VVV Forum
Ostalo => Proizvodnja jakih alkoholnih pića => Topic started by: didulica on 23 Rujna, 2006, 20:13:38
-
da li je potrebno baciti prvi decilitar rakije, ako je poznato da metanol isparava već na cca. 30 stupnjeva. po tome bi prva rakija koja poteče trebala biti čisti metanol, koji baš i nije naročito hranjiv ni poželjan u ljudskoj konzumaciji. znalci pomozite.
-
Da je to čisti metanol ti ne bi više bio među nama. Prvenac i patoka (prvo i zadnje se spajaju i opet destiliraju).
Dalje, samo okvirno: Od žlice čistog metanola nastupa trenutna smrt, dok od nekoliko kapi istog doživotno oslijepiš!
-
ahaaa, zato ja slabije vidim. hvala puno ;D :o
-
Mislim da ovo ovdje spada.
S cime je najbolje oprati bakreni kotao ? Dali se smiju upotrebljavati prasci ?
-
Ko ne veruje da prvenac nije ukusan neka ga uhvati posebno, razredi na konzumnu jačinu, i proba (ne bojte se, od jednog gutljaja, iako je bogat metanolom, nećete ni oslepiti niti umreti.
Prvenac je bogat, ne samo metanolom, nego i aldehidima i upravo su oni krivi za loš ukus.
Opšte pravilo glasi da se, kad se destiliše sirova rakija (kad se prepiče, dakle), 1-2% je prvenac. Ovo znači da je od kotla od 100 litara sirove rakije 1 do 2 prve litre prvenac koji treba odvojiti.
Najbolje je da se destilator-početnik i mirisanjem uveri da prvenac ne miriše lepo i tek kad isteče prva litra da miris postaje lepši. Kad rakija poteče sagnite se do izlazne cevi na stabarki i pomirišite. Osećite rezak miris lako hlapivog aldehida. Kako destilacija odmiče ovaj se miris menja i postaje manje rezak a sve više i više prijatan slatkast.
-
Poštovani!
Pošto nemam namjeru otakati vino, samo ću peći rakiju, koliko šećera moram staviti u drop, i moram li ikako?
Početnik sam i nemam mnogo iskustva sa ovim poslovima, pa vas molim da mi pomognete.
-
Poštovani!
Pošto nemam namjeru otakati vino, samo ću peći rakiju, koliko šećera moram staviti u drop, i moram li ikako?
Početnik sam i nemam mnogo iskustva sa ovim poslovima, pa vas molim da mi pomognete.
Ako sam dobro shvatio pitanje vi nećete otakati mošt (slatki sok, zbunilo me ovo "neću otakati vino"), nego ćete od grožđa napraviti kominu za destilaciju lozovače.
Ako rakija nije za prodaju nemojte stavljati nimalo šećera! (nadam se da će svi shvatiti da je ovo bila mala i neukusna šala sa moje strane).
Dakle, po definiciji, komina bez dodatka šećera mora, u teoriji, uvek dati bolji krajnji rezultat, to jest rakiju nego sa šećerom.
Pogotovo ove godine, koja je bila obilno sunčana, mislim da nemate nikavih razloga da dodajete šećer (osim financijskih, 1 kg šećera dodanog u kominu daje, ugrubo preračunato, 1 litru rakije više).
Ako se ipak odlučite da pravite lozovaču za prodaju, i da dodate šećer, onda morate voditi računa o dve stvari:
1. to neće više biti lozovača već "lozovača", ali to krijte od potencijalnih kupaca i
2. izmerite količinu šećera u grožđu da se ne desi da preterate sa šećerom jer će vam komina teško previrati, a moguće čak i potpuno stati sa vrenjem,a biće još slatka. Vi možete, u principu, dodati šeera koliko vam god volja, ali morate voditi računa o njegovoj koncentraciji u komini, i tu koncentraciju podešavati tako da razređujete vodom. U svakom slučaju ja vam preporučujem da ne idete preko 200 g šećera po litri, a bolje je još manje, recimo 180 g/l.
-
Čitam ponovo ovo što sam napisao i shvatam da za jednog potpunog početnika može poslednja rečenica biti zbunjujuća, to jest navesti ga na krivi zaključak. Rekao sam najviše 200g po litri, ili još bolje nešto manje, i pri tome mislim na ukupan šećer.
Dakle, da ne bude zabune: nikako ne smete dodati 200 grama po litri, nego dopuniti do te koncetracije. Dakako, ako u moštu već nemate toliko što zavisi od sorte grožđa, agrotehnike i, najvažnije, količine sunačanih sati. Iz ovog proizlazi da je vrlo moguće da vi ove godine u vašem grožđu, u bistrom soku od vašeg grožđa, već imate tih 200 grama po litri pa u tom slučaju sav eventualni šećer koji hočete dodati morati dodati kao 20% otopinu šećera (otopite 1 kg šećera u nešto vode i onda dolije toliko vode da bude ukupno 5 litara.
Naravno, šećer nije preporučljivo samo otopiti u (hladnoj) vodi već ga treba i invertovati,što znači da saharozu (kristal šećer) treba prevesti u proste šećere (dekstrozu i fruktozu) a to se radi tako da ovu gore opisanu otopinu zakiselite sa mali, recimo, limunske kiseline (može i sumporne) i stavite na vatru da 10-15 minuta kuva na temperaturu tek ispod tačke ključanja.
-
Alambik, vidim da imaš osim znanja i volju da pomogneš pa evo imam i ja pitanje. Prošle godine sam prvi put pravio vino i na nagovor susjeda, nakon prešanja grođža uzeo sam isprešano grožđe i stavio u jednu kacu od 100 lit, napunio do vrha vodom i u njoj otopio određenu količinu šećera (ne znam točno koliko je bilo šećera).
Nakon što je komina odradila kod toga susjeda sam i ispekao rakiju (oko 21 grad). Ja sam osobno popio 2-3 čašice i nije mi se činila baš tako loša (pitka, jaka i miris na lozu). Ostatak su popili drugi i nitko nije dao primjedbu na kvalitet rakije. Moje je pitanje da li je u redu praviti rakiju kako sam gore naveo ili je to nešto što baš nije u redu.
Pozdrav.
-
Alambik, vidim da imaš osim znanja i volju da pomogneš pa evo imam i ja pitanje. Prošle godine sam prvi put pravio vino i na nagovor susjeda, nakon prešanja grođža uzeo sam isprešano grožđe i stavio u jednu kacu od 100 lit, napunio do vrha vodom i u njoj otopio određenu količinu šećera (ne znam točno koliko je bilo šećera).
Nakon što je komina odradila kod toga susjeda sam i ispekao rakiju (oko 21 grad). Ja sam osobno popio 2-3 čašice i nije mi se činila baš tako loša (pitka, jaka i miris na lozu). Ostatak su popili drugi i nitko nije dao primjedbu na kvalitet rakije. Moje je pitanje da li je u redu praviti rakiju kako sam gore naveo ili je to nešto što baš nije u redu.
Pozdrav.
Potpuno je u redu, zašto ne bi bilo.
U Italiji suše kominu nakon prešanja i onda je stavljaju u kapak destilacionog kazana, a u kazan sam neutralni alkohol koji tako redestilišu preko te komine i to zovu grappa.
Ovo što ste vi napravili kod nas se zove komovica, jedino, čini mi se, ako biste hteli da na etiketu stavite da je komovica, ne bi smeo šećer da se dodaje.
A koliko bi dobili bez šećera?
Jako, jako malo ali se kvaliteti ove dve komovice ne bi mogli porediti.
To što ste vi dodali šećer mogli ste i da ga ne dodajete nego naknadno, kad komina bez šećera provri, da je ojačate neutralnim špiritom. Efekat bi bio isti.
Veoma sličan efekat imali biste da ste sve radili bez šećera i kad dobijete pravu komovicu da je mešate sa neutralnim alkoholom.
Ovo je još jednostavnije.
-
Poštovani!
Pošto nemam namjeru otakati vino, samo ću peći rakiju, koliko šećera moram staviti u drop, i moram li ikako?
Početnik sam i nemam mnogo iskustva sa ovim poslovima, pa vas molim da mi pomognete.
Ako sam dobro shvatio pitanje vi nećete otakati mošt (slatki sok, zbunilo me ovo "neću otakati vino"), nego ćete od grožđa napraviti kominu za destilaciju lozovače.
Ako rakija nije za prodaju nemojte stavljati nimalo šećera! (nadam se da će svi shvatiti da je ovo bila mala i neukusna šala sa moje strane).
Dakle, po definiciji, komina bez dodatka šećera mora, u teoriji, uvek dati bolji krajnji rezultat, to jest rakiju nego sa šećerom.
Pogotovo ove godine, koja je bila obilno sunčana, mislim da nemate nikavih razloga da dodajete šećer (osim financijskih, 1 kg šećera dodanog u kominu daje, ugrubo preračunato, 1 litru rakije više).
Ako se ipak odlučite da pravite lozovaču za prodaju, i da dodate šećer, onda morate voditi računa o dve stvari:
1. to neće više biti lozovača već "lozovača", ali to krijte od potencijalnih kupaca i
2. izmerite količinu šećera u grožđu da se ne desi da preterate sa šećerom jer će vam komina teško previrati, a moguće čak i potpuno stati sa vrenjem,a biće još slatka. Vi možete, u principu, dodati šeera koliko vam god volja, ali morate voditi računa o njegovoj koncentraciji u komini, i tu koncentraciju podešavati tako da razređujete vodom. U svakom slučaju ja vam preporučujem da ne idete preko 200 g šećera po litri, a bolje je još manje, recimo 180 g/l.
Poštovanje Alambik!
U nedelju 02.09.2007. smo ubrali oko 850 kg grožđa, i isti dan uveče smo ga prešali.
Slader je bio 18 gradi. Ugrijali smo vodu i u tako ugrijanu stavili 40 kg šećera.
U utorak 05.09. drop je vrio kao lud.
Na današnji dan, kada Vam šaljem ovu poruku, još uvijek vrije, samo mnogo manjim intenzitetom.
Svakodnevno ga miješamo (3-4 puta na dan).
Interesira me kada bi bilo najbolje pristupiti pečenju rakije, i jesam li usuo puno šećera s obzirom da nemam namjeru prodavati rakiju, nego samo prijateljima pokloniti.
Neki kažu da kada drop prestane vriti, da mošt ispliva na površinu i da se tada može pristupiti pečenju, to je nekih 15-tak dana od dana kada ga prešaš.
Još jedno pitanje. Šta ti misliš o načinu pečenja rakije, kada se rakija ,koja izlazi iz kazana pušta kroz vodu.
Navodno tom metodom se iz rakije odstranjuje metilalkohol.
Pozdrav tenamar!
-
Hajde prvo da napravimo jedan odokativni (grubi) račun:
850 kg grožđa može da sadrži 850x0,75=637,5 litara grožđanog soka i u tom soku ima 637,5x0,18=114,75 kg šećera.
