stavi prije paljenja da nemre kapati :-*
-
mušice mu, sad ih i ja imam ,
danas sam pročitao u 24h , savjet , u posudu uliti jabučnog octa i malo tekućeg deterdženta(?) te ih to sve privuče i gotove su...
večeras to probavam pa javim
-
Što se toliko mučite s tim mušicama,u mom kraju kažu da vino ne valja ako ni mušice ne idu na njega.
-
pa da , problem je što idu kad im je fino >:(
-
Što se toliko mučite s tim mušicama,u mom kraju kažu da vino ne valja ako ni mušice ne idu na njega.
ma to ,upravo to je i slucaj s kotlovinom.zakaj je tak dobra,ha?zato kaj nutra plivaju:musice,leptiri,komarci,muhe,obadi,ose,pcele,hrustevi,stršljeni itd..itd ....znaci same prirodne arome ;D
-
mušice mu, sad ih i ja imam ,
danas sam pročitao u 24h , savjet , u posudu uliti jabučnog octa i malo tekućeg deterdženta(?) te ih to sve privuče i gotove su...
večeras to probavam pa javim
probao: nula bodova, a i ocat je preopasan podrumu
razmutio 10 g vinobrana u litri vode i prebrisao sva mjesta gdje su se najviše sakupljale, oko poklopca , pipa i malo pošpricao ispod pipa tamo gdje kapa vino dok se probava.. i to radi..
-
Pazite na toplo vrijeme ! Bio sam svjedok promjene vina na loše,oksid..... samo jer je čovjek držao sl.sumpor oko 12, kad je bilo hladno , a sad mu otišo kvra..., (12, a znamo da ni to nije precizno tak da je možda bio i 6...) :o
-
Pazite na toplo vrijeme ! Bio sam svjedok promjene vina na loše,oksid..... samo jer je čovjek držao sl.sumpor oko 12, kad je bilo hladno , a sad mu otišo kvra..., (12, a znamo da ni to nije precizno tak da je možda bio i 6...) :o
kod mene u podrumu 11°C.. ;)
-
Pazite na toplo vrijeme ! Bio sam svjedok promjene vina na loše,oksid..... samo jer je čovjek držao sl.sumpor oko 12, kad je bilo hladno , a sad mu otišo kvra..., (12, a znamo da ni to nije precizno tak da je možda bio i 6...) :o
Upravo sam to spominjao krajem ljeta, da ispod 15mg/L izmjere slobodnog SO2 vini setom vino nije sigurno u podrumu s lošijom izolacijom. Treba vino redovito isprobavati i kontrolirati kod niskih razina slobodnog sumpora.
Ima i drugih reduktivnih tvari u vinu ( askorbinska kiselina npr.) koje mogu utjecati na rezultat. Naravno i starost i načetost reagensa. Rezultat ispod 10 mg/L slobodnog SO2 je za pretpostaviti da ga ni nema. Držati slobodni sumpor na 10-20g/L je također riskantno na duže razdoblje, jer se začas može oksidirati u toplijem podrumu. Još ako vino nije zdravstveno stabilno ili je riječ o manjoj količini pogotovo.
Treba voditi i računa o statističkoj pogrešci izmjere koja može biti relativno velika ako se ne pazi ili dobro ne mućka.
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=263.msg10244#msg10244 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=263.msg10244#msg10244)
-
Dakle, imam dosta "suh" podrum, pa moram bacve mokro konzervirati jer mi se rasuse vec nakon 2-3mj.
Kupio sam sumpovin, vidim da se mjesa u omjeru 1L na 100Lvode
Ukratko, zanima me da li je bačvu potrebno napuniti do kraja ili je dovoljno u bacvu od npr 130L natociti 30L tog koncentrata i da li je tad pozeljno paliti sumporne trake recimo svakih 2mj?
Eto, zahvaljujem na pomoći i savjetima unaprijed 8)
-
Dakle, imam dosta "suh" podrum, pa moram bacve mokro konzervirati jer mi se rasuse vec nakon 2-3mj.
Kupio sam sumpovin, vidim da se mjesa u omjeru 1L na 100Lvode
Ukratko, zanima me da li je bačvu potrebno napuniti do kraja ili je dovoljno u bacvu od npr 130L natociti 30L tog koncentrata i da li je tad pozeljno paliti sumporne trake recimo svakih 2mj?
Eto, zahvaljujem na pomoći i savjetima unaprijed 8)
bačvu natoči do vrha, stavi litru sumpovina na 100 litara vode i miran si 18 mjeseci :D
-
a da li se moze desiti nesto lose ako je bacva napunjena do nekih 1/4 ? Pitam zato jer mi se neda teglit 1000L vode u podrum u tih par bacvi ako netreba ;D
-
Mora biti puna bačva.
-
Dakle, imam dosta "suh" podrum, pa moram bacve mokro konzervirati jer mi se rasuse vec nakon 2-3mj.
Kupio sam sumpovin, vidim da se mjesa u omjeru 1L na 100Lvode
Ukratko, zanima me da li je bačvu potrebno napuniti do kraja ili je dovoljno u bacvu od npr 130L natociti 30L tog koncentrata i da li je tad pozeljno paliti sumporne trake recimo svakih 2mj?
Eto, zahvaljujem na pomoći i savjetima unaprijed 8)
opiši taj suh podrum, od čega je, kak, pločice, izolacije, zidovi, beton, drvo...?
ako imaš podrum sa betonskim podom dovoljno je da često isti poliješ sa kantom vode, i ostaviš par kanti vode po podrumu, a bačve ,čiste i suhe, zasumporiš trakom...
kod mog starog tetka , on ostavi malo vina u bačvi i od toga ga ne mogu odgovoriti, znate kak su stariji ljudi, no bar sam ga nagovorio da u to isipamo par vrećica vinobrana tako da je koncentracija strahovita i ne kvari se a bačva se nikad ne rasuši , i tako je do berbe kada se sve tjedan dana prije , opere i osuši i zapali samo jedna traka sumpora....
-
Na podu su pločice tak da pod ne mogu bas zaljevat vodom :), Zidovi standard od suplje cigle :) ....nekakva izolacija protiv vlage postoji izvana (izmedu zemlje i zida)
-
Mora biti puna bačva.
Jer se u protivnom dogodi što?
-
Jer se u protivnom dogodi što?
prijatelju, sam si odgovorio na ovo pitanje svojom prvom recenicom.. ::)
Dakle, imam dosta "suh" podrum, pa moram bacve mokro konzervirati jer mi se rasuse vec nakon 2-3mj.
-
Jer se u protivnom dogodi što?
Možda nečeš vjerovati,meni se jednom rasušila jedna bačva od 430lit.a u njoj je bilo oko polovice vina.Kad sam pretakao vino na gornjim dugama je puštala kad sam ju prao.Također imam dosta suh podrum.
-
ovako imam jedan mali problemcic ono ako se moze nazvati problemom
imam jednu bacvu dosta su niske kiseline (graševina) kad se popije onak u pozadini okusa se osjeti gorcina ok za grasevino je to normalno ali je ta gorcina u ovom buretu malo izrazenija d ai to se posebno osjeti kad se pije s mineralnom tj gemišt nije to nista pre jako al ono osjeti se
e sad u cemu je problem el imo tko kakvo iskustvo ???
-
mineralna nevalja..............pij čisto :)
-
Niske kiseline, sam si odgovorio, otkrivaju gorčinu. Ja to rješavam s limunskom, jer mi se hoće desiti na D2. Na bačvu 500 l šiknem cca 250 gr.,tako da ih otopim i dobro razmutim u cca 3 kante po 10 l i ulijem u bačvu. Povremeno probaš kakvo je i da vidiš kako gorčina nestaje, a kiselina ugodno pika nepce. Efekat ti se ne osjeti baš odmah, nego nakon recimo mj. dana full. Ne nagli se i ne pretjeruj, ali to je rješenje. Naići ćeš na savjete o korištenju vinske kiseline, ali ona ti je pet puta skuplja i izlučuje se na stijenke. Ja s njom nisam bio zadovoljan. Naravno to nije vino koje ćeš nositi na izložbu, iako sam u nekim godištima tako popravljao vina i dobivao srebrne medalje. Ono, 17 - 17,50 !
-
ok odnet cu na faks da mi izmjere kiselinu pa se posavjetujem sa strucnjacima imam dvoje ljudi kojki se razumiju u te stvari jedan je prof vinarstva a drugi tip radi u poljop ljekarni al se specijalizirao za enoloske preparate i sve sto mi je do sad savjetovao odlicno je ispalo ;)
a i mislio sam da je uz tome problem al ono da pitam
da i sto sam naveo kad pijem gemist tj vodom jos snizim kiselinu pa se jos vise osjeti gorcina
-
Čime je najbolje ofarbati podrum?
Samo je ožbukan.
(mislim na prostoriju u kojoj držim vino.)
-
Čime je najbolje ofarbati podrum?
Samo je ožbukan.
(mislim na prostoriju u kojoj držim vino.)
zidove , doljnje prve dvije trećine nekom vodootpornom farbom, sivih nijansi da se ne vide sve poprskane čestice tokom radova u podrumu , a da se da poslije oprati vodom.....a gornju trećunu u bijelo nekom normalnom prirodnom standardnom farbom-krečem i sl..., bijelo-radi lakšeg promatranja uzoraka vina ;) , a prirodnom radi "disanja" zidova :) strop isto u bijelo radi boljeg osvjetljenja...
-
zidove , doljnje prve dvije trećine nekom vodootpornom farbom
moja preporuka su plocice ili uljna boja.
-
Ja nemam ni vrenjaču ni foliju na bačvama. Dok traje burno vrenje držim samo poklopac,co2 u toj fazi je dovoljna zaštita.Kada se ono malo smiri stavim plivajući pokopac bez ulja koji dan i kada vidim kako se ponaša mošt onda i ulje i to je sve. Tiho vrenje se bez problema može odvijati još desetak dana kroz to ulje,probleme nisam uočio. Bitno je procijeniti kada staviti plivajući poklopac da se ne bi desilo da se potopi zbog pjene.
Kaj nije ipak jednostavnije probušiti poklopac,staviti vrenjaču i omotati foliju?
-
Dakako da je najednostavnije. Tu je samo opisan postupak kako bi se moglo i bez vrenjače i folije.
-
Čime je najbolje ofarbati podrum?
Samo je ožbukan.
(mislim na prostoriju u kojoj držim vino.)
gašeno vapno kupi... imaš u zagrebu, voltino-trešnjevka. to je jedina takva radnja u okolici, sljedeća je negdje u zagorju.
uglavnom, u smjesu ide vapno, malo sumpora, malo soli, žlica ulja, može i malo bakra... to je to...
-
Kaj nije ipak jednostavnije probušiti poklopac,staviti vrenjaču i omotati foliju?
:) nije jednostavnije onda svaki dan miješati mošt (i ili dodavati led ) , svaki dan skidati i omatati foliju na bačvama 600 litri npr..., a ovak toga nema....par kanti ispustiš, obrišeš stijenke inoxa ;) , i uliješ odozgora onak da ide što dublje...ili sa čistim crijevom , krućim ili nekak ukrućenim (inox šipka) , gurneš do dna i upušeš malo kisika ;)... ili ak si muž, klekneš ,usta na doljnju pipu, otvoriš i pušeš ;D
ili...onak kak sam lani opisao sa potopnom inox pumpom za vodu , sa tajmerom...i sve se samo odigrava kako programiraš intervale.... ;)
-
:) nije jednostavnije onda svaki dan miješati mošt (i ili dodavati led ) , svaki dan skidati i omatati foliju na bačvama 600 litri npr..., a ovak toga nema....par kanti ispustiš, obrišeš stijenke inoxa ;) , i uliješ odozgora onak da ide što dublje...ili sa čistim crijevom , krućim ili nekak ukrućenim (inox šipka) , gurneš do dna i upušeš malo kisika ;)... ili ak si muž, klekneš ,usta na doljnju pipu, otvoriš i pušeš ;D
ili...onak kak sam lani opisao sa potopnom inox pumpom za vodu , sa tajmerom...i sve se samo odigrava kako programiraš intervale.... ;)
znači ulje i plivajući poklopac, budem isprobal ove godine
-
znači ulje i plivajući poklopac, budem isprobal ove godine
plivajući staviš tek kad završi burno vrenje ...jer mora biti veća površina mošta-vina za izlazak puno plina... ;) inače bi se sastrane dignula pjena i ušla na poklopac i potopila ga....kao što je kolega negdje već napisao....
-
ja perem miniwashem, 100 bara, sve skida.
@Dean, provjeri ove clanke, bit ce ti jasnije:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=328
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=330
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=331
Pozdrav
Imam jednu bačvu u kojoj je bilo bijelo vino koje se ukiselilo i sad bi ju bilo potrebno oprati da se rješim tog mirisa i da je spremna za mošt. Pročital sam sve ove članke, ali imam par pitanja:
Poslije postupka za liječenje kisele bačve potrebno je izvršiti ovinjavanje koji postupak je najjednostavnij?
S vanjske strane bačve primjetil sam zelene pljesni na jednom dijelu 5x5cm kak da to ocistim?
Pošto je berba za par tjedana da li može ta bačva biti u podrumu prazna samo zasumprena sa sumpornom trakom?
Hvala na odgovoru.
-
Pozdrav
Imam jednu bačvu u kojoj je bilo bijelo vino koje se ukiselilo i sad bi ju bilo potrebno oprati da se rješim tog mirisa i da je spremna za mošt. Pročital sam sve ove članke, ali imam par pitanja:
Poslije postupka za liječenje kisele bačve potrebno je izvršiti ovinjavanje koji postupak je najjednostavnij?
Pošto je berba za par tjedana da li može ta bačva biti u podrumu prazna samo zasumprena sa sumpornom trakom?
Hvala na odgovoru.
Nisam siguran da će odgovori gospode forumaša biti usmjereni ka ovinjavanju bačve sumljive upotrebljivosti. O kojoj se uopće količini radi? Jesi siguran da želiš staviti svoje grožđe u nešto za što nisi siguran kako će ispasti? Napravi si uslugu i kupi si inoksicu.
Ako ipak želiš probati: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040915/vrt01.asp
Bolesnu drvenu bačvu najprije dobro isperemo hladnom vodom i ostavimo je da se dobro osuši (1-2) dana. Zatim zapalimo 4-5 sumpornih traka na svakih 100 litara volumena bačve, dobro zatvorimo i ostavimo 1-2 dana. Ako se dogodi da sumporne trake ne izgaraju do kraja, onda ovaj postupak moramo ponoviti nakon ispiranja bačve otopinom sode za bačve.
Za ovaj postupak koristimo sodu, natrijev karbonat (Na2CO3) u koncentraciji 2-5% (2-5 kg sode u 100 litara vrele vode), a jačina koncentracije ovisi o težini bolesti bačve. Soda se otapa u vreloj vodi pri čemu treba biti vrlo oprezan, jer reakcija zna biti vrlo burna, pa može doći do opeklina. Važno je upamtiti da se soda uvijek dodaje u vodu, a nikad obrnuto!
Nakon što smo otopinu sode ulili u bačvu, bačvu intenzivno valjamo u svim smjerovima sve dok se voda ne ohladi (20-30 minuta), nakon čega tu otopinu izlijemo iz bačve.
Zatim bačvu ispiremo, najprije vrelom, a zatim hladnom vodom i to nekoliko puta. Nakon toga bačvu napunimo hladnom vodom i tako je ostavimo preko noći. Ako je bačva jako octikava, cijeli ovaj postupak, od početka, ponovimo još jedan put.
Drugi dan istočimo vodu iz bačve, a bačvu dokiselimo otopinom vinske kiseline. Za manje bačve dovoljno je napraviti otopinu od 10 litara hladne vode i 5 dkg vinske kiseline. S tom otopinom u bačvi, bačvu dobro izvaljamo u svim smjerovima, otopinu prolijemo, a bačvu ocijedimo.
Za veće bačve trebamo veću količinu otopine (odnos vode i vinske kiseline ostaje isti, 10 l vode + 5 dkg vinske kiseline ili 20 l vode + 10 dkg vinske kiseline).
Ako sumporne trake nisu gorjele prije ispiranja drvene bačve s otopinom sode (već je spomenuto), onda to obavimo sada nakon sušenja bačve iz koje smo prolili otopinu vinske kiseline.
-
plivajući staviš tek kad završi burno vrenje ...jer mora biti veća površina mošta-vina za izlazak puno plina... ;) inače bi se sastrane dignula pjena i ušla na poklopac i potopila ga....kao što je kolega negdje već napisao....
Kako onda dodajete sumpor i vršite pretok
-
Kako onda dodajete sumpor i vršite pretok
sve kroz ulje, jer se ono opet digne gore makar se malo promućka sa vinom ispod... :)
-
Ja sam čuo da neki stavljaju na plivajući poklopac vinobran,samo ne znam da li u krutom obliku i koliko i to kada završi "veći" dio fermentacije i tu ga drže do pretoka
-
Ja sam čuo da neki stavljaju na plivajući poklopac vinobran,samo ne znam da li u krutom obliku i koliko i to kada završi "veći" dio fermentacije i tu ga drže do pretoka
Stavljaju ga - "da se sumpori zrak iznad plivajućeg poklopca". Sapienti sat. Ako već nema nikakve koristi od toga ( jer nema nikakve veze s vinom ispod plivajućeg poklopca ) i ako ga baš morate staviti ( jer ga svi selu (na bregu) stavljaju) stavite ga u mali poklopac od teglice krastavaca ili paprike pa onda tek na
plivajući poklopac. Tragovi koji ostaju na plivajućem poklopcu od vinobrana ne mogu se ukloniti. Neki proizvođači inox tankova čak ljepe i upozorenje na plivajuće poklopce: Ne metati vinobran gore. Ak se kaj dogodi nismo odgovorni i tome slično. :)
-
Dali ga staviti onda ili ne,pošto se fermentacija odvija samo sa poklopcem za prašinu
-
Dali ga staviti onda ili ne,pošto se fermentacija odvija samo sa poklopcem za prašinu
:)
-
bilo mi dosadno...ovo je za sve nas koji volimo piti bistri mošt prije reda, za nestrpljive ;D
potrebno;
gumeni - plastični šlauf
zatvarač za flaše
lijepo jednostavno kroz otvor za vrenjaču provuče se šlauf pa kroz ulje između plutajućeg polopca i stjenke inoxice uroniti na određenu dubinu, par cm, i staviti poklopac...i bistri mošt je uvijek spreman za natočiti, nema nespretnog guranja šlaufa i ulja u prvoj čaši, nema pristupa zraka
;D
-
bravo brane odlično si to zmislil :D
-
pošto mislim u skoroj budućnosti smanjiti proizvodnju direktora,a onda mi buju ostale zdrave drvene bačve,pa se pitam kaj bu se desilo ak stavim u njih rizling kojeg bu za koju godinu.U bačvama se,normalno nahvatalo vinskog kamena od direkta.Dal će to pokvariti aromu rizlingu(verujem da da)..ak bi,kojom metodom onda skinuti kamen sa stjenke da spasim i upotrijebim te bačve?
-
ja mislim da u nekoj večoj mjeri nebi trebal vinski kamen utjecat na novo vino ak su ti bačve ok u svakom slučaju ja bi probal stavit rizlinga ;)
-
Daj nekom majstoru bacvru da ti rastavi bacve i spali kamenac. I nemoj rizling u drvo, radije chardonnay. ;)
-
Daj nekom majstoru bacvru da ti rastavi bacve i spali kamenac. I nemoj rizling u drvo, radije chardonnay. ;)
to već onda sumnjam da prelazi granice isplativosti eksperimenta...idi u autopraonicu (kod Dubravka, Ðumburek, na Bednji, moj kolega motorist, ima ti miniwash na vruću vodu...taj skida sve ;) Ak treba pozoveš se na mene, ak ga ne poznaš ;)
-
Hmm pa zasto? ???
S drvetom treba oprezno. Sudovi morjau biti uredni, inace ih je bolje raspilit motorkom. ;)
-
ak je bačva ok trebal bi ju probat iskoristit čemu bacat dobru bačvu ???
-
Ja mislim da rastavljanje bacve i spaljivanje kamenca nije toliko financijski izdasno, a sigurno je najbolji nacin uklanjanja kamenca. Mi smo prije par godina sve nase bacve dali otvoriti i ocistiti.
-
OK, kod nas sam već videl skidanje kamenca miniwashem i stvarno ide dole sve...ii to s onim običnim malim na hladnu vodu..
Al evo Riba, morem ti nabaviti i broj od bačvara pa moreš pitati kolko bi koštalo po bačvi...i prijevoz ti zrihtam skoro golo badava
-
Ček, kaj se vama stvarno ne da staviti lanac unutra i rastopiti kaustičnu sodu u toploj vodi i furat ih po dvorištu gore dole. Pa ja sam to sam radil sa bačvom od 470 lit. I sad ljepo operem bačvu, stavim unutra sumpovin, i na proljeće mi SKORO sav preostali kamen nestane sa stijenke.Je da malo duže traje, ali sam se na brzinu fuka, sve ostalo se radi duže.... :D
-
Ček, kaj se vama stvarno ne da staviti lanac unutra i rastopiti kaustičnu sodu u toploj vodi i furat ih po dvorištu gore dole. Pa ja sam to sam radil sa bačvom od 470 lit. I sad ljepo operem bačvu, stavim unutra sumpovin, i na proljeće mi SKORO sav preostali kamen nestane sa stijenke.Je da malo duže traje, ali sam se na brzinu fuka, sve ostalo se radi duže.... :D
vjeruj mi, miniwash skida apsoštrumpfno sav kamen, a o ovom na vruću vodu da ne pričam(to pretpostavljam, nisam videl)
Ili jednostavno zaparu napravit, vruću vodu van i miniwash
-
Ček, kaj se vama stvarno ne da staviti lanac unutra i rastopiti kaustičnu sodu u toploj vodi i furat ih po dvorištu gore dole.