Vi ste dodali još 40 kg tako da ukupno imate 114,75+40=154,75 kg šećera.
Zaokružićemo na 150 kilograma.
Kad sav taj šećer provri daje 150x0.51=76,5 kg etanola što je oko 91 litra.
Ovo neka vam bude orijetir kad budete pekli rakiju. Dakle, računajte da u komini imate oko 90 litara špirita. Ako nećete prepicati, i ako pređete na patoku kad ste uhvatili, na primer, 120 litara 50% rakije, znajte da u patoci imate još čak 30 litara zaostalog špirita!
Ja bih to prepekao. prvi put terate do kraja, to jest dok jačina ne padne ispod 5%, a drugi put fina destilacija, i kad pređete na patoku videćete da, po računu, i nema više puno špirita u patoci (naravno, morate znati da tih 90 litara nikad ne možete izvući, uvek će biti gubitaka).
Komina poslije glavnog vrenja ima još period doviranja. On ponekad može dugo potrajati (zavisi od mnogih faktora, a kod vas je sada, s obzirom da je malo zahladilo, od važnosti i pad temperature noću koja može doviranje jako odužiti).
Komina je prevrela kad u njoj nema više šećera koji može vreti.
Evo jedan savet za određivanje kad je komina završila sa vrenjem koji ja redovno primenjujem, a koji nećete naći nigde u literaturi: probajte kom.
Izvadite malo tečnog dela komina (vina), ako je baš jako mutan, a vi ste baš jako gadljivi, profiltrirajte ga, i probajte. Ako još sladi na jeziku komina nije završila vrenje (bez obzira da li još dovire ili je vrenje potpuno zaustavljeno).
Ako je ono što probate suvo vino, destilišite odmah.
Ovo što kažete da neki kažu da je vrenje završeno kad se čvrsti delovi komine podignu, jednostavno rečeno, nije tačno. Upravo obrnuto: tokom vrenja ugljeni dioksid koji izlazi iz kace stalno podiže i suši čvrste delove i tako stvara jedan čep na vrhu koji kao da lebdi iznad tečnog dela komine. Kad vrenje završi, i kad više plin ne izlazi iz kace, ovaj čep sedne malo nazad, malo više potone u kominu.
Na kraju vrenja je komina vrlo osetljiva na infekciju sirćetnom kiselinom. Zato vam ne savetujem da kominu više mešate. Neka se stvori taj čep (krovina) jer će ona zaustaviti bakterije (ako već nije kasno za to). Najčešće sama krovina prokisne, ali komina ispod ostaje zdrava. Kad budete destilisali pažljivo skinite kominu i bacite je. U njoj i tako, praktično, nema ništa osim malo sirćetne kiseline.
To za destilaciju preko čaše sa vodom ja jesam puno puta čuo, ali mi je nepoznato. U šta jesam potpuno siguran je da to nema nikave veze sa metanolom. Metanol nije teži od etanola pa n može u takvoj čaši da pada na dno. Možda mogu viši alkoholi a oni daju onaj tipični patočni miris rakiji.
Sve u svemu ne čini mi se to sa čašom da ima velikog smisla.
Srećno, i kad završite posao javite se ovde sa rezultatima.
-
Hvala na savjetima alambik!
Kada završim svakako ću ti javiti rezultate.
Pozdrav!
-
Ukratko, ako sam dobro shvatio, na kom se nasipa voda i ceka da provrije, a provrila je kada vise nije slatka i onda se destilira. Zanima me posto cu i ja ove godine prvi puta pokusati ispeci komovicu. Imam oko 100 kg tropa ili koma. Koliko vode da na to dosipam i dali da zatvorim posudu kada to napravim? Koliko dobijem rakije, ako ne stavim nista secera? A ako bi stavljao secer koliko maksimalno da stavim na tu kolicinu za kucnu upotrebu?
-
Ukratko, ako sam dobro shvatio, na kom se nasipa voda i ceka da provrije, a provrila je kada vise nije slatka i onda se destilira. Zanima me posto cu i ja ove godine prvi puta pokusati ispeci komovicu. Imam oko 100 kg tropa ili koma. Koliko vode da na to dosipam i dali da zatvorim posudu kada to napravim? Koliko dobijem rakije, ako ne stavim nista secera? A ako bi stavljao secer koliko maksimalno da stavim na tu kolicinu za kucnu upotrebu?
Dobro ste shvatili bit a na konkretna pitanja, bojim se, nemam konkretnog odgovora.
Nije mi jasno, kao prvo, mislite li iz tog grožđa otakati mošt za vino ili ne. Ako ne onda je to sasvim drugačija priča. Onda ne pravite komovicu nego lozovaču. U tom slučaju nemojte dodavati šećera jer ćete dobiti daleko kvalitetniju lozovaču.
A koliko ćete dobiti? Pa ovako, vrlo gruba procena bi bila, između 10 i 12 litara, ako budete prepicali. Bez prepeka 5-7 litara plus dosta patoke.
Ako nije to pitanje, nego vi mislite prvo ocediti mošt da biste pravili vino a od ostatka praviti komovicu, onda vam ne znam reći koliko ćete dobiti bez šećera. U svakom slučaju toliko malo da je pitanje da li se celi posao uopste isplati (zato što je to malo grožđa). Morate nekako doći do podatka koliko je šećera zaostalo u komu a mene ne bi iznenadilo da ne dobijete više od 1 do 1,5 litre. 2 litre su već fantazija.
Dakle, ili to nemojte raditi ili ipak ojačajte kom sa šećerom (do ukupne koncentracije od 180 grama šećera na litru tečnog dela koma).
Bure možete zatvoriti ili vreti na tradicionalni način, otvoreno. U drugom slučaju mešajte kominu sve dok je vrenje burno (glavno vrenje), a posle toga ne mešajte više nego pustite da se napravi krovina.
Bolji je drugi način, dakle vrenje u zatvorenom buretu. U tom slučaju morate imati "vodeni ključ" jer bure, naravno, ne sme biti potpuno zatvoreno jer ugljeni dioksid mora moći izaći. Osim toga vodu koju dodajete (a ovo važi i za otvoreno vrenje jedino je za otvoreno još važnije) dodajte, po mogućnosti, sa tuš baterijom da bude što bogatija kiseonikom. Kvaščeva kultura, kad se razmonožava, koristi ogromne količine kisionika i vrlo često zbog nedostka istog vrenje staje jer nema više razmnožavanja kvasca, a nema ga jer nema kiseonika.
Inače, vode treba dodati toliko da (suva) komina ogrezne u vodi.
-
Neznam dali smo se shvatili, nakon sto sam presao (ocjedio) most ostalo mi je 100 kg koma i sada od toga zelim ispeci komovicu. Znaci od tih 100 kg ocjeđenog koma bez secera ne mogu dobiti nego 1-2 litre ?
-
Ne znam koliko mozete dobiti. Treba na nekin nacin, makar i vrlo okvirno, pokusati odgovoriti na pitanje koliko je secera zaostalo u komu.
Meni sad padaju na pamet razne mogucnosti ali ne znam da li je to vrijedno truda.
Ponovo mi nije jasno da li je to bilo 100 kg grozdja pa sad imate sta je od toga ostalo nakon presanja, ili ste sve to vagali nakon presanja i izmerili da imate 100 kg?
U drugom slucaju je to znatno vise nego ako su ostaci od 100 kg grozdja.
Svejedno, ne ocekujte da cete ni u tom slucaju dobiti puno komovice.
Ja da sam na vasem mestu probao bih talijanski metod za grappu: osusio bih tu kominu a posebno bih provreo cisti secer i destilirao od njega neutralni alkohol (ovaj mozete i da kupite, naravno, ali cete tad platiti, ako se ne varam, 70 kuna za svaku listru samo za akcizu (trosarinu), plus cena alkohola, plus pdv).
Na kraju stavite, recimo, 30% alkohol u kazan a kapak napunite suvom kominom i tako destilisite.
-
Da dopunim i jos malo pojasnim gornji odgovor:
U vocne komove se ne dodaje secer zato da bismo dobili "vrhunski" destilat. Ako od, na primer, 100 kg sljiva, bez dodatka secera, mozemo dobiti 7 litara rakije, a sa dodavanjem secera 20 litara, jasno je da je u prvom slucaju u produkciji 1 litre sljivovice ucestvovalo oko 14 kg sljiva a u drugom samo 5, pa, po definiciji, ona prva sljivovica mora biti kvalitenija i bolje i lepse i mirisati na sljivu, i imati sljivin okus u ustima.
Ista je prica i sa komovicom.
Medjutim, komovica koja se pravi od komine koja nije presana, nego je samo otocen samotok, po meni, jos ima smisla bez secera. Presana komina od grozdja ima jos jako malo zaostalog secera i prerada tog koma odgovara onoj narodnoj izreci "skuplja Dara nego mera" jer cete potrositi vise goriva samo za destilaciju nego sto ce biti objektivna vrednost dobivene rakije, a da ne racunamo sav trud koji jos treba uloziti.
Dakle, ako ipak hocete da iskoristite su ispresanu kominu, a da biste imali bar neke koristi od tog posla, dodajte secer. Ja sad ne mogu iz glave reci koliko ali ako uzmem kao polaziste kolicinu vode koju treba dodati u suvo grozdje, a to je 3,5 litre po kg, rekao bih da biste trebali dodati oko 3 litre na 1 kg, ili 300 litara na tih 100 kg.
Sto se tice secera (kad je bal neka je bal!) dodajte 50 kg, ali ga invertujte.
Na ovaj nacin cete dobiti, u prepeku, sigurno preko 40 litara rakije, a mozda i celih 50.
Rakija ce biti, ako ostalo sve dobro uraditi, solidna. narocito ako je pustite da odlezi bar nekoliko meseci, uz redovno pretakanje sa dosta zraka.
-
Izvagao sam nakon prešanja 100 kg koma. Hvala na iscrpnom objašnjenju, sada su mi neke stvari jasnije.
-
alambik, daj mi reci jednu stvar, grožđe sam pobrao 15.09. i ostalo je nekih 70-80 kila tropa koji stoji vani ispred klijeti. zanima me dali ga još mogu upotrijebiti za rakiju?
-
Ispresanog tropa?
Ako nije prokisao, i nije ga zahvatila plesan, drugim recima ako je jos zdrav, zasto ne bi moglo?
15-9, to je pre 10 dana, hm?
Proverite da li zaudara na sircetnu kiselinu, ili na neki drugi nacin neugodno mirise (drugacije nego sto se od grozdjanog dropa ocekuje), pa ako ne, naspite odmah, jos danas, vodu u njega i dodajte secer i kvasce.
-
Za Alambika!
Rakija je pečena, ne znam da li se sjećaš, ali si mi dao nekoliko savjeta.
Ispekli smo 140 litara visokokvalitetne lozovače (tako barem kažu svi koji su je probali) jakosti 40% alkohola.
Još jednom ti zahvaljujem na savjetima, koje sam primjenjivao.
Pozdrav!
-
Za Alambika!
Rakija je pečena, ne znam da li se sjećaš, ali si mi dao nekoliko savjeta.
Ispekli smo 140 litara visokokvalitetne lozovače (tako barem kažu svi koji su je probali) jakosti 40% alkohola.
Još jednom ti zahvaljujem na savjetima, koje sam primjenjivao.
Pozdrav!
Da li je to bilo u jednokratnoj destilaciji ili ste prepicali?
Naime, nedostaje mi još dosta špirita.
Inače, zaista mi je drago ako sam vam bar malo pomogao, ali se ne morate zahvaljivati. Zato smo na ovom forumu: da svako kaže šta zna, šta je čuo, i iznese lična iskustva. Tako svi postajemo bogatiji znanjem i iskustvom u materiji koja nas sve interesuje.
-
Ne nismo je prepicali, ali kao što sam rekao rakija je odlična.
Ali sam probao na onaj način preko boce sa vodom, i mislim da ima svrhe.
-
Ne nismo je prepicali, ali kao što sam rekao rakija je odlična.
Ali sam probao na onaj način preko boce sa vodom, i mislim da ima svrhe.
Ako ste ispod kazana uhvatili rakiju od 40%, i još kažete da je odlična, onda je očigledno taj trik sa čašom vodom u tome doprineo.
Jer, da biste dobili 40% rakiju morali ste hvatati, pretpostavljam, sve dok jačina nije pala daleko ispod 20%. Možda čak i do 15%, a to mora biti, odavno, čista patoka.
Ali da bismo sa sigurnošću znali ima li ta čaša sa vodom uticaja morali bismo jedan kazan ispeći bez nje, a drugi sa, pa onda usporediti ta dva destilata. Ako postoji bitna razlika u kvalitetu, a svi uslovi destilacije su bili isti (osim te čaše), onda sa sigurnošću možemo reći da je do čaše.
Ovako još uvek ne znamo.
-
I stari destilacioni aparati renomiranih proizvođača, a i svi novi koje sam video (nemačke proizvodnje), imaju na izlazu iz hladionika jedan dodatak u formi uske ali duboke čaše (od bakra, kao i cev), gde se destilat prvo sakuplja, pa tek kad se napuni ova posudica, preliva se preko nje u posudu za prihvat destilata (čobanju).
Međutim, u ovu posudicu se ne stavlja voda i ona služi samo zato da se alkoholmetar (gradi) može u nju staviti i na taj način imati stalno pod kontrolom jačinu destilata koji izlazi.
Vratio sam se na ovu temu jer, kao prvo, nema ništa zanimljivije trenutno na ovom forumu o jakim alkoholnim pićima, a kao drugo jer me ta priča o destilaciji preko čaše sa vodom sad već zaista i nervira i intrigira, u isto vreme.
Iako sam još uvek uveren da je cela ta ideja sa čašom i vodom potpuno neosnovana, prvom prilikom, kad budem destilisao nešto pogodno za ovaj eksperiment, probaću da hvatam destilat i preko čaše sa vodom, i bez čaše, pa ćemo videti ima li tu bilo kakve razlike ili je ta priča, jednostavno, "urbana legenda", ili u ovom slučaju, "pastoralna legenda".
-
Za alambika
Nov sam u tome, pročitao sam forum i ali i dalje imam pitanja.
Situacija: cca 350 kg malvazije 19% šećera, ja odtočim 100 l mošta, otac "po starinsku" inzistira na vrenju masulja u otvorenoj drvenoj bačvi, nakon cca 7 dana pretoči mlado vino, a u bačvi ostane drop i nešto mladog vina (ne prešamo, samo iscijedimo iz bačve koliko se da). Nakon cca 7 dana mi u Istri "kuhamo" rakiju. U drop ne dodajemo ništa.
Prva litra je preko 70% i postepeno pada do 40% kad se počinje lagano mutiti i mijenja okus i miris, po očevom nalogu to više nije dobra rakija i napravimo još 2-3 litre koje prekuhamo u slijedećem kotlu.
Rezultat : 20 l 57% -tne rakije izvrsnog mirisa i okusa, nažalost za mene prejake (dobra za masažu)
Pitanje: kako dobiti 40% - tnu rakiju?
Da li umiješati i destilat ispod 40 %, tj destilirati dok se ne dobije željena jačina?
Da li moguće razrijediti rakiju (probao sam sa demineraliziranom vodom ali se zamuti)?
zahvaljujem
-
Jedna od najčešćih, a u isto vreme i najneshvatljivijih grešaka je da se željena jačina pošto poto mora dobiti ispod kazana!
To, jednostavno, najčešće nije moguće. Ako rakija počne sa 70%, i postepeno joj pada jačina, da biste dobili "ispod kazana" 40% morate u rakiju hvatati i 20%, pa verovatno i niže, a to je sasvim sigurno patoka, puna fuzela, što bi Nemci rekli, to jest smrdljivih viših alkohola.
Dakle, rakija se hvata prema kvaliteti, a nikako prema jačini, a jačina se kasnije dobija razređivanjem vodom.
Vi međutim kažete da se pri razređivanju muti, iako je voda demineralizovana.
Uzroci zamućenja mogu biti razni. Treba prvo da isključite mogućnost da je to zbog vode.
Uradite sledeće: uzmite 1 litru te vaše 57% rakije (proverite još jednom da li je to korektno izmerena jačina, takođe i s obzirom na temperaturu, alkholmetri su baždareni obično na 20 C i ako rakija nije na toj temperaturi prilikom merenja, rezultat se mora korigovati). Dodajte u nju (57/40 x 100) - 100 = 42,5 cl, ili 425 ml čiste destilovane vode, kojoj je temperatura ista kao i temperatura rakije. Tad ćete dobiti 40% rakiju.
Dodavajte vodu u rakiju, a ne obrnuto, i sipajte je polako uz dobro mešanje.
Ako se i posle ovoga rakija zamuti onda očigledno nije do vode nego, najverovatnije, do eteričnog ulja iz grožđa. U tom slučaju treba videti šta se mora uraditi da se rakija izbistri, ali, da vas utešim, njačešće se izbistri sama od sebe, samo je treba ostaviti mesec-dva da miruje.
U svakom slučaju, ako nije do vode, i ako neće sama da se izbistri, javite se pa da vidimo šta dalje.
-
Probati ću i javiti rezultate.
pozdrav
-
Zna li netko gdje se može nabaviti destilator ili kotao za rakiju od 500 litara ili više?
-
Zna li netko gdje se može nabaviti destilator ili kotao za rakiju od 500 litara ili više?
Ja, sve što sam viđao u standardnoj proizvodnji, kad je alambik u pitanju (a pretpostavljam da vi tražite alambik), bilo je do maksimalno 250 litara.
Ali, s druge strane, ne sumnjam da vam svaka ozbiljnija radionica rakijskih kazana može, po narudžbi, napraviti i veći, samo pitanje je da li se to isplati. Prvo zato što se moraju prilagođavati alati, a majstori to znaju onda lepo naplatiti, a drugo što je potreban dosta masovniji bakar (debljina bakarnog lima) što onda još dodatno poskupljuje kazan. Na kraju će ispasti da je jedan kazan od 500 litara dosta skuplji od 2 od 250.
Ja jesam viđao velike alambike, i od 3 000 litara, a jednom jedan od 5 000.
Međutim, morate biti svesni da kod tako velikih kazana imate problem i zagrijavanja. Na primer, da biste 500 litara komine doveli do tačke vrenja, sa 20 kW, treba vam više od 2 sata. A ovih 20 kW je neto snaga energije koja dolazi na kominu. Dakle, vatra treba da bude, možda 30-35 kW da bi neto bio 20. A to je jako, jako velika vatra. I onda čak, kao što sam rekao, treba vam više od dva sata da provri.
Ili, da bi provrelo za sat vremena (što je neko uobičajeno vreme zagrejavanja kod alambika ispod kojeg se loži vatra), treba vam snaga od 50 kW.
To već prelazi mogućnost drveta i moraćete da ložite kamenin ugljenom! (upravo su ovi veliki alambici koje sam pomenuo bili loženi koksom).
Velike destilacione urađaje pravi nekoliko firmi u Nemačkoj, i tamo se može sve naručiti. Ali za cenu ne pitajte!
Inače, reč je o najsavremenijim, i sigurno najboljim svetskim destilacionim uređajima, samo to nisu alambici. i zagevaju se parom (dakle treba vam i parni generator određene snage).
Zato mislim da treba da još jednom preispitate svoju želju da radite sa tako velikim kotlovima (možda je i opravdana, ali ništa nam o njoj niste rekli).
Veoma često je ipak isplativije raditi sa manjim kazanima, pa ako je baš potrebno, više manjih, nego jedan veliki.
-
Bravo Alambiče kvalitetan odgovor, razumija sam sve šta si htio reći. Sve to mi izgleda logično i mislim da bi slobodno mogao početi razmišljati o dva manja. Nije mi bilo jasno kako ih nema na tržištu, najveći su 270 litara koje sam uspio pronaći. zahvaljujem se i pozdrav forumašima
-
Jedna od najčešćih, a u isto vreme i najneshvatljivijih grešaka je da se željena jačina pošto poto mora dobiti ispod kazana!
To, jednostavno, najčešće nije moguće. Ako rakija počne sa 70%, i postepeno joj pada jačina, da biste dobili "ispod kazana" 40% morate u rakiju hvatati i 20%, pa verovatno i niže, a to je sasvim sigurno patoka, puna fuzela, što bi Nemci rekli, to jest smrdljivih viših alkohola.
Dakle, rakija se hvata prema kvaliteti, a nikako prema jačini, a jačina se kasnije dobija razređivanjem vodom.
Vi međutim kažete da se pri razređivanju muti, iako je voda demineralizovana.
Uzroci zamućenja mogu biti razni. Treba prvo da isključite mogućnost da je to zbog vode.
Uradite sledeće: uzmite 1 litru te vaše 57% rakije (proverite još jednom da li je to korektno izmerena jačina, takođe i s obzirom na temperaturu, alkholmetri su baždareni obično na 20 C i ako rakija nije na toj temperaturi prilikom merenja, rezultat se mora korigovati). Dodajte u nju (57/40 x 100) - 100 = 42,5 cl, ili 425 ml čiste destilovane vode, kojoj je temperatura ista kao i temperatura rakije. Tad ćete dobiti 40% rakiju.
Dodavajte vodu u rakiju, a ne obrnuto, i sipajte je polako uz dobro mešanje.
Ako se i posle ovoga rakija zamuti onda očigledno nije do vode nego, najverovatnije, do eteričnog ulja iz grožđa. U tom slučaju treba videti šta se mora uraditi da se rakija izbistri, ali, da vas utešim, njačešće se izbistri sama od sebe, samo je treba ostaviti mesec-dva da miruje.
U svakom slučaju, ako nije do vode, i ako neće sama da se izbistri, javite se pa da vidimo šta dalje.