He,he, podsjetio si me na stvari od prije petnajstak godina :D i bilo je "vrlo" interesantno. No koliko se sjećam, miniwashom je ipak bilo lakše ;D
-
Dobro, ovu bačvu od 1100 lit ni ja ne vrtim po dvorištu, već sa minijem, ali ne ide sve dolje
-
Po meni bi bilo najbolje da pripremiš vrelu vodu,rastopiš u njoj kristalnu sodu(na 100litara ide 3kg sode)i pereš bačvu.Nakon toga možeš prati samo sa vrelom vodom i za kraj ostaviš 7dana samo vodu unutra da stoji.Vjerujem da bi nakon toga trebao otpast sav kamenac.
Mi imamo u podrumu par starih inox bačvi koje nisu polirane i nema šanse da ih operem od kamenca(nemam miniwash na vruću vodu).Napunim jednu bačvu vodom i pustim 7dana i sav kamenac otpadne.Tu istu vodu možeš koristiti na 3-4bačve. ;)
-
Nemam ni ja vrući mini, pa pošaljem klinca unutra da tucka po kamencu za dva bonbona...;O)
-
dobro je omladinci ;D..nekaj bum od toga primjenil
-
Nemam ni ja vrući mini, pa pošaljem klinca unutra da tucka po kamencu za dva bonbona...;O)
ovo mi se najviše sviđa svaka čast :D
-
Mi imamo u podrumu par starih inox bačvi koje nisu polirane i nema šanse da ih operem od kamenca(nemam miniwash na vruću vodu).Napunim jednu bačvu vodom i pustim 7dana i sav kamenac otpadne.Tu istu vodu možeš koristiti na 3-4bačve. ;)
Takvu jednu nepoliranu od 500litara imam i ja, isto tak kamenac se ne može oprati na hladno
Ali, uzmem jedan veći lonac i zagrijem, ulijem kipuću vodu i poklopim...za 5 minuta apsolutno sav talog padne, nemaš kaj prati od dna do vrha bačve ;)
-
Kamenac vam pod toplinom opada zbog toplinske dilatacije inoxa i nema bolje "kemije" od topline. ;)
-
I kod takvih pranja vrucom vodom, parom, sodom, ... sto poslije mozemo ocekivati da ce takve hrastove bacve dati vinu? ::) Najvjerovatnije to da se vino u njima nece pokvariti ali od hrastove bacve se ocekuje puno vise od toga. Inace je to onda samo spremnik sa stalnom zabrinutoscu da li smo dobro oprali ???
-
Imaš kakvo riješenje ?
-
Što mislite o damijanama od 25,30 i 50 litara kao posuda za privremeno čuvanje ostataka vina? Kakva su vaša iskustva?
-
U jednoj 55 l staklenoj bio sauvinjon a u drugoj crno oko 6 mj. zatvorno plutenim čepom. sve ok
-
U jednoj 55 l staklenoj bio sauvinjon a u drugoj crno oko 6 mj. zatvorno plutenim čepom. sve ok
Dobro to mi je jasno,staklo je ipak najkvalitetnije od svog suđa u podrumu,nego mislio sam na održavanje manipuliranje po podrumu i takve stvari? Dali se isplati držat par komada ili su u današnje doba inoxa nepotrebne?
-
Ja sam kupio demizanu od 54 l sa pipom (spinjom) i ona zapravo igra ulogu malog inoxa s tim da stavim malo parafinskog ulja na vrhu radi zastite od zraka. Ako nema spinje onda je za cuvanje dobra, ali mi nije prakticna ako trebam iz nje probati neku manju kolicinu jer moram provlaciti crijevo preko ulja......moj zakljucak: za manje kolicine nastale od taloga, prelijevenja su jako dobre, ali za za koristenje moraju imati spinju....Demizana od 54 l sa spinjom kosta 320 kn.....
-
Zanimaju me vaši savjeti,naime juče sam dobio dvije hrastove bačve iz jedne stare konobe bačve se nisu koristile par godina,i sad bi ja napravio slijedeće,pošto sam ih morao rastaviti (jedna je 350l a druga 600l) mislio sam sve oćistiti do drva možda drvo i malo popaliti i onda ih opet sastaviti,i sad kad ih sastavim (tako što je moguće čistije iznutra i izvana) šta dalje?
Napominjem da mi se ovo ne sviđa(više bi volio nove) ali ovu godinu ću morati ovako,nikad se nisam susreo sa ovim kakav je postupak dalje? :-[ ??? ???
-
Isto bi htio pitati nešto za drvene bačve, naime imam dvije hrastove relativno zdrave bačve, jedna 350, druga 500l ali mislim da ću ove godine do kraja prijeći na inox (znači i vrenje u inox, ne samo čuvanje vina), pa bi ove dvije drvene iskoristio kao stolove na način da ih se okrene vratašcima prema stropu.
U vezi toga me zanima da li će izdržati dno tih bačvi ako u njih nalijem vodu do vrha ( mislim povremeno dolijevati vodom i sumpovinom kako se ne bi kvarile), ili netko možda ima drugačije mišljenje/praksu/ideju? Hvala
-
Ja sam kupio demizanu od 54 l sa pipom (spinjom) i ona zapravo igra ulogu malog inoxa s tim da stavim malo parafinskog ulja na vrhu radi zastite od zraka. Ako nema spinje onda je za cuvanje dobra, ali mi nije prakticna ako trebam iz nje probati neku manju kolicinu jer moram provlaciti crijevo preko ulja......moj zakljucak: za manje kolicine nastale od taloga, prelijevenja su jako dobre, ali za za koristenje moraju imati spinju....Demizana od 54 l sa spinjom kosta 320 kn.....
Taman sam mislio u ovoj temi pitati o ovakvoj demižani, kad je traper spominje baš u prvoj rečenici prvog posta s vrha! Blaženi forum!
Samo ne mogu na webu naći di je kupija?!
Ako netko, dakle, od cijenjenih forumaša zna di se mogu nabaviti demižane od 50tak lit (54), sa špinom/pipom?
-
Taman sam mislio u ovoj temi pitati o ovakvoj demižani, kad je traper spominje baš u prvoj rečenici prvog posta s vrha! Blaženi forum!
Samo ne mogu na webu naći di je kupija?!
Ako netko, dakle, od cijenjenih forumaša zna di se mogu nabaviti demižane od 50tak lit (54), sa špinom/pipom?
SJEME,split
-
Da li tko koristi PVC barik bačve za čuvanje vina, i kakva su iskustva.
-
Na koji način kvalitetno parafinirati PVC bačve za čuvanje vina. Naime, PVC barik bačva za vino koja je bila iznutra tvornički parafinirana je greškom oprana sa vrelom vodom. Kako ponovno kvalitetno parafinirati takvu ( PVC ) bačvu, da vino ne bude u kontaktu sa plastikom. Da li se smije sa čistim pčelinjim voskom , jer ne znam gdje bih nabavio enološki parafinski vosak.
-
Imamo ih čak i u našoj ponudi. Slabost prema vertikalnim inox ili PVC bačvama je što, jasno, nemaju plutajući poklopac, a spram drvenih što ničime ne štite vino (drvena npr. izlučivanjem tanina), a vino niti ne zori kao u drvetu jer nema pora. Obavezno puniti uvijek do maksimuma jer se brže pojavi vinski cvijet nego u drvenoj, osobito ako podrum nema odgovarajuću temperaturu. Prije punjenja preporučam zasumporiti bačvu razrijeđenim sumpovinom. Dakle, to bi bile slabosti. Nek prednosti su identične slabostima - budući da ni na koji način organoleptički ne utječu na vino, pogodne za čuvanje vina za koje ste zaključili da je "gotovo", upravo onakvo kakvo želite. Lagane su. Lako se peru. Daleko su najpovoljnije po cijeni (upola, a manje zapremnine i višekratno, jeftinije od inoxa). Sasvim dobro izgledaju i uklapaju se u stare podrume. Pogodne su i za vrenje, iako se nešto slabije hlade od inoxica. Stabilne su, pogodne za transport vina (dapače, izvrsne za ovu namjenu, nama su poslužile i za transport vode i zalijevanje vinograda). Sve u svemu, dobro ih je imati jer uvijek mogu za nešto poslužiti, ali ne bih samo na njima bazirao podrum.
-
Ponavljam po ne znam koji put. Plastika, odnosno PVC je organski polimer i kao takav zasigurno utjece na vino. Jel ista piva ili mineralna iz plastike i stakla?
Uostalom na prvom predavanju iz kolegija Prerada polimera prof nas je pitao jesmo probali onu "novu" (tad je bila nova) pivu iz polimernih boca? Pritom je naglasio da plastika radi i svakako utjece na sadrzaj...nazalost negativno :-\
-
Omnibus hvala na iscrpnom odgovoru. Usporedba sa drvom mi nije bio cilj, već sa staklom i inoxom, koji također organoleptički ne utjeću na vino.
Košpa vino iz tih barik bačvi ne bi smjelo imati kontakt sa plastikom jer je ista tvornički parafinirana. Sad bi bilo dobro znati da li parafin ima negativnih utjecaja na vino.
-
Ha, i inox pomalo oksidira. Napominjem i da su meni u podrumu najdraži drvo i inox,ali ove bačvice su vrlo praktične i napravljene od plastike tipa 4 (LDPE), poznate po tome da ne ispušta kemikalije, za razliku od sveprisutne PET ambalaže, u koju se recimo puni draga mnogima Jamnica, a tu na forumu je spomenuta kao jako zgodna za čuvanje vina za vlastite potrebe.
Za sada nisam primjetio nekakav specifičan utjecaj na vino, a na koncu konca, parafinirane su, no ne kažem da dugotrajno nije moguć, no to niti nisu bačve u kojeima ćete staviti Plavac na dugogodišnje odležavanje.
Prenosim popis oznaka na plastici:
1 - PET ( često i PETE )
Ove su boce u većini slučajeva namijenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogućnost da ispuštaju teški metal antimoni, kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene spojeve.
2 - HDP ( nekad i HDPE )
Riječ je o 'dobroj' plastici, za koju postoji najmanja vjerojatnost ispuštanja kemikalija u vodu.
3 - PVC ( nekad i 3V )
Ispušta dvije otrovne kemikalije, a obje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Unatoč tome, ovo je još uvijek najčešće upotrebljavana plastika za boce.
4 - LDPE
Plastika koja ne ispušta kemikalije u vodu. Ali, zamislite, ne koristi se za izradu plastičnih boca nego uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice. I ovdje spomenutih bačvica.
5 - PP
Još jedna od 'dobrih' plastika, obično bijele ili poluprozirne boje. Koristi se za boce u koje se pakiraju sirupi ili čašice za jogurt.
6 - PS
Ispušta u vodu kancerogenu tvar STIREN. Najčešće se koristi u čašicama za kavu za jednokratnu uporabu ili u ambalaži brze prehrane.
7 - PC (ili bez oznake)
To je najlošija plastika za prehrambene proizvode jer izlučuje kemikaliju BPA. Nažalost, koristi se u bočicama za dojenčad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.
-
Ha, i inox pomalo oksidira. Napominjem i da su meni u podrumu najdraži drvo i inox,ali ove bačvice su vrlo praktične i napravljene od plastike tipa 4 (LDPE), poznate po tome da ne ispušta kemikalije, za razliku od sveprisutne PET ambalaže, u koju se recimo puni draga mnogima Jamnica, a tu na forumu je spomenuta kao jako zgodna za čuvanje vina za vlastite potrebe.
Za sada nisam primjetio nekakav specifičan utjecaj na vino, a na koncu konca, parafinirane su, no ne kažem da dugotrajno nije moguć, no to niti nisu bačve u kojeima ćete staviti Plavac na dugogodišnje odležavanje.
Prenosim popis oznaka na plastici:
1 - PET ( često i PETE )
Ove su boce u većini slučajeva namijenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogućnost da ispuštaju teški metal antimoni, kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene spojeve.
2 - HDP ( nekad i HDPE )
Riječ je o 'dobroj' plastici, za koju postoji najmanja vjerojatnost ispuštanja kemikalija u vodu.
3 - PVC ( nekad i 3V )
Ispušta dvije otrovne kemikalije, a obje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Unatoč tome, ovo je još uvijek najčešće upotrebljavana plastika za boce.
4 - LDPE
Plastika koja ne ispušta kemikalije u vodu. Ali, zamislite, ne koristi se za izradu plastičnih boca nego uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice. I ovdje spomenutih bačvica.
5 - PP
Još jedna od 'dobrih' plastika, obično bijele ili poluprozirne boje. Koristi se za boce u koje se pakiraju sirupi ili čašice za jogurt.
6 - PS
Ispušta u vodu kancerogenu tvar STIREN. Najčešće se koristi u čašicama za kavu za jednokratnu uporabu ili u ambalaži brze prehrane.
7 - PC (ili bez oznake)
To je najlošija plastika za prehrambene proizvode jer izlučuje kemikaliju BPA. Nažalost, koristi se u bočicama za dojenčad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.
Eto sve to sam gledao bas prosli thjedan u dokumentarcu "Plastic Planet" :(
-
(http://[/url)
Ponavljam po ne znam koji put. Plastika, odnosno PVC je organski polimer i kao takav zasigurno utjece na vino. Jel ista piva ili mineralna iz plastike i stakla?
Uostalom na prvom predavanju iz kolegija Prerada polimera prof nas je pitao jesmo probali onu "novu" (tad je bila nova) pivu iz polimernih boca? Pritom je naglasio da plastika radi i svakako utjece na sadrzaj...nazalost negativno :-\
Potpuno si u krivu i to nije istina, pročitaj si stručnu literaturu pa češ vidjeti da su plastični tankovi vrlo cijenjeni i gotovo nemaju mane, a u praksi nema ozbiljne vinarije u kojoj se ne koriste plastični tankovi
]http://www.hoffmannlandmaschinen.de/Gebrauchtmaschinen.68.0.html?action=details&id=8976&gruppe=4&untergruppe=3] (http://www.hoffmannlandmaschinen.de/Gebrauchtmaschinen.68.0.html?action=details&id=8976&gruppe=4&untergruppe=3)
-
slažem se s mušketirom da postoji plastika otporna na sve, al znamo i mi da piva iz plastične flaše a pogotovo mineralna ne valjaju, odnosno valjaju prvih par gutljaja...
A ti plastični tankovi funkcioniraju kao najnormalnija inox-ica, imaju i plovak i pipe i poklopce, sve. I valjda su duplo lakši od inoxa slične zapremnine, vidio to u par podruma u Istri, tankove od 500-700-1000l
-
Da li netko zna kako kvalitetno parafinirati plastičnu bačvu, bure i sl. tako da vino nema kontakta više sa plastikom.
-
Potpuno si u krivu i to nije istina, pročitaj si stručnu literaturu pa češ vidjeti da su plastični tankovi vrlo cijenjeni i gotovo nemaju mane, a u praksi nema ozbiljne vinarije u kojoj se ne koriste plastični tankovi
[url=http://www.hoffmannlandmaschinen.de/Gebrauchtmaschinen.68.0.html?action=details&id=8976&gruppe=4&untergruppe=3]]http://www.hoffmannlandmaschinen.de/Gebrauchtmaschinen.68.0.html?action=details&id=8976&gruppe=4&untergruppe=3] (http://[/url)
Super ti je link. ::)
Ako sam ja u krivu onda je i sveucilisni profesor koji mi je drzao taj predmet. Moze ga se izguglati Igor Catic, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb pa da vidis tko je i sto je u tom podrucju. ;)
http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9271
http://i3.fsb.hr/view/31/
http://www.fsb.unizg.hr/polimeri/
itd...
O plastici i ozbiljnim vinarijama radje nebi, pretjerujes po obicaju i to bez ikakvih argumenata. ???
Plastika se korisiti iskljucivo jer je JEFTINA!
-
Super ti je link. ::)
Ako sam ja u krivu onda je i sveucilisni profesor koji mi je drzao taj predmet. Moze ga se izguglati Igor Catic, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb pa da vidis tko je i sto je u tom podrucju. ;)
http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9271
http://i3.fsb.hr/view/31/
http://www.fsb.unizg.hr/polimeri/
itd...
O plastici i ozbiljnim vinarijama radje nebi, pretjerujes po obicaju i to bez ikakvih argumenata. ???
Plastika se korisiti iskljucivo jer je JEFTINA!
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=333 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=333)
poliesterske su cisterne neutralne ,10 tak puta jeftinije od inoxa, lakše i koriste se već 40 tak godina širom svijeta.
I nema ozbiljne vinarije gdje nema takvih tankova a ja ne pretjerujem nego ti otvori oči i dobro gledaj oko sebe kada uđeš u kutjevo,belje, agrolagunu,badelove podrume itd..
-
Prosle godine sam bio u Knezevim vinogradima i nisam vidio niti jednu plasticnu cisternu u sklopu vinarije Belje d.d.. Samo mnogo velikih drvenih bacvi i inox spremnika. Ali vjerojatno ti bolje znas s cim oni raspolazu od njih samih pa ces i mene pokusavat uvjerit da sam tamo trebao vidjet nesto sto nisam vidio. :P A ni ostalih 50 vinara s izleta... Isto tako ni u Daruvar ove godine nisam primjetio plastiku. ;)
I dalje stoji da je bilo koji polimer organski spoj koji vise ili manje utjece na sadrzaj, to ti je cinjenica, a ti to mozes prihvatit ili ne. U prijasnjem postu sam ti vec napisao zakaj se plastika koristi...
-
Prosle godine sam bio u Knezevim vinogradima i nisam vidio niti jednu plasticnu cisternu u sklopu vinarije Belje d.d.. Samo mnogo velikih drvenih bacvi i inox spremnika. Ali vjerojatno ti bolje znas s cim oni raspolazu od njih samih pa ces i mene pokusavat uvjerit da sam tamo trebao vidjet nesto sto nisam vidio. :P A ni ostalih 50 vinara s izleta... Isto tako ni u Daruvar ove godine nisam primjetio plastiku. ;)
I dalje stoji da je bilo koji polimer organski spoj koji vise ili manje utjece na sadrzaj, to ti je cinjenica, a ti to mozes prihvatit ili ne. U prijasnjem postu sam ti vec napisao zakaj se plastika koristi...
Koshpa, ti si bio samo u jednom podrumu Belja, onaj ukopani sa drvneim i inox bačvama, gdje je i ona drvena bačva od 20 000 litara....
Ali nisi bio preko puta u velikim halama gdje je sve od plastike napravljeno, tankovi od 50 000 litara gdje rade "obična" vina...
-
Hmh obicna vina? Zakaj ne rade vrhunska vina u plastici? ;)
-
Hmh obicna vina? Zakaj ne rade vrhunska vina u plastici? ;)
možda i rade :)
u biti neznam koja vina tamo rade, ali čisto sumnjam da rade pola milijuna litara vrhunske graševine... ako rade onda rade u plastici...
nije ništa loše u toj plastici.
U biti, u Zmajevcu i postoji firma koja radi plastične tankove, novaplast ili tako nekako....
-
Ne vjerujem. ;)
Postoje 10ak firmi samo u HR koji izmedju ostalog rade plasticne posude za vino, ocat, maslinovo ulje...
Jedna od njih je i iz KT, Montazer Smola. Zato dobro znam kaj pricam, kako se ponasa vino u inoxu, a kako u plastici. Kapacitet je bio isti 320l, period odlezavanja godinu i pol, sorta grasevina uzgojena u kutjevackom vinogorju.
-
A jeste zabrijali. Mene ne zanima proizvodnja vrhunskih vina, već kako očuvati domaće vino u plastičnoj bačvi 6 - 7 mjeseci. Nitko mi nije odgovorio kako kvalitetno parafinirati PVC bačvu. Da li se za parafiniranje koristi obični bezmirisni svjećarski parafinski vosak, ili postoji enološki parafinski vosak ( kojeg na guglu nisam uspio pronaći ). Još me zanima da li bi PVC bačvu smio premazati sa ENOPLASTICO SPECIAL , tj. lojem za bačve od PA-VIN-a, jer to je jedino od enoloških preparata koje su meni dostupne, ili čak smijem bačvu premazati čistim pčelinjim voskom. Šta je najbolje, a da mi ne degradira vino.
Ili još jednostavnije pitanje, sa kakvim parafinom se parafiniraju hrastove bačve. Hvala na odgovoru .
-
http://shop.vinar.com.hr/index.php?option=com_virtuemart&page=shop.browse&category_id=80&Itemid=6&vmcchk=1&Itemid=6 (http://shop.vinar.com.hr/index.php?option=com_virtuemart&page=shop.browse&category_id=80&Itemid=6&vmcchk=1&Itemid=6)
plastične tankove proizvodi bor-plastika iz kneževih vinograda www.bor-plastika.hr (http://www.bor-plastika.hr)
-
ja imam četvrtinu vina u plastici i nisam primjetio nikakvu razliku između inoksa i plastike mislim okus vina
-
A koliko dugo drzis ta vina u plastici?
-
pa dok ne rjesim vino iz inoksa ;) sta ja znam tam 1-2 mjesec
a ove god ce bit dost dugo u plastici kak mi se cini
-
Premali period da bi osjetio promjenu. ;)
-
nema nikakve razlike niti nakon godinu dana, a u belju si očito bio u turističkom podrumu a ne u proizvodnji, i mali vinari imaju jako puno plastičnih tankova
-
Upravo tako, bio sam u onom lijepom pokaznom. Ali plastika kod mene no no ;)
Previse je potencijalnih negativnosti s kojima se ne zelim igrati
Neki od linkova:
E-book u kojoj se spominje degradacija vina u plasticnim tankovima (http://books.google.hr/books?id=n0z8XCvAS9EC&pg=PA50&lpg=PA50&dq=wine+degradation+plastic&source=bl&ots=pfKGZ6Lnz1&sig=PK66ZSIUZCOJig3fnMOzjU1U0A0&hl=hr&ei=n_6VToa_Ecz0sgbex5G8BQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&sqi=2&ved=0CDIQ6AEwAg#v=onepage&q=wine%20degradation%20plastic&f=false)
http://en.wikipedia.org/wiki/High-density_polyethylene
http://en.wikipedia.org/wiki/Polyethylene_terephthalate#Degradation
http://www.ides.com/pm/1_hdpe.asp
http://www.ktf-split.hr/bib/ambalaza_st_pt.pdf
http://www.winebusiness.com/wbm/?go=getArticle&dataId=86288
http://www.wineanorak.com/wine_in_pet_bottles.htm
-
jbg ja plastiku koristim samo zato sto si ne mogu kupiti toliko inoksa odjednom al nastojim što vise kupiti inoksica ;)
-
Koji parafinski vosak se koristi za parafiniranje bačvi, i gdje ga nabaviti. Sad mi je već hitno jer trebam pretakati vino.