Alambiče pozdrav
odradio sam po tvojim uputama i sve je redu i naravno prenio prijatelju, probali smo postupak sa njegovom i njegova se je zamutila kao i moja predlani (lani nisam ni probavao), rakija je zamućena i lagano bjelkasta, (slično kao kad se kapne par kapi mlijeka u vodu) prošlo je mjesec i pol, mrvicu se izbistrila ali očito negdje je greška.
Spomenuo si eterična ulja, pa te molim da napišeš nešto više o tome, pogotovo kako izbjeći da budu u rakiji.
zahvaljujem
PS. najgore je stalno slušati prijateljevog oca: kako smo glupi "ki je vidija stavljati vodu u rakiju"
-
Takođe pozdrav Istri i Puli.
Upravo sam se vratio sa puta. Bio sam i u Hrvatskoj, i u Srbiji, tačnije u njihovim ravničarskim delovima, i nadegustirao se loših rakija >:(
Odmah da vam kažem: voćne rakije, a naročito lozova, nisu mi uža specijalnost (uglavnom proizvodim žitne rakije) pa su moji odgovori na tu temu više uopšteni nego što bi želeli oni koji postavljaju konkretna pitanja.
Eterična ulja bi se mogla odstraniti iz rakije (naknadnim tretmanom destilata) ali to nije poželjno. Naime, upravo ona daju rakiji specifičan okus i miris.
Ovde se radi o tome da se eterična ulja bolje otapaju u alkoholu nego u vodi i da je njihova koncentracija u jakom destilatu dovoljno mala da potpuno budu otopljena dok, kad se destilat razredi (udeo vode poraste) jedan deo tih ulja ostane neotopljen.
Ako biste sad u rakiju dosuli čistog špirita i tako rakiji podigli postotak alkohola, ona bi se ponovo, gotovo direktno, izbistrila.
Ali to nećemo raditi jer nam ne treba špiritus nego rakija.
Neotopljeno eterično ulje može se istaložiti bentonitom, i/ili odstraniti filtracijom ali to, kao što sam već rekao, nije poželjno, jer uklanjamo iz rakije dobar deo onoga što nam je cilj da u rakiji bude.
Nejasno mi je iz vašeg pisma da li se rakija ipak na kraju izbistrila.
Ako je ostavite mesec-dva da stoji neotopljena eterična ulja se na kraju ipak otope i rakija se izbistri.
Ako to ne uspe nema druge nego da je prislno bistrite.
Inače, ne zamute sve rakije. Čak bih rekao da su one koje se mute u manjini.
Dakle, to je do vrste voća (grožđa), to jest kvaliteta komine. I načina destilacije, dakako.
Međutim, kad destilišemo alambikom tehničke mogućnosti su nam prilično ograničene pa nema druge nego da pokušamo rakiju da bistrimo onako kako sam gore opisao.
-
U pravu je i otac vašeg prijatelja, ali u pravu smo i mi.
Svako je u pravu u delu svoje istine.
On je naučio da je rakija ili jaka, pa čista, ili meka, pa smrdi na patoku. I jedno i drugo može bez vode.
Mi smo u pravu jer želimo "meku" rakiju koja ne smrdi na patoku. A to bez vode ne može.
Niste mi ništa rekli koliko je bila jaka rakija koju ste razređivali. Nije isto razređivati 70% na 40% i 55% na 40%.
U prvom slučaju zamućenje je izvesnije i jače.
Vi možete i alambikom da napravite i 70% ali i 55%.
Pročitajte o tome šta sam pisao na temi o teoriji destilacije.
-
UPOMOC!!!!!!!!!!
Pekao sam rakiju od sljiva sa drugarima i nisam uspeo da ih ubedim da odvojimo i bacimo prvih 3-4 dl tecnosti = metil alkohola >:(
Da bih ga sada odtranio iz rakije, da li moram ponovo da prepecem ili jednostavno mogu rakiju da sipam u serpu, zagrejem na 60-70 C i drzim tako jedno 10-ak minuta da bi metil ispario? Moram da napomenem da nemam merac alkohola.
-
UPOMOC!!!!!!!!!!
Pekao sam rakiju od sljiva sa drugarima i nisam uspeo da ih ubedim da odvojimo i bacimo prvih 3-4 dl tecnosti = metil alkohola >:(
Da bih ga sada odtranio iz rakije, da li moram ponovo da prepecem ili jednostavno mogu rakiju da sipam u serpu, zagrejem na 60-70 C i drzim tako jedno 10-ak minuta da bi metil ispario? Moram da napomenem da nemam merac alkohola.
Za ovaj put popijte je takvu kakva je a sledeće godine odvojite prvenac.
Nije toliko problem metanol nego aldehidi. Daju onaj paleći osećaj u ustima.
Metanola ima više nego što bi bilo da ste pravilno odvojili prvenac ali mu je koncentracija još uvek toliko mala da se ne morate bojate. Da biste se otrovali njime morali biste u kratkom vremenskom periodu popiti 3-5 litara rakije i verujete mi da nećete stići da se otrujete metanolom već, nakon 1-1,5 litre, etanolom.
-
Puno hvala na savetu, ja sam se vec bio prestravio da cu posle tolike muke morati da bacim sve ;)
Inace nema uopste "onaj paleci osecaj u ustima", ukus je prva liga, samo je malo jaca.
-
Zahvaljujem na odgovoru
Ovako: rakija se još nije izbistrila, primjetna je razlika od "čiste", šteta što nismo povremeno fotografirali za u buduće.
razrijeđivali smo sa 55% na 42%.
Jednu stvar prije nisam naveo, ni ja ni prijatelj nismo odvajali prvenac, možda je u tome caka?
Što kaže kolega Bugsy "malo je jača" u ustima. ;D
Slijedeće godine obratiti ćemo pažnju na sve detalje.
Inače sad više obračam pažnju i primjetio sam po konobama po Istri koje nude rakije sa medom, smokvama, raznim travama itd. istu takvu mutnoću (to je dodano naknadno u gotovu rakiju), naravno gazda ni u ludilu nebi priznao i tvrdi da je to od dodataka, ali meni se čini da time "zamaskiraju" mutan proizvod.
Pozdrav
-
Zahvaljujem na odgovoru
Ovako: rakija se još nije izbistrila, primjetna je razlika od "čiste", šteta što nismo povremeno fotografirali za u buduće.
razrijeđivali smo sa 55% na 42%.
Jednu stvar prije nisam naveo, ni ja ni prijatelj nismo odvajali prvenac, možda je u tome caka?
Što kaže kolega Bugsy "malo je jača" u ustima. ;D
Slijedeće godine obratiti ćemo pažnju na sve detalje.
Inače sad više obračam pažnju i primjetio sam po konobama po Istri koje nude rakije sa medom, smokvama, raznim travama itd. istu takvu mutnoću (to je dodano naknadno u gotovu rakiju), naravno gazda ni u ludilu nebi priznao i tvrdi da je to od dodataka, ali meni se čini da time "zamaskiraju" mutan proizvod.
Pozdrav
Ja imam slican problem sa destilatom od suvog grozdja, grozdjica (izvinjavam se sto kuckam ovo sa laptopa na kojem nemam instalirane dijakriticke znakove).
Kad je razredim redovno se zamuti, medjutim meni se uvek nakon 2-3 meseca izbistri.
Pravio sam jednom na toj bazi kruskovac pa sam je razredio na cak 25%. Toliko se zamutila, i toliko dugo je bila mutna (sigurno pola godine) da sam vec mislio taj kruskovac da bacim. Ali sam ga zaboravio u balonu u podrumu.
Kad sam ga se setio, i pogledao, a on bistar!
Doduse sa talogom, ali bistar.
I da dam potpunu informaciju: nije ta bistroca ona kristalna ali je sasvim prihvatljiva.
-
zdravo svima
do sada sam pekao rakiju od sljiva (dosta rakije) i nisam nikada imao problema ovih dana sa par prijatelja resimo da ispecemo lozu.
e sad nemojte da se smejete jer to nije ni loza ni grapa ni mi sami nemamo pojma kako da je nazovemo u svakom slucaju odemo u samoposlugu i kupimo:
10 kg grozdja
7 kg secera
80 L crvenog 12% vina mozda smo mogli ovo vino da popijemo da ne pecemo rakiju ;-: imalo bi isti efekat
izmeljali grozdje i dodali u 21 litar mlake vode 7 Kg secera pa to sve stavili da provri u jednom pl. buretu
kada zavrsi vrenje planiramo da to pomesamo sa 80 l vina i onda pecemo rakiju
ima li neko od vas neku primedbu dok nije kasno.
kazan je mali 40 kg tako da moze lepo da se eksperimentise
grozdje nije bas nesto slatko. sazrelo negde u nekom magacinu ali nije bilo bolje (original italijansko ;D)
znam da ne treba da stvljam secer ali u ovom slicaju bas nema nekog izbora
dali je mnogo secera?
dali da mesam ili prvo posebno da destilisem vino a posebno grozdje?
pozdrav!!!
-
Može se i tako napraviti lozovača-vinovica.
Ništa niste pogrešili jedino nisam siguran da li je dovoljno vode za 7 kg šećera.
I šećer ste trebali invertovati a ne samo otopiti.
Svejedno, sve će najverovatnije do kraja proraditi (možda nešto sporije nego što bi bilo poželjno) i možete destilovati zajedno sa vinom.
-
hvala !!! invertovati bi znacilo okrenuti, prevrnuti, obrnut tako da sad ne razumem sta sam trebao da uradim sa secerom ili se radi o invertnom seceru tek da znam za sledeci put ako ga bude bilo i kolko vode je trebalo to mogu jos uvek da dodam. hvala alambik nadam se da ce lozovaca-vinovica moci da se pije inace ce ova ostala trojica da izgube poverenje u moje sposobnosti ;D ;) i okrenuti se pivu
-
Pa šećer se zove invertni a kako biste vi napravili glagol od toga.
Šta biste radili sa saharozom da postane invertni šećer?
-
pozdrav!
Ispekao sam rakiju od tropa (koma) i ispala je prejaka 21-23 gradi. Kako je spustiti na 19-20 gradi ?
thx
-
pozdrav!
Ispekao sam rakiju od tropa (koma) i ispala je prejaka 21-23 gradi. Kako je spustiti na 19-20 gradi ?
thx
Malo pročitaj temu Proizvodnja rakije postoji odgovor na tvoje pitanje:
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=208.msg3517#msg3517
-
sorry, novi sam tu pa mi je promaklo da već ima nekaj na tu temu;
Još jedno pitanje za stručnjake : "ČISTA DESTILIRANA VODA" kaj se misli pod tim: recimo standardna destilirana voda iz dučana ili možda postoji još nešto čišće?
thx
-
sorry, novi sam tu pa mi je promaklo da već ima nekaj na tu temu;
Još jedno pitanje za stručnjake : "ČISTA DESTILIRANA VODA" kaj se misli pod tim: recimo standardna destilirana voda iz dučana ili možda postoji još nešto čišće?
thx
Da, u pravu ste, ono "čista" potpuno je suvišno. Dvoljno je reći "destilirana voda", ali neka bude čista.
Osim toga, vodu ne morate kupovati - stavite u kazan 10-15 litara vode i destilišite.
Nadalje, ako već kupujete, možete umesto destilirane kupiti i demineralizovanu (to je suprotno od mineralne).
Treća mogućnost je da vodu prokuvate. Tako joj smanjite takozvanu relativnu tvrdoću. Ako je prokuvate obavezno je ohladite na temperaturu rakije koju razređujete. Ne mešajte vodu i rakiju sa različitim temperaturama.
Neki tvrde da se najbolji rezultati postižu kad se razređuje kišnicom, ili još bolje mekom rečnom vodom, ali ja, da sam na vašem mestu, ne bih eksperimentisao.
-
Pozdrav svima, a alambiku velika zahvala za sve savjete koje ovdje daje.
Zanima me što znate o deflegmatorima i imate li kakovih spoznaja o prednostima i nedostacima njihove upotrebe? Gdje se mogu nabaviti, alambice, dobio sam ponudu kazancije Ljubomira Poparica iz Novog Sada za kupnju deflegmatroa, koji mi se čini prilično skup. Međutim, ako bih s time rješio problem dvostruke destialcije možda bih razmislio i o kupnji istog. Da li poznajete još nekog proizvođača deflegmatora? P.S. njemačke opcije me ne zanimaju, jer su izuzetno skupe.
-
Pozdrav svima, a alambiku velika zahvala za sve savjete koje ovdje daje.
Zanima me što znate o deflegmatorima i imate li kakovih spoznaja o prednostima i nedostacima njihove upotrebe? Gdje se mogu nabaviti, alambice, dobio sam ponudu kazancije Ljubomira Poparica iz Novog Sada za kupnju deflegmatroa, koji mi se čini prilično skup. Međutim, ako bih s time rješio problem dvostruke destialcije možda bih razmislio i o kupnji istog. Da li poznajete još nekog proizvođača deflegmatora? P.S. njemačke opcije me ne zanimaju, jer su izuzetno skupe.
U potpunosti mogu da se uživim u vaše razloge zašto vas ne zanimaju nemački proizvođači. Imam sličan problem.
Svejedno, evo vam jedan link da i vi malo naparite oči:
http://bavarianbrewerytech.com/potstills/pages/plants.htm
Ne znam nijednog prozvođača deflegmatora. U stvari, nije mi ni jasno kako se delegmator može posebno naručiti. On mora biti integriran u kapak, ili destilacioni toranj (zavisno od toga kakav destilacioni uređaj imamo).
Ako pročitate šta sam napisao u prilogu na temi o teoriji destilacije, na istom ovom podforumu, videćete da kažem da kvalitet destilata, kod zadanog kvaliteta koma, ovisi još samo o temperaturi sa kojom destilaciona para napušta kapak destilacionog aparata (ili destilacioni toranj) i ulazi u hladionik.
Mogućnost regulacije ove temperature kod alambika veoma su ograničene, i najvažnija je snaga destilacije (ako hoćemo nižu temperaturu treba smanjivati vatru, i obratno - za višu pojačavati vatru).
Deflegmator nije ništa drugo nego uređaj, obično u vrhu kapka, kojim se, puštajući hadnu vodu kroz njega, kontroliše temperatura pare koja napušta kapak.
Ako mi moderator ovog foruma objasni kako da okačim sliku, staviću ovde kako shematski možete sami, eventualno uz pomoć nekog prijatelja koji zna da soldira bakar, napraviti na svom kazanu jednostavan deflegmator, kojim ćete moći iz komine, u jednoj destilaciji, izvući dobru rakiju.
Za komplikovanije oblike deflegmatora, koji omogućavaju da se temperatura drži konstantnom u velikom delu spektra, trebaće ipak kupiti celi uređaj kod nekog renomiranog proizvođaća.
-
Alambiće daj otiđi na:
www.cuprumns.co.yu/
pa reci sto mislis o tom uređaju koji on naziva deflegmator i dali bi se time izbjegla dvostruka destilacija. Hvala.
-
Alambiće daj otiđi na:
www.cuprumns.co.yu/
pa reci sto mislis o tom uređaju koji on naziva deflegmator i dali bi se time izbjegla dvostruka destilacija. Hvala.
Ne znam šta da vam kažem.
Meni to liči na of set destilacioni toranj u koji može biti smešten i deflegmator, kao, recimo, na ovoj slici:
(http://img144.imageshack.us/img144/157/onsidepearhatbnj0.jpg)
http://bavarianbrewerytech.com/potstills/pages/products/distilleries/onsidePearHat.htm (http://bavarianbrewerytech.com/potstills/pages/products/distilleries/onsidePearHat.htm)
Samo, takav of set toranj mora biti toliko iznad samog kotla da se kondenzat slobodnim padom vraća u kotao.
Informacije o performansama kazana morao bi proizvođač sam da može dati ali čisto sumnjam da ćete to od ovog proizvođača dobiti. Sudim po tome što u opisu deflegmatora kaže da je to uređaj koji odstranjuje iz rakije "metil alkohol i ostale štetne tvari" što je potpuno diletantski opis funkcije tog uređaja.
Osim toga ne vidim na slici nigde da je uređaj priključen na tekuću vodu. Bez toga deflegmator ne može da radi.
Dakle, sumnjam da je to uopšte deflegmator nego of set toranj, sa pregradama (tanjirima), ali bez deflegmatora, i bez vraćanja kondenzata u kazan!!!
(tri znaka uzvika - ako sam u pravu onda proizvođača u svakom slučaju propisno propitati kako taj uređaj radi).
-
Hvala alambice, inace stvarno neznam kako rijesiti ovaj problem dvostruke destilacije, jel znas kako se mozda krecu rabljeni kotlovi gore u njemackoj? Jos jednom hvala.
-
Odgovor ću početi sa jednim protupitanjem:
Zašto vam toliko smeta druga destilacija, to jest prepicanje?
Treba oko 4 kazana sirove rakije da ispečete da biste imali za jedan kazan prepeka. Dakle, umesto 4 kazana 5, umesto 20, treba 25. I nije neka drastična razlika u poslu. Naročito ako računate da jedan kazan sa deflegmatorom traje dosta duže nego bez. Ako i to ukalkulišete doći ćete do zaključka da vam je, vremenski, svejedno da li destilišete sa deflegmatorom ili bez njega.
Prednosti deflegmatora su druge, i tiču se kvaliteta destilata.
Ovo pak ne znači da se alambikom dobija slabiji kvalitet, nego samo drugačiji.
Ja se na ovom forumu zovem alambik, moja mala zanatska destilerija zove se alambik, i ja sam pristalica i promoter destilacija alambikom, onako kako se to isključivo i radilo od prvih destilacija u istoriji pa do kraja 19. veka, kad su patentirani destilacioni tornjevi (sa deflegmatorima).
Moderni destilacioni uređaji su neophodni za modernu industrijsku proizvodnju. Zanatska proizvodnja mora biti u alambiku.
Za cene polovnih kazana ne znam, ali ne očekujte da su jeftini. Tu se situacija ne može usporediti sa tržištem automobila gde je, recimo, neki auto koji je nov koštao 30 000 evra, nakon 10 godina još samo 2 000 evra vredan. Kod industrijske opreme, nekog aparata, koji je nov bio 30 000 evra, nakon 10 godina vredi još uvek bar 20 000 evra.
-
Eto alambiće. Što se tiće prepicanja, izbio si mi odgovor iz ruke, naime, mislio sam time skratiti proces destilacije. Što se pak tice prelaska na njemacku tehnologiju razmisljam o njoj isključivo radi toga što se bojim da bi "pametne" hrvatske glave mogle donijeti takav zakon da se klasicnim kotlovima nebi zadovoljili minimalni tehnički uvjeti, a je se bavim registriranom proizvodnjom rakije, pa se bojim da klasičnim načinom nebi mogao ispuniti potrebite uvjete za dobivanje odobrenja za rad. .
-
Ne morate se toga bojati.
Ako zabrane rad alambikom moraće zabraniti i konjak, almanjak, kalvados, viski.....
Vrhunski destilati dobijaju se isključivo destilacijom u alambiku. Istina, svako vrhunsko destilovano piće ima svoj specifičan oblik alambika, ali sve su to ipak alambici.
-
Alambiće, jel možda znaš gdje bi se mogla nabaviti knjiga Petra Durmana: Rakije i rakijski kotlovi, izdana je od Univerziteta u Banja luci 1996.g. Ja sam im poslao mail da mi je pošalju poštom, al kažu da ju više ne drže, jer je ovaj umro. Imaš li mošda koju drugu literaturu za preporučit, ovdje kod nas ti je toga vrlo malo.
-
Pozdrav alambice, nisi mi odgovorio na pitnje od 08.01.2008.g., ili te nije bilo ovdje, a ja eto vec imam novo pitanje. Evo slusaj: Kako njemacki proizvodjaci rjesavaju pitanje hladila, naime iz tvoje slike, ali i iz onih meni poznatih vidim da su im hladionici vrlo mali, pa me zanima cime oni to hlade u tako maloj posudi?
-
Zbog cega dno kotla zna zagoriti i dali postoji kaka finta da se to izbjegne. A kada vec zagori kako ga najbolje i najlakse ocistiti ?
-
Pozdrav alambice, nisi mi odgovorio na pitnje od 08.01.2008.g., ili te nije bilo ovdje, a ja eto vec imam novo pitanje. Evo slusaj: Kako njemacki proizvodjaci rjesavaju pitanje hladila, naime iz tvoje slike, ali i iz onih meni poznatih vidim da su im hladionici vrlo mali, pa me zanima cime oni to hlade u tako maloj posudi?
Za kvalitetan odgovor na prvo pitanje morao bih da pravim bibliografiju!
Ja to ne znam iz glave a i sam moram da razmišljam gde sam i kad šta o destilaciji pročitao i naučio.
Znam da sam najviše teorije čitao na nemačkom. Imam kod kuće jednu knjigu pod naslovom Getreide- und Kartoffel-brennerei gde se dosta o teorije o proizvodnji alkohola iz žitarica i krompira može naučiti. Ima i na internetu dosta, naročito na engleskom.
Hladilo (stabarka) kod modernih destilacionih aparata je uvek protočna.
Jedini nedostatak joj je, u poređenju sa klasičnom stabarkom, u tome što moramo imati tekuću vodu (dakle, teško da se može koristiti daleko od "civilizacije"). Sve ostalo je prednost.
Kapacitet hlađenja protočne stabarke je, grubo, 5 puta veće od statične. To znači da ako nam za neki destilaconi kotao treba statična stabarka sa spiralom od bakrene cevi 27 mm dužine 5 metara, za protočnu stabarku dovoljna je ista debljina cevi dužine 1 metar. Zato svi ti moderni hladionici izgledaju tako mali. Dužine su oko 1 metar,ili nešto više, i debljine, a vanjskom stenkom, 20-25 cm. Obično su namontirani na isti stalak sa kotlom samim pa je celi uređaj mali i kompaktan.