-
U Sloveniji sam vidio termin "enološki parafin", no kod nas takvo što ne postoji u ponudi. Vjerovatno bi odgovarajući bio farmaceutski parafin. Probaj nazvati ovu firmu:
http://www.orlando-vastem.hr
Navodno uvoze njemački visokokvalitetni parafin za prehrambenu industriju.
-
Ja koristim svječarski parafin za pločicu od vijka na vratima bačve.
-
Zanima me dali je ista "doza"10g.vinobrana i jedan decilitar sumpovina.O čemu se zapravo radi?Kad ispraznim bačvu,konzerviral bi ju s vodom,a preporuka je na100lit. vode jedan litar sumpovina,a ja bi stavio vinobran,jeftinije je.Dakle dali je litra sumpovina isto ko i 100g.vinobrana.
-
Da!
-
ali nije ti puno jeftinije a i taj sumpovin se i preporuća za konzerviranje bačvi bar tako na njemu piše i takova bačva je sigurna 18 mj
-
Prije svega pozdrav svim vinogradarima i vinarima, te svima koji se tako osjećaju!
Pošto nikad do sada nisam morao dati vino na analizu (čitaj tokom 20 godina postojanja vinograda) ne znam mnogo o tome, pa molim bolje upućene da mi pomognu svojim savjetom.
Naime, vino je mješavina sorti graševina, rizling, bijeli burgundac, župljanka. I uglavnom je to vino za gemište paušalno rečeno, tako da je uvijek bilo "dosta kiselo" (pretpostavljam da bi eneolozi rekli "suho"), međutim berba 2011. se ponaša dosta čudno. Radi se naime o nekih 2000 litara vina i o slijedećoj problematici.
Općenito se na okus vina osjeti da fali kiseline, ali to je samo na osjet, nadalje vino nikako da se izbistri, ne pomaže ni filtriranje, te se u jednoj bačvi od 500 litara dogodilo da je vino ostalo slatkasto.
E sad sam ja fino odnio vina u labos, da ga kontroliraju i ovo su rezultati, pa Vas molim za komentare i pomoć:
1. uzorak
Ukupna kiselost kao vinska: 4,8 g/l
Slobodni SO2: 15 mg/l
Ukupni SO2: 54 mg/l
2. uzorak - (To je vino koje mi je ostalo preslatko i za njega sam platio samo test na "reducirajuće šećere")
Reducirajući šećeri: 11,6 g/l
Što da radim, jer ima tko kakvu preporuku? Ili preporuku nekog stručnjaka - enologa na širem području Zagreba koji bi mogao pomoći da se popravi vino?
Unaprijed hvala svima na pomoći...
-
Prije svega pozdrav svim vinogradarima i vinarima, te svima koji se tako osjećaju!
Pošto nikad do sada nisam morao dati vino na analizu (čitaj tokom 20 godina postojanja vinograda) ne znam mnogo o tome, pa molim bolje upućene da mi pomognu svojim savjetom.
Naime, vino je mješavina sorti graševina, rizling, bijeli burgundac, župljanka. I uglavnom je to vino za gemište paušalno rečeno, tako da je uvijek bilo "dosta kiselo" (pretpostavljam da bi eneolozi rekli "suho"), međutim berba 2011. se ponaša dosta čudno. Radi se naime o nekih 2000 litara vina i o slijedećoj problematici.
Općenito se na okus vina osjeti da fali kiseline, ali to je samo na osjet, nadalje vino nikako da se izbistri, ne pomaže ni filtriranje, te se u jednoj bačvi od 500 litara dogodilo da je vino ostalo slatkasto.
E sad sam ja fino odnio vina u labos, da ga kontroliraju i ovo su rezultati, pa Vas molim za komentare i pomoć:
1. uzorak
Ukupna kiselost kao vinska: 4,8 g/l
Slobodni SO2: 15 mg/l
Ukupni SO2: 54 mg/l
2. uzorak - (To je vino koje mi je ostalo preslatko i za njega sam platio samo test na "reducirajuće šećere")
Reducirajući šećeri: 11,6 g/l
Što da radim, jer ima tko kakvu preporuku? Ili preporuku nekog stručnjaka - enologa na širem području Zagreba koji bi mogao pomoći da se popravi vino?
Unaprijed hvala svima na pomoći...
Ukupna kiselost od 4.8 g/l je vrlo niska za vina koja se piju kao gemišt. Meni je najbolji gemišt od vina koje ima od 6-7.5 g/l ukupnu kiselost. Vino se može dokiseljavati sa kombinacijom vinske i limunske kiseline, na taj način če vino dobiti svježinu. Ima ovdje iskusnih vinara koji znaju više o tome i koji su dokiseljavali svoja vina, neka oni napišu nešto više o tome.
Reducirajući šećer od 11.6 g/l je ostatak šećera koji nije prevrijao u alkohol i zbog toga je vino slatko. Suho vino mora imati manje od 4 g/l neprevrijanoga šećera, polusuho od 4-12 g/l , poluslatko od 12-50 g/l....
Vaše vino se nalazi na granici polusuhog i poluslatkoga vina. Vrenje se može pokrenuti sa nekim jakim kvascima, ali ako je grožđe bilo sa visokim šečerima to je jako teško napraviti. Možda bi ga bilo bolje pustiti da ostane takvo kakvo je...
Nadam se da sam barem malo pomogao.
-
Ukupna kiselost od 4.8 g/l je vrlo niska za vina koja se piju kao gemišt. Meni je najbolji gemišt od vina koje ima od 6-7.5 g/l ukupnu kiselost. Vino se može dokiseljavati sa kombinacijom vinske i limunske kiseline, na taj način če vino dobiti svježinu. Ima ovdje iskusnih vinara koji znaju više o tome i koji su dokiseljavali svoja vina, neka oni napišu nešto više o tome.
Reducirajući šećer od 11.6 g/l je ostatak šećera koji nije prevrijao u alkohol i zbog toga je vino slatko. Suho vino mora imati manje od 4 g/l neprevrijanoga šećera, polusuho od 4-12 g/l , poluslatko od 12-50 g/l....
Vaše vino se nalazi na granici polusuhog i poluslatkoga vina. Vrenje se može pokrenuti sa nekim jakim kvascima, ali ako je grožđe bilo sa visokim šečerima to je jako teško napraviti. Možda bi ga bilo bolje pustiti da ostane takvo kakvo je...
Nadam se da sam barem malo pomogao.
Prije svega, hvala na vašem odgovoru.
Što se tiče kiselosti, nadam se da iskusniji vinari koji su radili dokiseljavanje mogu pomoći nekim savjetom ili preporučiti nekoga tko može pomoći da se vino popravi.
Da, prošlogodišnja berba bila je doista za visokim šećerima, to ste u pravu, međutim taj dio vina (nekih 500 litara) mi nije sad niti baš za piti kao takvo, jer dođe više kao negazirani šampanjac nego kao vino, a bogme ga ne želim baciti...
LP!
-
S obzirom da je kiselina samo 4,8 g/l, a ostatak secera 11,8g/l uopce nebi bilo lose podici kiselinu za 2g/l pogoto sto mu je primarna namjena za gemiste. Iako da budem iskren, ovo vino nikako i nikad nece biti dobro mijesano sa mineralnom. Jednostavno je prevelik ostatak secera, a premale prirodne kiseline.
Dodati 80% vinske i 20%limunske kiseline...
O kojem je vinogorju je rijec?
-
S obzirom da je kiselina samo 4,8 g/l, a ostatak secera 11,8g/l uopce nebi bilo lose podici kiselinu za 2g/l pogoto sto mu je primarna namjena za gemiste. Iako da budem iskren, ovo vino nikako i nikad nece biti dobro mijesano sa mineralnom. Jednostavno je prevelik ostatak secera, a premale prirodne kiseline.
Dodati 80% vinske i 20%limunske kiseline...
O kojem je vinogorju je rijec?
Radi se o Potkalničkom vinogorju.
Ali se radi i o dva uzorka. Zato jer nisam htio trošiti novce na sve moguće analize.
Dakle, ovo vino koje mi je kao O.K., a koje je u većini i kojeg imam nekih 1500 litara, to je uzorak 1, a za uzorak 2 (500 litara) koje mi je ostalo preslatko sam dao da se napravi samo analiza reducirajućih šećera. Piše u prvom postu više o svemu...
Pošto nisam nikad morao kemijati po vinu, možda da me malo uputite. Možda bi bilo dobro ako bi prvo napravio neko test "kiseljenje" na recimo nekih 20 litara, pa da vidim što će se dogoditi. Ono, zanima me, nakon koliko vremena se osjeti u vinu da li se uspjelo napraviti što se htjelo...
Isto tako muči me bistrina vina. Ima li to veze sa SO2? Vino je prije 2 tjedna pretočeno, ali bistrina mi nije zadovoljavajuća. Probao sam pustiti na filter, ali nema učinka...
LP!
-
Ako je vino (uzorak 1) suho (nema neprovrelog šećera) treba dodati 2g/L vinske kiseline znači 3kg vinske kiseline na 1500L
Za uzorak 2, treba sačekati toplije vrijeme da se ponovo pokrene fermentacija, ali odmah dodati 3g/L vinske kiseline i dosumporiti na 15 mg/L slobodnog SO2 da nešto ne krene po zlu.
Što se tiče bistrine čudno je da filter nije uspio skinuti mutnoću. Nešto neće štimati kod filtriranja, možda izlazni tlak ili vuće zrak ili...?
-
Ako je vino (uzorak 1) suho (nema neprovrelog šećera) treba dodati 2g/L vinske kiseline znači 3kg vinske kiseline na 1500L
Za uzorak 2, treba sačekati toplije vrijeme da se ponovo pokrene fermentacija, ali odmah dodati 3g/L vinske kiseline i dosumporiti na 15 mg/L slobodnog SO2 da nešto ne krene po zlu.
Što se tiče bistrine čudno je da filter nije uspio skinuti mutnoću. Nešto neće štimati kod filtriranja, možda izlazni tlak ili vuće zrak ili...?
Hvala na Vašem odgovoru.
Za uzorak 1, netko je spomenuo da treba dodati i limunsku?
Što se tiče uzorka 2:
Da li je moguće da će fermentacija sama krenuti, ili će trebati dodati kvasce, pošto je vino skinuto s taloga i u inoxu je?
-
Ne treba limunska.
Ako je skinuto s tloga teže će krenuti fermentacije, najbolje je dodati nešto taloga ako imate sačuvanog ili iz tanka kojeg niste pretakali. Ako nemate taloga onda će bit problema, pogotova ako je filtrirano, najbolje ga je možda ostavit kao polusuho, ali onda ga treba dobro zasumporiti, a prije punjenja dodati i kalijev sorbat.
-
Dany, aj nam ukratko opiši kako si vinificirao. (taloženje, kvasci, početni šećeri i kiselina....)
Refermentacija je zahebana stvar i treba se prije pretoka nekako napraviti.
Vjerovatno bi trebalo bayanuse ubaciti i malo zagrijati vino + mješanje i propuhivanje.
Zakiseljavanje nije tak veliki problem.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=218
Ako mogu pogađati, vjerovatno si dosta dugo čekao na berbu da se digne slador, al su ti kiseline pobjegle.
-
Dany, aj nam ukratko opiši kako si vinificirao. (taloženje, kvasci, početni šećeri i kiselina....)
Refermentacija je zahebana stvar i treba se prije pretoka nekako napraviti.
Vjerovatno bi trebalo bayanuse ubaciti i malo zagrijati vino + mješanje i propuhivanje.
Zakiseljavanje nije tak veliki problem.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=218
Ako mogu pogađati, vjerovatno si dosta dugo čekao na berbu da se digne slador, al su ti kiseline pobjegle.
Fora je u tome da nije taloženo i nisam dodavao nikakave kvasce, osim recimo što sam stavljao bentonit-a jer je bilo mutno (prije prvog pretoka), a isto tako svih mojih 2000 litara je rađeno na isti način kako se radi već 20 godina kod nas u obiteljskom podrumu iuvijek je bilo dobro i nije trebalo ništ kemijati... što mi je u biti najčudnije od svega je to kako mi je ovih 500 l (uzorak broj 2) ostalo tak slatko, a sve je zajedno isti dan punjeno u bačve...
Inače,vino je do drugog pretoka bilo na talogu (znači do prije dva tjedna) u drvenim bačvama, a sada je sve u inoxu.
Da. Šećer u moštu je bio jako visok prošle godine, čak i neovisno o tome kad smo brali, zato je je godina bila sušna jako...
-
Zbog susne godine, grozdju/mostu je falilo dusika tj. nije bilo hranjiva za kvasce i zbog toga ti se desio zastoj. Dodaj k tome visoke, secere, a samim tim i alkohol i eto ti razloga zastoja fermentacije...
-
Zbog susne godine, grozdju/mostu je falilo dusika tj. nije bilo hranjiva za kvasce i zbog toga ti se desio zastoj. Dodaj k tome visoke, secere, a samim tim i alkohol i eto ti razloga zastoja fermentacije...
E sad u biti meni samo nije jasno kakva je to godina bila. Kažem nikad se prije nije ništa slično dogodilo.
-
Susna. Slaba asimilacija dusika iz zemlje do ploda-grozda
-
Susna. Slaba asimilacija dusika iz zemlje do ploda-grozda
Hvala na Vašim odgovorima.
To je sve u redu, ali zanimaju me praktična iskustva, tj. da li je uopće "isplativo" ići u refermentaciju što se tiče kvalitete vina i koji bio najbolji način?Mislim, ako se praktično pokazalo kao neisplativo, onda ni ne bi kemijao. Mislim, ne bi sad iz tih 500 litara vina koje je ostalo slatkasto (ma da inače ima OK aromu i pitkost, ali trenutno za gemište nije) htio složiti neku kemiju od koje će samo boljeti glava i neće htjeti nitko piti, ili neće uopće imati okus po vinu.
Što se tiče kiselosti, to je već netko spomenuo da to nije takav problem za dokiseliti vino.
Što Vi mislite?
-
Sto se refermentacije tice, nebi to forsirao. Ako podrum nije dobro izoliran i pod konstantnom temperaturom ona ce se desiti i ovako i onako.
Sto se dokiseljavanja tice, to definitivno pozdravljam ako je vino namijenjeno za gemiste..
-
Sto se refermentacije tice, nebi to forsirao. Ako podrum nije dobro izoliran i pod konstantnom temperaturom ona ce se desiti i ovako i onako.
Podrum je dobro izoliran i stalna je temperatura, zato ne vjerujem da će fermentacija krenuti sama.
Sto se dokiseljavanja tice, to definitivno pozdravljam ako je vino namijenjeno za gemiste..
Vi ste mi bili napisali da citiram "Dodati 80% vinske i 20%limunske kiseline...", a netko je napisao da ne treba dodavati limunsku. E sad sam ja u malo u dilemi...
Zanima me također da li bi možda bilo dobro da to zakiseljavanje prvo probam napraviti na manjoj količini vina kao eksperiment recimo, pa ako ću biti zadovoljan, da onda to napravim za cjelokupnu količinu. Koliko treba proći vremena od dodavanja kiselina do trenutka kada znamo da su se one u potpunosti "sjedinile" s vinom?
Unaprijed hvala na odgovoru
-
80%/20% je odnos koji otprilike simulira odnos kiselina u mostu, tj. grozdu. Limunska kiselina si osjeti gotovo odmah nakon dodavanja i ne talozi se na stijenkama. Vinskoj treba 10ak dana da se sljubi.
-
80%/20% je odnos koji otprilike simulira odnos kiselina u mostu, tj. grozdu. Limunska kiselina si osjeti gotovo odmah nakon dodavanja i ne talozi se na stijenkama. Vinskoj treba 10ak dana da se sljubi.
Nisam prvo mogao naći odg., onda sam kasnije vidio da ste premjestili u drugu rubriku.
Hvala još jednom na pomoći. Budem pokušao ovo što ste preporučili pa se javim s rezultatima.
LP!
-
Hvala na Vašim odgovorima.
To je sve u redu, ali zanimaju me praktična iskustva, tj. da li je uopće "isplativo" ići u refermentaciju što se tiče kvalitete vina i koji bio najbolji način?Mislim, ako se praktično pokazalo kao neisplativo, onda ni ne bi kemijao. Mislim, ne bi sad iz tih 500 litara vina koje je ostalo slatkasto (ma da inače ima OK aromu i pitkost, ali trenutno za gemište nije) htio složiti neku kemiju od koje će samo boljeti glava i neće htjeti nitko piti, ili neće uopće imati okus po vinu.
Što se tiče kiselosti, to je već netko spomenuo da to nije takav problem za dokiseliti vino.
Što Vi mislite?
Ovisi koliko vino ima alkohola, ako ima preko 12 teško da če netko uspjeti pokrenuti refrementaciju. Ovakav isti slučaj mi je imao kum 2009 godine ali na crnim sortama. Od onda koristi kupovne kvasce, i više nema nikakvih problema...
-
Hvala na Vašim odgovorima.
To je sve u redu, ali zanimaju me praktična iskustva, tj. da li je uopće "isplativo" ići u refermentaciju što se tiče kvalitete vina i koji bio najbolji način?Mislim, ako se praktično pokazalo kao neisplativo, onda ni ne bi kemijao. Mislim, ne bi sad iz tih 500 litara vina koje je ostalo slatkasto (ma da inače ima OK aromu i pitkost, ali trenutno za gemište nije) htio složiti neku kemiju od koje će samo boljeti glava i neće htjeti nitko piti, ili neće uopće imati okus po vinu.
Što se tiče kiselosti, to je već netko spomenuo da to nije takav problem za dokiseliti vino.
Što Vi mislite?
Ako si ti zadovoljan ne diraj ništa.Kažeš da ti je ostatak šećera 11g,a ostalo ne znaš.Ja bi na tvom mjestu još izmjerio alkohol i kiselinu.Ako je alkohol do recimo 13% onda vrijedi pokušati,a ako je više teško ćeš uspjeti i sa bayanusima.Kad zatopli možda ti i samo krene,ali ako ne onda ti je pravo vrijeme za to.Kvasce moraš zamješati u manjem uzorku,dodati hrane i šećera da to sve krene,onda staviti u veći i onda kad to sve krene u tu baćvu od 500llitara.Nekome smo već bili objašnjavali to,mislim da se radi o Apostolu koju je uspio na taj način i to u zimi.Kiselinu moraš izmjeriti radi sebe da znaš koliko još dodati.Slažem se s tobom da je to sve na neki naćin "kemija",ali nije u smislu u kojem ti misliš.Ovo je jednostavno pokušaj da iz polusuhog vina dobiješ suho uz pomoć kvasaca koji podržavaju vrenje pri višim alkoholima.
-
Nije apostolu.
Mislim da dodavanje kvasaca nikako ne igra.
Za ostalo stojim iza svog prethodnog posta.
-
Moje mišljenje nakon kaj sam sve pročital je da dosumpori na 35 mg/l slobodnog sumpora. (mutnjikavo je jer mikroorganizmi još rade - premalo slobodnog S)
Izbistri silflock+ hidroclar ------> pretoči za 2 tjedna.
Te dokiseli za 2 g/l ili kak mu paše prema uzorku na malo. (možda razmisliti i o askorbinskoj kiselini....)
Budeš dobil ok vino.
Samo pazi da ti ne krene (pazi na slobodni S). Refermentacija zna zakomplicirati sa nehlapivim kiselinama i tak to....
-
Moje mišljenje nakon kaj sam sve pročital je da dosumpori na 35 mg/l slobodnog sumpora. (mutnjikavo je jer mikroorganizmi još rade - premalo slobodnog S)
Izbistri silflock+ hidroclar ------> pretoči za 2 tjedna.
Te dokiseli za 2 g/l ili kak mu paše prema uzorku na malo. (možda razmisliti i o askorbinskoj kiselini....)
Budeš dobil ok vino.
Samo pazi da ti ne krene (pazi na slobodni S). Refermentacija zna zakomplicirati sa nehlapivim kiselinama i tak to....
Pozdrav!
Da li mislite na uzorak 1 ili uzorak 2?
-
Mislim za oba.
Sam si izmjeri slobodni na ovom br.2 i dosumpori.
Nisam ja Vi, ja sam Ti. (ne trebaš me poštivati ;D)
Sretno !
-
Mislim za oba.
Sam si izmjeri slobodni na ovom br.2 i dosumpori.
Nisam ja Vi, ja sam Ti. (ne trebaš me poštivati ;D)
Sretno !
:) O.K. TI!
Hvala! LP!
-
Možda, ubuduće da jedan dio vinificiraš na moderniji način. (taloženje, selektivni kvasci, hrana itd...)
Ipak se ne radi o maloj količini vina, a i sortiment ti je dobar.
Naravno nemam ništa protiv metoda s vlastitim kvascima, ali vidiš i sam koji se problemi mogu pojaviti...
-
Evo, predlažem da u ovoj temi svi koji to žele podijele s ostalima kakvu malu tajnu ili tek praktični savjet ne o tome ŠTO, već KAKO nešto obaviti u podrumu - kako koristiti vreće za krumpir kod prešanja, kako umnožiti kvasce, kako ih dodati, kako ukrotiti podrumska crijeva, kako hladiti mošt, kako obaviti zatvoreni pretok, kako otvoreni, kako pretočiti kada nema praznih bačava, kako složiti preručnu vrelnjaču...