Uslov je, kao što sam rekao, da imamo protočnu vodu koja stalno, polako, cirkuliše kroz hladionik.
Velika prednost ovog hladionika, pored malih dimenzija, je što se temeljito mogu prati. Kad se hladionik rastavi cev u kojoj se kondenzuje rakija, koja je, kao što sam rekao, kratka prava cev, dostupna je pranju, čak i sa nešto dužom četkom za flaše. Kod klasične stabarke sa spiralom to nije moguće. Ja sam jednom, u želji da spiralu ipak bar jednom temeljno očistim, zaglavio krpu koju sam žicom nameravao da provućem kroz spiralu, pa sam nekoliko sati bio zautet da je nekako ponovo izvučem napolje da ne bih celu spiralu morao da bacim.
-
Zbog cega dno kotla zna zagoriti i dali postoji kaka finta da se to izbjegne. A kada vec zagori kako ga najbolje i najlakse ocistiti ?
Kotao zagori zbog toga što se mestimično (dno) zagreje na temperaturu preko 300 C. Na toj temperaturi organske materije počinju da sagorevaju.
Ima raznih finti da se to izbegne pa da počnemo sa jedinom pravom, jedinom koja je ispravno rešenje ovog problema ako redovno destilišete komove koji su toliko gusti da redovno zagorevaju, a to je nabavka destilacionog uređaja sa indirektnim grejanjem. To su uređaji (alambici) u vodenoj kupki (kupci? - ne znam kako treba napisati). Dakle, oko bakrenog kotla u koji se sipa kom nalazi se još jedna, najčešće od inoksa, stenka, i u međuprostoru nalazi se voda. Voda je zatvorena i postoji samo jedan sigurnosni ventil (kao ekspres lonac, otprilike). Dakle, direktno se greje voda a ona greje kom. Kako je voda u zatvorenom sistemu, grejanjem se povećava pritisak, što opet dovodi do povećanja tačke ključanja vode. Ovi sistemi obično rade do 3 atmosfere što znači da je tačka ključanja vode oko 180 C. Na taj način unutrašnji bakreni mantl ima oko sebe, po celoj površini, vodu od 180 C, što je sasvim dovoljno za destilaciju ali dosta ispod opasne zone zagaranja.
Ima samo jedno "ali....", i to ali je cena ovih uređaja. Oni su, najmanje, 3 puta skuplji od klasičnih, a često i daleko više.
Dakle, ako se ne bavimo profesionalno destilacijom, i naročito ne toliko gustih komova koji redovno zagorevaju, moramo se drugačije snaći.
Najčešći način je mešalica - uređaj koji omogućuje da se, tokom destilacije, kom promeša. Veliki broj destilacionih uređaja u upotrebi, kod nas, ima mešalicu. To je prilično jeftino i efikasno rešenje za komove koji nisu pregusti ali ipak postoji opasnost od zagaranja, naročito u završnici destilacije, kad se kom još više zgusne.
Ako nemamo ni mešalicu onda moramo improvizovati.
Evo par ideja ali uzmite ih vrlo oprezno i kritički:
- napraviti jednu metalnu (bakrenu?) perforiranu ploču koja dobro pokriva dno kotla, stavite je u kotao, i potom naspite prvo vode da ta ploča ogrezne u njoj, a potom, polako, naspite kom preko toga
-stavite na dno kotla jedan sloj čistog peska i naspite pre koma prvo vode da pesak bude mokar
-stavite na dno kotla sloj apsolutne čiste slame i naspite prvo vode da slama, bar nekoliko donjih centimetara, bude u vodi
Za ovu poslednju ideju: koliko god da je slama čista morate računati s tim da će rakija kasnije imati fini buke slame! istina, najverovatnije će velika većina degustatora reći da ništa ne oseća (ako je slama zaista bila aposlutno zdrava!) ali to ne znači da tog bukea nema nego da je tim degustatorima čulo mirisa otišlo u vražjumater!
-
Nisam rekao kako se kotao pere kad zagori.
Isto kao i svako drugo posuđe, kad zagori, ribanjem!
Pomaže da se prvo malo vode, sa tečlnim vimom, kuva u kotlu. Ono što ne ode ni tako mora se izribati.
Pokušati što je moguće mekše, ali ako nikako drugačije ne ide, onda vimom i čeličnom vunom.
-
Kako bi spriječio zagorijevanje dna kotla, ja kom u kotlu razrijedim vodom tako da bude dovoljno rijedak da ne zagori. Jedina loša strana je što se time smanjuje količina koma kaja se nalazi u kotlu jer dio količine otpada na vodu.
-
Kako bi spriječio zagorijevanje dna kotla, ja kom u kotlu razrijedim vodom tako da bude dovoljno rijedak da ne zagori. Jedina loša strana je što se time smanjuje količina koma kaja se nalazi u kotlu jer dio količine otpada na vodu.
Da, to je direktna posledica razređivanja koma vodom. Jeste to malo više rada, to jest više kazana, ali meni lično to i nije preterano važno.
Važnije mi je što se na taj način menja karakteristika destilata. S tim treba voditi računa.
Naime, nije svejedno početi destilaciju sa komom od 10% ili 6%.
-
Da, ima svakaki prijedloga a ovaj sa slamom je jos i dobar. Neki stari ljudi na selu mi kazu da su oni stavljali paprat na dno sto mi se bas i ne svidja jer ne vjerujem da to nije ostavilo traga na aromi tropice.
-
Znaci alambice, da bih ja osiguranjem protocnosti mogao osigurati hladjenje i u manjem hladiu. Moja situacija ti je otprilike ovakva: imam kotao od 300 litara sa mjesalicom, imam osiguran stalni protok vode, imam tanjurasto hladilo u hladioniku od otprilike 350 litara. Zbog stalnog isparavanja i kondenzacije pare u prostoriji za destilacu zanima me način hlađenja sa protocnom vodom. Dal mi mozes reci, s obzirom na opisanu situraciju koliki bi trebao biti volumen posude za hladilo i podrobniji opis samog hladila? Ujedno te pozivam da kad budes u prilici svratis do mene u Varazdin da isprobamo ove moje proizvode.
-
Znaci alambice, da bih ja osiguranjem protocnosti mogao osigurati hladjenje i u manjem hladiu. Moja situacija ti je otprilike ovakva: imam kotao od 300 litara sa mjesalicom, imam osiguran stalni protok vode, imam tanjurasto hladilo u hladioniku od otprilike 350 litara. Zbog stalnog isparavanja i kondenzacije pare u prostoriji za destilacu zanima me način hlađenja sa protocnom vodom. Dal mi mozes reci, s obzirom na opisanu situraciju koliki bi trebao biti volumen posude za hladilo i podrobniji opis samog hladila? Ujedno te pozivam da kad budes u prilici svratis do mene u Varazdin da isprobamo ove moje proizvode.
Poziv sa zadovoljstvom prihvatam!
Kako to neće biti skoro imamo vremena da se dogovorimo.
Da, ako osigurate protočost, ali zaista dobru protočnost (uz stenku cevi u kojoj se destilat mora kondenzovati) hladionik može biti znatno manji. U tom slučaju više ne treba preračunavati volumen hladionika nego samo dužinu.
U jednom programu koji služi za preračuvanje potrebne dužine hlađenja (važi i za statični hladionik, dakle i kod njega se prepračunava dužina a ne volumen), a koji možete naći na ovoj adresi http://homedistiller.org/, stoji aproksimativna vrednost za protok energije kod statičnog hladionika od 150 W/m2K dok je ta vrednost za protočni hladionik 850! To je skoro 6 puta više.
Vaš se hladionik nalazi negde između. U stvari, i vi imate statični hladionik kojemuje ukupna površina hlađenja povećena, ne dužinom cevi, nego tanjirima.
I konkretno odgovorna vaše pitanje (koliki je volumen hladionika potreban za kotao od 300 litara): dakle, nije važno koliki je kotao nego koja je snaga destilacije. Kotao bilo koje veličine, ako se zagreva istom (neto!) snagom, daje istu količinu pare koju treba kondenzovati pa je veličina hladionika određena snagom destilacije (to jest količinom pare koja dolazi u hladionik, i njenom temperaturom), a ne samom veličinom kotla.
Kod statičnih hladionika se dimenzionira volumen hladionika prema volumenu kotla da voda u hladioniku ne postane prebrzo topla. To su sasvim drugi razlozi od onih koje sam opisao.
Za detaljnija upustva morao bih da mogu ovde kačiti slike i crteže, a to ne znam kako treba (i da li može).
Osim toga, nisam konstruktor destilacionih uređaja pa se ne bih ni usudio da vam dajem konkrene podatke i da vi na osnovu njih krenete u realizaciju, potrošite vreme i novac, pa da kasnije nešto nije u redu, i psujete me narednih par godina:)
U svakom slučaju, jedna stvar je sigurna: hladionik koji bi vama bio potreban dug je do, maksimalno 1,5 metar, debljine do 20 cm (što je deblji to je cirkulacija vode uz stenku unutrašnje, kondenzacione cevi manja), i takav hladionik nema isparavanja (zatvoren sistem) pa je, zapravo, i jedini pogodan za rad u zatvorenim prostorima.
-
Evo, kad se odlucis za posjet samo me obavijesti, a što se hladila, do povecanja kapaciteta najvjerojatnije cu postojece spojiti na tekucu vodu, jer ima ulaz odozdo i izlaz na 2/3 posude i posudu pokriti poklopcem. Mislim da se ne bi smjelo nista dogoditi, a rjesio bi problem isparavanja sto kazes?
-
Evo, kad se odlucis za posjet samo me obavijesti, a što se hladila, do povecanja kapaciteta najvjerojatnije cu postojece spojiti na tekucu vodu, jer ima ulaz odozdo i izlaz na 2/3 posude i posudu pokriti poklopcem. Mislim da se ne bi smjelo nista dogoditi, a rjesio bi problem isparavanja sto kazes?
Ja, nažalost, takođe nemam protočni hladionik (iako već duže vreme planiram da ga nabavim, nikako da nađem nekog ko bi mi ga, po prihvatljivoj ceni napravio, a nije mi to ni najveći prioritet pa ni ne tražim nešto jako intezivno), i na isti način rešavam problem isparavanja iz stabarke. Poklopcem, dakle.
Voda može teći kroz vašu stabarku ali pitanje je da li će to povećati protok uz samu hladionu cev. Hoće, povećaće sigurno, samo pitanje je koliko - bitno ili neznatno. Mislim da će biti bliže neznatnom nego bitnom.
Pokušajte da u glavi zamislite ovo: kroz bakrenu cev dolazi para od 90 C a sa druge strane cevi je voda od 10 C. Velika razlika u temperaturi dovodi do gotovo trenutnog hlađenja pare ispod tačke kondenzacije ali sa posledicom da je onaj sloj vode, uz samu stenku cevi, sad ugrejan na, recimo, 30 C. Već sledeća količina nove vrele pare ima razliku od, ne više 80 C nego 60 C i više će joj vremena trebati da se kondezuje.
Zamislite sad vaš statični hladionik: u cev dolazi i dalje para od 90 C a sa vanjske strane cevi voda je, uz samu cev (jedan tanak film vode) 60 C, pa sve dalje od cevi temperatura polako pada, da bi tek na 10 cm od cevi bila 10 C. Jasno je da je za kondenzaciju najvažnija temperatura vode uz samu cev, a ona je u ovom primeru toliko visoka da nam treba prilično dugačak put da se para u potpunosti ohladi na temperaturu ispod tačke kondenzacije.
Konstrukcija protočnih hladionika takva je da se protokom hladne vode redovno i sa same kondenzacione cevi odvodi ugrejana voda i zamenjuje je sveža, hladna. Dakle, kod ovog hladionika imamo situaciju da je hlađenje uvek (u teoriji) onakvo kakvo je bilo na samom početku destilacije.
Kod statičnih hladionika je razlika u hlađenu između početka destilacije i kasnije faze bitno drugačija. Voda uz samiu cev je bitno toplija nego na početku i njeno daljnje brzo zagrevanje sprečava samo hladnija voda koja je udaljena od cevi. Dakle indiretno, a to znači i sporo.
Pustiti vodu da protiče kroz statični hladionik ima smisla jer će najverovatnije rashladiti udaljene slojeve vode (udaljene od kondenzacione cevi) i oni više neće biti, recimo, 25 C nego ponovo 10 C, pa će to imati i uticaja na malo smanjenje, ili bar održavanje, temperature vode uz samu cev, ali to je još uvek daleko od situacije koju imamo u protočnom hladioniku gde se, verovatno, i sam tanki film vode uz kondenzacionu cev zamenjuje novom, hladnom vodom.
-
Kao i uvijek lijepo si to objasnio, neznam samo odakle ti toliko strpljenja. A koliko s i u kom smislu povećava kvaliteta tako hlađenog destilata?
-
Kao i uvijek lijepo si to objasnio, neznam samo odakle ti toliko strpljenja. A koliko s i u kom smislu povećava kvaliteta tako hlađenog destilata?
:D
Odaću vam jednu tajnu: to je način učenja. Na taj način sam uvek, i dok sam išao u školu, utvrđivao gradivo. Sve ono što sam pročitao, kao osnov za znanje memorisao u svojoj glavi, morao sam uvek još jednom glasno da iznesem u formi jedne artikulisane priče na zadanu temu.
Najpovoljnije je uvek bilo ako me slučajno neki drugi učenik pita da li je meni to jasno, i da li bih mogao i njemu da objasnim. Tad bih imao razloga za takvu priču. Inače ispadne da sam sa sobom pričam.
Ja ne vidim razloga da destilat ohlađen u protočnom hladioniku bude drugačije kvalitete nego u statičnom. Pare su ohlađene, ili nisu. Ako jesu, onda su u potpunosti kondenzovane.
Ili da kažem ovako: moguće je zamisliti situaciju kad stepen hlađenja ima uticaja i na kvalitet destilata ali onda smo u zoni slabog hlađenja sa nužnim gubicima destilata jer se para (delomično) nije kondenzovala i napustila hladionik u obliku pare.
-
Da, ima svakaki prijedloga a ovaj sa slamom je jos i dobar. Neki stari ljudi na selu mi kazu da su oni stavljali paprat na dno sto mi se bas i ne svidja jer ne vjerujem da to nije ostavilo traga na aromi tropice.
Obilazim ovaj vaš prilog već par puta, i uvek mi se brk nasmeši kad ga vidim, pa sam odlučio i da ga komentarišem:
Ideja sa paprati nije uopšte loša! Kasnije se ta rakija može ponuditi kao travarica, podgrupa papratnjača.
-
Obilazim ovaj vaš prilog već par puta, i uvek mi se brk nasmeši kad ga vidim, pa sam odlučio i da ga komentarišem:
Ideja sa paprati nije uopšte loša! Kasnije se ta rakija može ponuditi kao travarica, podgrupa papratnjača.
Ha, ha ova ti je dobra ! Brze to patentiraj dok netko nije maznuo patent.
-
Alambiče u pomoć!!!
Situacija je slijedeća. Upravo htjedoh razrijediti destilat, te sam u toj namjeri izdestilirao obicnu vodu. Međutim dobivena voda bila je prvo zamućena (što i nije problem, jer se lako izfiltrira), a drugo imala je miris i okus po, ja mislim bakru, odnosno unutarnjem dijelu kapka od kazana. Kazan i kapak sam prije destilacije vode oprao obićnom vodom. Jeli takav miris i okus normalan i na koji način destilirana voda koja se kupi u trgovini ima u potpunosti neutralan okus, što bih i ja zeli dobiti. Gdje sam pogrijesio? Unaprijed hvala.
-
Alambiče u pomoć!!!
Situacija je slijedeća. Upravo htjedoh razrijediti destilat, te sam u toj namjeri izdestilirao obicnu vodu. Međutim dobivena voda bila je prvo zamućena (što i nije problem, jer se lako izfiltrira), a drugo imala je miris i okus po, ja mislim bakru, odnosno unutarnjem dijelu kapka od kazana. Kazan i kapak sam prije destilacije vode oprao obićnom vodom. Jeli takav miris i okus normalan i na koji način destilirana voda koja se kupi u trgovini ima u potpunosti neutralan okus, što bih i ja zeli dobiti. Gdje sam pogrijesio? Unaprijed hvala.
Iskreno, niti mi se tako šta ikad dogodilo, niti potpuno razumem problem!
Ako je instalacija bila čista kako je destilat vode mogao da se zamuti!? Kakav je to talog? Od čega?
Isto pitanje i za bakar (mislite verovatno na bakreni sulfat). istina, ponekad je potrebno nekoliko litara vode destilirati da se ipere nataloženi bakreni sulfat, naročitou spirali, ali vi kažete da imate hladionik sa diskovima, a ne spiralu. Znači, ako instalacija nije bila plava onda ni destilirana vode ne može biti plava.
-
Neznam što da ti kazem. Nije bilo taloga u vodi, al je voda mutna i zaudara. Meni je jedini odgovor na ovaj problem da sam mozda trebao sa sodom očistiti kotao, neznam što bi drugo bilo. Naime, ja sam nakon destilacije krušaka kotao opravo samo obicnom vodom.
-
Da, moguće je.
Pojedini komovi, a tu svakako spada i kruška, ostavljaju debele taloge nečistoće na stenkama instalacije. Svakako treba kompletnu instalaciju oprati sodom a potom nekoliko litara vode destilirati se instalacija potpuno očisti.
Ne bih znao reći šta sad treba da uradite. Možda još jednom destilirati ili pokušati očistiti aktivnim ugljenom.
-
Ma nema problema, probat cu ponovno.
-
Imam jedno pitanje:
Susjed u selu namjerava peći rakiju iz koma šljiva koji stoji od prošle godine. Kom se nalazi u drvenim kacama pokriven najlonom koji je obuhvačen špagom oko kace. Pitanje je da li se uopće isplati peći rakiju iz tog koma ili ga je bolje baciti.
-
Ne znam koliko će vas sad zadovoljiti ovaj odgovor ali ću ga ipak napisati:
Glavno pitanje je ovde da li je kom još uvek dobar. Ja to ne znam (a i kako bih mogao znati!?), ali dajem mu još dobre šanse.
Da bi se ustanovilo u kakvom je stanju kom treba ga probati. Kako probati, pitate se vi.
Pa, ustima!
Ja svaki svoj kom probam. Ako niste u stanju da to uradite onda postoje samo dve mogućnosti: ili kom više nimalo ne valja i treba ga baciti, ili vi niste za posao destilatera!
Ja svaki svoj kom poznajem po ukusu! I na osnovu ukusa koma mogu unapred očekivati rezultat destilacije.
Za ovaj kom konkretno prvo treba ustanoviti da nije prokisao. To se odmah oseti (nosom) kad se nadnesete na njega. Ako ima previše hlapivih kiselina, one vam odmah udare u nos, i tu se ne može ništa uraditi.
Može međutim biti da je krovina potpuno prokisla, i da vam hlapive kiseline iz krovine udaraju u nos, zato prvo skinuti krovinu sa koma. Pri tome, s obzirom na situaciju (dugo stajanje koma) ne štedeti nego je skinuti duboko u zdrav kom (ako ga ima još zdravog, naravno).
Eto, tako nekako ja o tome mislim.
-
Nemam bas iskustva sa pecenjem rakije (nesto malo sa komovicom) ali prvo sto mi je palo na pamet je koliko je alkohola ostalo u toj komini...
-
Nemam bas iskustva sa pecenjem rakije (nesto malo sa komovicom) ali prvo sto mi je palo na pamet je koliko je alkohola ostalo u toj komini...
Zašto?
Ne treba očekivati značajniji gubitak alkohola, pogotovo što je kaca bila zatvorena.
-
U tom slucaju jos bolje...
Kao sto rekoh to mi je palo na pamet, alkohol je lako isparljiv a kaca prekrivena najlonom....
-
???Pozdrav ljubiteljima pečenja rakije!!
Još malo pa će početi sezona pečenja rakije i vrijeme je da se uključimo u problematiku.
Evo ja bih počeo s pripremanjem koma od kruške viljamovke. Da li se preporučuje dodavanje suhog kvasca,
hrane za kvasce,enzimatski pripravci za razbijanje pektina i dodavanje sredstva za namještanje kiselosti PH vrijednosti?
Molio bih alembika ili nekog drugog vrsnog poznavatelja, da mi nešto više napiše o ovoj problematici
-
Koliko sam vrstan, ne znam, ali evo koliko znam:
Viljamovka bi trebalo da je već obrana. Ili je branje upravo u punom jeku.
Nemojte koristiti trule plodove. Ta "filozofija", po kojoj je za rakiju svaki, pa i truli plod, dobar, nije ispravna. Istina, ako je kruška malo oštećena (od grada, recimo) to ne smeta, ali nikako ne koristiti natrule i nezrele plodove. Dakle, izvršiti selekciju plodova i sve nepodobne odstraniti.
Bilo bi dobro da se plodovo operu pre skladištenja.
Posle toga se slože u gajbice i toplo uskladište.
Kako je vreme još uvek toplo biće dovoljno da se uskladište negde po krov. Kruška, naime, treba još da dozri. Zas to će joj trebati još 2-3 nedelje.
kad je kruška viljamovka zrela onda je potpuno meka. Gotovo da je nije ni potrebno muljati ili mleti jer se raspada pod vlastitom težinom.
Vrenje izvršiti tiho.
Ovo znači ili na niskoj temperaturi (u podrumu, recimo) ili sa selektovanim kvascima za tiho vrenje. Ako je vrenje burno izbaci se sa ugljendioksidom i puno "arome". Ovo se kasnije vidi na rakiji - ne miriše na krušku koliko bi trebala.
I u jednom i u drugom slučaju vrenje bi trebalo izvesti sa selektovanom kulturom kvasca. Obavezno dodati i kvaščevu hranu.