-
mislim da smo o tim stvarima raspravljali u vec postojećim temama, predlažem da se i dalje vodi rasprava na vec otvorenim temama.
-
Moram priznati da sam cijelo vrijeme prilicno zbunjen oko toga koliko sumpora treba dodavati u vino i zasto sam nasao vec milion "tocnih" odgovora. Poslao sam i upit autoru jednog vinarskog prirucnika i evo sto sam dobio (da podijelim s vama):
http://umjetnostpravljenjavina.info/komentari_files/Sumpor_odgovor_citateljima.htm
Cini mi se posteni i dobro slozeni odgovor na ovo komplicirano pitanje? Ne da mi je sad lakse, ali bar znam zakaj je to toliko komplicirano... :)
Ako je tko pronasao neko bolje objasnjenje nek podijeli to s nama ovdje?
Bok svima,
M.
-
Zaista je to komplicirana stvar i nemoguce je dati odgovor. Po meni jedini nacin je eksperimentiranje i mjerenje da se stekne dojam kako se vino u svim fazama iz tog vinograda ponasa....
Imam i ja jedno pitanje. Da li vinobran skida boju crnom vinu? Da li je pametno koristiti Pyrovin s taninom? Navodno na pocetku sumporenja obicni vonobran skida boju, no ona se svremenom vraca u prvotno stanje....
-
Vinobran i sumpovin djelomicno skidaju boju zato je preprucljivo koristiti onaj s malim udjelom tanina. Opcenito je preporucljivo koristenje manje kolicine vinobrana u crnim vinima u odnosu na bijela vina (2-3 puta manje) jer su crna vina, generalno govoreci, puno stabilnija spram oksidacija i negativnih promjena zbog veceg udjela stabilnih kompleksa (tanina, stabilnih fenola, anotocijana).
Prije nego li sam korisito vinobran s taninom primjetio sam odredjeni pad u boji vina koristenjem vinobrana, ali nisam primjetio kasniji povrat iste. Iako ovdje govorimo o nijansama. ;)
-
Zaista je to komplicirana stvar i nemoguce je dati odgovor. Po meni jedini nacin je eksperimentiranje i mjerenje da se stekne dojam kako se vino u svim fazama iz tog vinograda ponasa....
Imam i ja jedno pitanje. Da li vinobran skida boju crnom vinu? Da li je pametno koristiti Pyrovin s taninom? Navodno na pocetku sumporenja obicni vonobran skida boju, no ona se svremenom vraca u prvotno stanje....
Ovo vec malo prelazi ono kaj ja znam. Inace, ja sam se usudio za neke svoje prakticne probleme pitati autora od kojeg sam kupio knjigu (pa mi je valjda zato bio ljubazan i odgovoriti?). Ali, mozes pokusati sam i bez da kupis knjigu ako hoces - mozda ti odgovori...
Evo ti njegov mail: vinarskiprirucnik@yahoo.com
-
Molim nekoga za savjet :(
Kupio sam danas inox bačvu 310 l.Do sada sam imao sve u drvenim bačvama pa me zanima koliko bi trebao stavit parafinskog ulja??
Pokušavam nać u starim postovima,al za sad ništa.
-
Molim nekoga za savjet :(
Kupio sam danas inox bačvu 310 l.Do sada sam imao sve u drvenim bačvama pa me zanima koliko bi trebao stavit parafinskog ulja??
Pokušavam nać u starim postovima,al za sad ništa.
Oko 3 dcl bi bilo dovoljno. Tko je proizvođać inoksice?
-
Vinobran i sumpovin djelomicno skidaju boju zato je preprucljivo koristiti onaj s malim udjelom tanina. Opcenito je preporucljivo koristenje manje kolicine vinobrana u crnim vinima u odnosu na bijela vina (2-3 puta manje) jer su crna vina, generalno govoreci, puno stabilnija spram oksidacija i negativnih promjena zbog veceg udjela stabilnih kompleksa (tanina, stabilnih fenola, anotocijana).
Prije nego li sam korisito vinobran s taninom primjetio sam odredjeni pad u boji vina koristenjem vinobrana, ali nisam primjetio kasniji povrat iste. Iako ovdje govorimo o nijansama. ;)
Koshpa, kakav je taj tanin po strukturi u odnosu na tanin u vinu. Da li primjecujes utjecaj tog tanina ili je to zanemarivo?
-
Hvala puno na savjetu.Jer mi su mi u poljoapoteci rekli 1litru.Proizvođač je malerić,cijena 1500kn za gotovinu.
-
Hvala puno na savjetu.Jer mi su mi u poljoapoteci rekli 1litru.Proizvođač je malerić,cijena 1500kn za gotovinu.
Imam takvu inox bačvu doma. Ja uvjek stavljam oko 3 dcl zato jer je između plivajučeg poklopca i stijenke bačve jedva mjesta za jedan prst oko 1.5-2 cm pa nama potreba za tolikom uljem. Ak su ti u poljoapoteci rekli da treba staviti 1 l ulja onda sa tim ljudima nije nešto u redu.
-
Ma ima jedna starija gospođa kaj radi u poljoapoteci,al se baš ne kuži u neke stvari sam neznam kak onda uopšte može tam radit.
Inače radi i jedan dečko kaj se stvarno kuži u sve i daje dobre savjete samo ga danas nije bilo.
Hvala još jednom. :D :)
-
Ma ima jedna starija gospođa kaj radi u poljoapoteci,al se baš ne kuži u neke stvari sam neznam kak onda uopšte može tam radit.
Inače radi i jedan dečko kaj se stvarno kuži u sve i daje dobre savjete samo ga danas nije bilo.
Hvala još jednom. :D :)
za zimske dane je dovoljno malo a za ljetne bolje što više možda čak i litra osjeti se to na visokim temperaturama kako se arome isparuju na +25
-
Koshpa, kakav je taj tanin po strukturi u odnosu na tanin u vinu. Da li primjecujes utjecaj tog tanina ili je to zanemarivo?
Iskreno nema nikakvog utjecaja jer se radi o izrazito maloj kolicini tanina
http://en.wikipedia.org/wiki/Tannic_acid http://nac.allergyforum.com/additives/colors100-181.htm to je tanin, a kakvog je porijekla to ne znam.
-
uglavnom ja preveć ne škrtarim na ulju....ipak litra ulja je oko 40kn,a 300 litri vina min. 3000 kn :o
-
Proizvodjaci preporucuju odnos 0,1dl na 1hl zapremine. To je naravno okvirna preporuka jer ovisi o promjeru inoxa. Al kako riba kaze, na ulju ne treba stediti pogotovo ako se radi o malim kolicinama. ;)
-
za zimske dane je dovoljno malo a za ljetne bolje što više možda čak i litra osjeti se to na visokim temperaturama kako se arome isparuju na +25
Slažem se. Ali i da se stavi 3 l ulja ako vino bude na 25 stupnjeva iz njega će ishlapiti aroma i posta će starikavo. Sa istim problemom se i ja boriom nakon 4 mjeseca. Jedino riješenje za taj problem je flažiranje vina prije naglog zatopljnja tam njegdje potkraj travnja. Flaširano vino i na 25 stupnjeva uspijeva zadržati svježinu a samim time i dio primarne arome. Drugi veliki problem je taj što se vino u inox bačvi na 25 stupnjeva treba svaki mjesec dosumporavati (bez sumpora ide sve k vragu) a na taj način se nabija ukupni sumpor. Dok flaširano vino nema sa time problema jer se nalazi u reduktivnim uvjetima. Već 3 godine to isprobavam i uspoređujem, flaširano vino se uvjek pokazalo bolje.
-
Proizvodjaci preporucuju odnos 0,1dl na 1hl zapremine. To je naravno okvirna preporuka jer ovisi o promjeru inoxa. Al kako riba kaze, na ulju ne treba stediti pogotovo ako se radi o malim kolicinama. ;)
Zaboravili smo još jednu važnu činjenicu. Potrošnja ulja najviše ovisi o tome koliko je poklopac precizno napravljen, ako je njegov promjer za 1-2 cm mani od promjera bačve onda je i 3 dcl ulja dosta. Ja imam 180 lirata bačvicu za koju je plivajuči tak loše napravljen da bi mogao skoro šaku pogurnuti između poklopca i stijenke bačve, kod takve bačve je i 0.5 l ulja premalo.
-
Riba, gdje kupuješ tako skupo ulje?!
-
Riba, gdje kupuješ tako skupo ulje?!
hehe... popil pivo kad je kupoval ulje pa je sve to skupa zbrojil ;D...žena povjerovala?
-
Bas sam i ja to htio komentirati... 40 kn je too much!!!
-
ma to sam bubnul onak okvirno,samo radi usporedbe cijena,ak se nedaj bog desi kakvo sranje s vinom zbog pomanjkanja ulja(a znalo se već desit nekima u okolici da se vino skisne u rosfrajki)
-
To je zbog pomanjkanja sumpora prije nego pomanjkanja ulja. ;)
-
hehe... popil pivo kad je kupoval ulje pa je sve to skupa zbrojil ;D...žena povjerovala?
He he najvjerojatnije je točno tak bilo! ;D ;D ;D
-
Treba obratiti paznju i na kvalitet izradjenog poklopca tj. da je sto idealnije ravan, inace neravnomerno naleze na povrsinu vina pa je moguc uticaj kiseonika. Iz tog razloga valja staviti nesto vise parafina.
-
Ja natočim pola litre na inoxicu od 320 L. Na ulju ne treba štediti. :)
-
Budem i ja metnul pola litre,pa da budem siguran barem kaj se ulja tiče. ;)
-
Ne znam jel dobra tema ali valjda je.
Ovak, pomoć mi treba oko dvije stvari.
1. nova bačva - prošle godine kupljena nova drvena bačva, bačvar je rekao da je spremna za uporabu. Mi smo ju dakle isprali vrelom vodom i sve to, utočili mošt, ostavili da vrije, pretakanje prvo u studenom, drugo u siječnju - sve je bilo u redu, mlado vino, fino i bistro. Zatim se pretakalo u srpnju (tak je ispalo) i vino je bilo svo prožeto drvenastim okusom..
Što se tu zapravo zbilo jer nam se nikada nije takvo što dogodilo (a znalo se preskočiti koje pretakanje i prije)? Što učiniti da bačva više ne pušta taj drveni okus?
2. stare bačve - one su ok, ali se u bačve uvukao sumpor (sumporovodik?) - bačve uredno i kvalitetno smo prali, međutim taj je miris ostao. Postoji li koji način da se to riješi?
-
Ne znam jel dobra tema ali valjda je.
Ovak, pomoć mi treba oko dvije stvari.
1. nova bačva - prošle godine kupljena nova drvena bačva, bačvar je rekao da je spremna za uporabu. Mi smo ju dakle isprali vrelom vodom i sve to, utočili mošt, ostavili da vrije, pretakanje prvo u studenom, drugo u siječnju - sve je bilo u redu, mlado vino, fino i bistro. Zatim se pretakalo u srpnju (tak je ispalo) i vino je bilo svo prožeto drvenastim okusom..
Što se tu zapravo zbilo jer nam se nikada nije takvo što dogodilo (a znalo se preskočiti koje pretakanje i prije)? Što učiniti da bačva više ne pušta taj drveni okus?
2. stare bačve - one su ok, ali se u bačve uvukao sumpor (sumporovodik?) - bačve uredno i kvalitetno smo prali, međutim taj je miris ostao. Postoji li koji način da se to riješi?
Vrlo su ti šturi podaci o radu sa bačvama,ovu prvu bačvu treba odviniti prije upotrebe,dali ste to napravili čini mi se da niste kad bačva pušta okus u vino. U drugu bačvu ti se "uvukao elementarni sumpor" najvjerovatnije sa sumpornih traka,i to se da liječit samo moram znat kakva je bačva(veličina,sa vratima ili bez koliko je stara).
-
evo raspitao sam se
1.nova bačva nije ovinjena (oviniti) jer su parafinirane. Rečeno mi je da se taj proces radi prije parafiniranja - mi smo bačvu kupili, a bačvar nam je rekao da je parafinirana
2. stare bačve su između 20 i 25 godina, imaju vratašca (ona klasična cca 20 cm sa 10 ili tako nešto) i to je to. Njihov kapacitet je 150-200 litara
-
1. nova bačva - prošle godine kupljena nova drvena bačva, bačvar je rekao da je spremna za uporabu. Mi smo ju dakle isprali vrelom vodom i sve to, utočili mošt, ostavili da vrije, pretakanje prvo u studenom, drugo u siječnju - sve je bilo u redu, mlado vino, fino i bistro. Zatim se pretakalo u srpnju (tak je ispalo) i vino je bilo svo prožeto drvenastim okusom..
Greška je u tome, što si novu parafiniranu bačvu prao sa vrelom vodom. Time si isprao parafin i bačva je sada kao da i nije bila parafinirana. Moraš provesti vinifikaciju bačve.
Ako imaš vremena natoči ju punu vode i nakon nekoliko dana promijeni vodu, i tako dok ne izlazi čista voda. Brži način je ako možeš sa vodenom parom.
-
evo raspitao sam se
1.nova bačva nije ovinjena (oviniti) jer su parafinirane. Rečeno mi je da se taj proces radi prije parafiniranja - mi smo bačvu kupili, a bačvar nam je rekao da je parafinirana
2. stare bačve su između 20 i 25 godina, imaju vratašca (ona klasična cca 20 cm sa 10 ili tako nešto) i to je to. Njihov kapacitet je 150-200 litara
S obzirom da si parafiniranu bačvu prao s vrelom vodom isprao si parafin.Trebaš je oviniti.Obavezno poslje ispiranja stavi u 20l vode 100 g limunske kiseline i nalij to u bačvu te ju zatvori.valjaj bačvu da na svim djelovima upije kiselinu tako da ti poslje kad staviš mošt ne povlači kiseline u drvo i više nebi trebalo imati okus po drvetu. Za staru bačvu bi bilo najbolje da je opereš s vrelom vodom u koju staviš kaustičnu sodu.Poslje toga dobro je treba višekratno isprati s hladnom vodo i na kraju obavezno oviniti sa otopinom limunske kiseline.Prije svega bi trebao vidjeti da li na dnu imaš pokapano od paljenja sumpornik traka i to probati čim više je moguće ostrugati je će ostaci elementarnog sumpora stalno izazivati sumporovodik.
-
Greška je u tome, što si novu parafiniranu bačvu prao sa vrelom vodom. Time si isprao parafin i bačva je sada kao da i nije bila parafinirana. Moraš provesti vinifikaciju bačve.
Ako imaš vremena natoči ju punu vode i nakon nekoliko dana promijeni vodu, i tako dok ne izlazi čista voda. Brži način je ako možeš sa vodenom parom.
Ispravak,ne ide samo voda! Ako čovjeka savjetujete onda bar provjerite o čemu govorite!
Ide voda sa otopinom kuhinjske soli,ili voda sa sodom za pranje bačava,oba postupka su dugotrajna,ili zaparivanje vručom parom koji je najbrži ali zbog strojeva naj kompliciraniji!
-
S obzirom da si parafiniranu bačvu prao s vrelom vodom isprao si parafin.Trebaš je oviniti.Obavezno poslje ispiranja stavi u 20l vode 100 g limunske kiseline i nalij to u bačvu te ju zatvori.valjaj bačvu da na svim djelovima upije kiselinu tako da ti poslje kad staviš mošt ne povlači kiseline u drvo i više nebi trebalo imati okus po drvetu. Za staru bačvu bi bilo najbolje da je opereš s vrelom vodom u koju staviš kaustičnu sodu.Poslje toga dobro je treba višekratno isprati s hladnom vodo i na kraju obavezno oviniti sa otopinom limunske kiseline.Prije svega bi trebao vidjeti da li na dnu imaš pokapano od paljenja sumpornik traka i to probati čim više je moguće ostrugati je će ostaci elementarnog sumpora stalno izazivati sumporovodik.
Ovo potpisujem,samo nisi napomenuo da se limunska ili vinska kiselina stavlja poslije procesa odvinjavanja. ;)
-
Nije oDvinjavanje vec ovinjavanje. Kiseline se dodaju cisto da "odsimuliraju" otopinu slicnu vinu. ;)
-
hvalana savjetima, sad bumo probali te metode!
(btw, ja sam nešto krivo shvatio, rečeno mi je da nije prana bačva s vrelom vodom, da nije bačvar propustio parafinirati?)
-
Nije oDvinjavanje vec ovinjavanje. Kiseline se dodaju cisto da "odsimuliraju" otopinu slicnu vinu. ;)
Sad bi ti da ja posli obida i litre plavca vidim sva slova na komp. ha,ha! :D
-
Parafinirati bačvu !
-
Imam bacvu u kojoj je stala voda sa sumpovinom.
Danas bi i nju krcao most na nastavak tihog vrenja
Dali sto moram uraditi sa bacvom. Ili samo da izlijem vodu i ubacim vino ( mošt)?
Hvala
-
Istoci i dobro isperi vodom. Jako obilno, vodom!
-
Ok. Hvala
-
Kako mogu urediti drvenu bačvu u kojoj je bilo crno vino da mogu imati bijelo?Prijatelj koji bi mi dao bačvu kaže da je on stavio bijelo vino i da je malo dobilo boju.
-
Rastavljanjem i brusenjem duga. I to je upitno da li ce odstraniti bojilo iz duga.
Postoje i kemijske metode pranja razno raznim sredstvima
-
Onda ništa od toga,ne isplati se jer je to bačva od 60l i još bi morao napraviti vrata jer ih nema.
-
Čitam forum duže vrijeme i sad sam se odlučio registrirati. Ja imam samo drvene hrastove bačve, tri od 100 litarai jednu skroz novu od 75 litara. Bačvar mi je dao uputu za ovinjavanje staviti u bačvu 1 kg kristalne sode i 10 litara vrele vode sve dobro zatvoreno protresti i tako ostaviti 8 sati. Postupak ponoviti još tri puta a zadnji put sa kuhinjskom soli i nakraju sve dobro oprati vodom. Mogu li postupak početi jedan vikend pa nastaviti kasnije. Kaže bačvar da onda u nju mogi staviti ovogodišnji traminac i da neće povući tanin iz bačve. Bačva ima vrata. Ove tri nemaju vrata jer se to tako radi u dalmaciji a ja bi ih ugradio i traži mi 200 kuna po bačvi.
Koliko mi je sigurno da će traminac ostati kakav je bio
-
Možeš natočiti bačvu čistom vodom i sutra istočiti. Postupak se ponavlja dok iz bačve ne izlazi potpuno čista voda.
Za traminac u bačvi prvi put čujem. A što ako staviš graševinu?
-
Kad je bačvar meni napravio nove bačve od agacije(bagrem) rekao je da nakon što ih zamočim nek otopim(zaboravio sam koliko) šečer i izvaljam bačve tako da se razlije po cijeloj bačvi.
-
Tako mi je bačvar objasnio a doma imam i Licul/Premužić i slično je napisano za postupak ovinjavanja.
Jeremija podrum mi je u zagorju i nezgodno mi je preko tjedna ići. Moje pitanje je da li se može napraviti duži vremenski razmak od jednog do drugog postupka i da li u tom periodu (od tjedan dana) bačvu ostaviti praznu ili punu ( vode).
A sad je traminac u staroj bačvi na dozrijevanju kasnije bi ga pretočio u tu novu bačvu.
Preveliki mi je rizik bez vaših savjeta, jer se bojim da mi vino posmeđi
-
Posmedivanje vina vezano je uz oksidaciju, ako je vino zdravo i dostatno sumporeno nebu posmedilo bez obzira na bacvu. Bacva ako je nova valjda je i zdrava. Ostaje prvenstveno problem ovinjavanja. U to se ne razumijem, ali to ti je najbolje malo proguglati
-
Ovak osam ja radio:
1.Novo bure se ispere i napuni hladnom vodom, ostavi da stoji 2-3 dana i isprazni.
2.Zatim se napravi topli 2 postotni rastvor sode (Na2CO3) naspe u bure i opet valja i mucka oko pola sata.
3.Nakon toga se napravi 4-5 postotni rastvor kuhinjske soli (na 100 litara 4-5 kg soli) ugreje se do kljucanja i sipa u bure. Na sto litara zapremine bureta se sipa oko 30 litara prokljucalog rastvora soli. Bure se zatvori i snazno valja i tumba oko pola sata nakon cega se isprazni.
4.Posle ovoga se bure ispere hladnom vodom i ponovo napuni cistom i hladnom vodom i ostavi da stoji 2-3 dana.
5.Nakon 2-3 dana prekontrolisati vodu iz bureta i ako ima mrku boju ili ukus i miris na drvo postupak treba ponoviti.
Posle svea ovog, na savet Hrvoja K. napunio sam bure "imitacijom" vina i ostavio da odlezi 6 meseci. Nova burad hoce da izvuku kiselinu iz vina.
Imitacija vina:
Na 100 litara hladne vode dodamo 1 litru sumporaste kiseline, (ne sumporne) ili 30 do 50 grama sumporne kiseline,
ili na 100 litara vode otopimo 120 grama vinobrana i 120 grama vinske kiseline.
-
Uf uputa ko u priči. Sad ću ja to ovih dana obaviti po uputama bačvara pa ću ovdje objaviti rezultate.
-
Uf uputa ko u priči. Sad ću ja to ovih dana obaviti po uputama bačvara pa ću ovdje objaviti rezultate.
Bačvar ti je sve dobro rekao samo na kraju moraš bačvu oviniti (u vodi otopiti vinsku kiselinu i staviti u bačvu te valjati) da drvo povuće kiselinu jer bi u suprotnom vuklo istu iz vina.
-
Palite li sumporne trake u podrumu za dezinfekciju prostora i zidova?
U raznim uputama sam vidio da bi se trebalo paliti 1-2 trake na svaki m3 prostora.
To mi se čini puno previše jer za npr. moj podrum od cca 50m3 bih trebao zapaliti 50-100 traka sto mi zaista djeluje nevjerojatno puno.
-
Ne palim više, ali mi se svejedno čini previše.
Ja sam znao upaliti jednu traku u podrumu gdje imam barrique bacve.