Pektoenzim nije potreban, ali podešavanje kiselosti jeste. Kruška se i uzima najčešće kao primer kad je kominu potrebno dokiseljavati jer je količina topivih kiselina u kruški niska.
Veliki proizvođači to rade sumpornom kiselinom a manji mogu i sa citrunusom. Kiselost podestiti na, recimo 8-9 grama kiseline po litri (kruška normalno, ima oko 3 grama!)
-
hvala alambik na odgovoru,uglavnom sam sve razumio što se tiče ukomljavanja viljamovke.prošlu godinu viljamovka mi nije imala dovoljno dobar
miris i okus, pretpostavljam da je to zbog prenaglog vrenja usljed visokih temperatura i nisam stavljao suhi kvasac.
a sad te molim još jedan odgovor. viljamovku sam dosad obavezno pekao dva puta.kod prve destilacije uzimao sam sve dok nije počela teči oko 10 % alk. bez odvajanja prvog, srednjeg i zadnjeg dijela, a kod drugog pečenja sam izdvajao prvi dio oko 3% i prekidao sam sredinu na 40% alk.
zanima me dali je potrebno i u prvom pečenju odvajati prvi i zadnji dio i koliko ? i da li ima kakve koristi da se prvi i zadnji odvojeni dio ponovo prepeku,što se od toga može dobiti?
-
Pokušaću vam jednostavno odgovoriti.
Kad se rakija peče prvom destilacijom dobije se sirova rakija, i tu se nikad ne odvaja prvenac i patoka (nije potrebno).
Ali kod eau-de vie, a to je ono što mi svi pravimo, i zovemo to jednostavno rakija, problem je drugačiji.
Mi destilišemo sa aromom i to je nešto sasvim drugo nego proizvodnja alkohola.
Pretpostavimo ovako: utvrdimo određene kriterijume po kojima ćemo ocenjivati kvalitet svake kapi destilata (vrlo teško ćemo utvrditi takve kriterijume a pogotovo ne za svaku kap, ali ovo je samo teoretsko razmatranje problema).
Na osu X nanosimo vreme od početka destilacije a na osu Y kvalitet.
Kad destilacija počne, prvu kap unosimo na X=0 a kvalitet na određenu vrednost Y.
I za svaku kap tako.
Kriva će izgledati onda ovako: od početne vrenosti će se prvo penjati i u jednom trenutku će postići svoj maksimum, a posle toga će padati.
Postignuti maksimum je, dakle, ona kap destilata koja je, kvalitativno najbolja.
Ali to je samo jedna kap!
Dakle, u svakom slučaju moraćemo u rakiju da uzmemo i sve one kapi koje nisu na samom vrhu krivulje. Koje sve, to jest odakle dokle, zavisi od vas i vašeg destilatorskog umeća.
Za viljamovku je karakterestično da se, i posle prvenca, još uvek ne hvata rakija!!!
Tri uzvičnika! Ne morate mi ovo na slepo verovati već proverite sami.
Radi se o tome da kod viljamovke najbolja aroma izlazi kad temperatura u kapku poraste na nekih 87-88 C, a to je u uznapredovalom stadiju destilacije.
Takođe morate odrediti i kad je kraj te najbolje frakcije. Pri tome se ne možete držati nikakvih shema jer je svaki kom priča za sebe. Ja mislim da ćete kod viljamovke moći ići i ispod 40 postotaka, ali nemojte mi verovati na reč. Morate sami to proveriti.
Kad jednom dođete do odgovora u kojem delu spektra hvatate glavni proizvod, eau-de-vie de Poire Williams, biće vam zadatak da celu destilacionu frakaciju maksimalno skoncentrišete u željeni deo spektra.
Sa alambikom su mogućnosti za to ograničene ali se može malo "zbiti" u željenom delu nameštanjem jačine koma i kontrolom jačine vatre.
I na kraju: ne verujem da viljamovku treba prepicati. Eventualno jedan kotao ispeći kao sirovu rakiju pa njome ojačaviti kom da bi se, kako sam gore opisao, nameštanjem jačine koma dobijao najveći mogući procenat destilati u želejenom opsegu.
-
slažem se sa tvojom tvrdnjom da možda viljamovku netreba prepicati. iz vlastitog iskustva znam da prepicana viljamovka nije bila ništa bolja od viljamovke koja se je pekla jedanput,ali nisi mi ništa rekao o količini izdvajanja prvenca i patoke,pa te molim nekoliko riječi o tome. znam da je najbolje doći do tih količina vlastitim iskustvom,odnosno degustacijom mirisa i okusa pojedinih faza destilacije, ali vjerojatno postoje okvirni postoci odvajanja prvenca i patoke u odnosu na količinu koma koji se peče.
-
Prvenac se, standarno, izdvaja, u prepeku, između 1% i 2% od ukupne količine u kazanu.
U jednokratnoj destilaciji je to manje (upola manje, ili čak jedna trećina).
Ali ako ste pažljivo pročitali šta sam napisao u prethodnom prilogu videli ste da ja, za viljamovku, sugerišem više od 3 frakcije.
Idemo ovako shematski:
jedna frakcija - Ovako se destiliše sirova rakija, za prepek. Znači ništa se ne odvaja.
dve frakcije - Najčešći način destilacije u seljačkoj domaćoj radinosti. Frakcionišu se rakija i patoka (prvenac se ne odvaja nego je deo rakije)
tri frakcije - Standardna destilacija. Frakcije su prvenac, rakija i patoka
pet frakcija - Posle prvenca hvata se frakcija koju ćemo nazvati alkohol I, posle njega rakija, pa onda alkohol II, i na kraju patoka
Za viljamovku vam ja sugerišem 4 frakcije. Iz one sheme od 5 frakcija ispada alkohol II. Dakle: prvenac, alkohol I, rakija i patoka.
Za patoku vam ne znam reći. Mislim da kod viljamovke možete ići dosta "nisko", to jest preći sa rakije na patoku ispod 40%. Ali to ćete morati sami odrediti.
-
ako sam te dobro razumio, sugeriraš jednokratno pečenje rakije viljamovke u 4 frakcije ojačavanjem koma sa sirovom rakijom. a što s frakcijom alkohol I, predpostavljam da ju treba razvrstati u više dijelova i odlučiti koji su nepoželjni u rakiji, a koji idu u rakiju.
-
Da, upravo tako!
Ali to je moj predlog. Moja ideja koju vi sami morati razraditi.
Kao što sam rekao, najbolja viljamovka poteče kad temperatura u kapku poraste na 87-88 C, a to nije odmah nakon odvajanja prvenca, nego kasnije. Ako biste i ovu frakciju (koju sam nazvao alkohol I) spojili sa rakijom, s obzirom da je to viljamovka slabijeg kvaliteta (manje aromatična), utoliko biste "pokvarili" rakiju.
Ojačavanje koma sirovom rakijom ima za cilj jedino da se frakcija rakije makismalno produži, to jest da se smanji frakcija patoke.
S druge strane, upravo ovo povećavanje procenta alkohola u komu produžiće frakciju alkohol I!
Ako ste zaista zainteresovani da istražujete, imate volje i vremena za to, savetujem vam da ispečete jedan kazan neojačanog koma ali tako da ga frakcionišete na pola litre. Dakle, nakon što je jedna politra puna, odvajate je, i hvatate drugu.
Kad ste celu destilaciju dobili tako u politre, koje ste numerisali rednim brojevima, nakon par dana izmerite jačinu svake politre, zapišite je, a potom sve ih razredite vodom na istu jačinu (recimo 40%), i nakon nekog vremena degustirajte svaku politru.
Na ovaj način ćete odrediti u kojem rasponu jačine (s obzirom da na kapku nemate termometar, inače biste mogli to odrediti prema temperaturi, što je malo preciznije) želite da hvatate rakiju.
Pretpostavimo da je to između 55% i 35%.
U tom slučaju jedino vam još ostaje da nameštanjem jačine koma maksimalno povećate (procentualno) upravo ovaj deo spektra.
-
Naravno, nisam ništa rekao o tome da li je ovakvo frakcionisanje samo teorijsko ili i realno.
Pod ovim mislim sledeće:
Zamislite da imate puno krušaka, i da pravite i druge različite proizvode, kao što su liker od krušaka, kruške u alkoholu, i slično. U tom slučaju alkohol I možete zaista odvojeno hvatati i koristiti ga za, recimo, stavljanje krušaka u alkohol, a prvenac i patoku spojiti, još jednom prepeći, i koristiti za pravljenje likera od krušaka.
Ako to nije slučaj, nego ćete recimo, na kraju imati samo 2 frakcije, rakiju viljamovku i kruškin destilat od kojeg ćete, dodavanjem ekstrakta praviti kruškovac, tada pri destilaciji ne morate ni odvajati alkohol I. Tada jednostavno hvatate jedan dugi prvenac i, realno, tad se ovo četverodelno frakcionisanje svodi na odvajanje 3 frakcije, a tim što je prvenac neobično dug i duboko ulazi, u poređenju sa nekim drugim destilacijama, u rakiju.
Milism da je to jasno, ali morao sam još da dodam ovo razjašnjenje da ne bi bilo zabune.
-
Iz ovog gore je jasno da ćete od kazana dobiti malo viljamovke i puno drugorazrednog destilata. Od ovog destilata pravićete neke druge proizvode koji neće kvalitativno biti loši, ali to su ipak sekunardni proizvodi i njima ćete pokrivati, makar delimično troškove proizvodnje.
Ono što ostaje kao glavni proizvod je rakija viljamovka, eau-de-vie de Poire Williams, i to je destilat vrhunskog kvaliteta (pod uslovom, dakako, da ste ga napravili kao vrhunski destilat, a za to je potrebno sve maksimalno dobro uraditi, od branja kruške, selekcije i ukomljavanja, do butiljiranja), koji i mora i treba biti skup. On nije predviđen za napijanja (za to postoji dovoljno rakija koje Srbijanci zovu džibrama) nego za po jednu čašicu u specijalnim prilikama.
Smatram da boca ove rakije, od 7 dl, sa svim plaćenim dadžbinama, i samo u eksluzivnim dućanima, ne treba da košta ispod ispod 250 kuna, od čega je vaša neto zarada bar 100.
-
hvala alambik na tvojim savjetima.Mislim da sam te sve razumio. Evo baš se spremam ovih dana početi peči viljamovku pa ču malo istraživati onako kako si ti predložio, pa ču ti se javiti s rezultatima ili ako mi nešto neće biti jasno.
-
molim te alambik da mi odgovoriš zašto mi se gornji dio koma,zakorena kapa, spustila, to jest utopila u tečni dio koma. i još jedno pitanje: razredio sam običnom vodom cca 10% kom prije destilacije, jer mi se učinio dosta gust. da li sam pogrešio i da li će to utjecati na kvalitetu???
-
molim te alambik da mi odgovoriš zašto mi se gornji dio koma,zakorena kapa, spustila, to jest utopila u tečni dio koma. i još jedno pitanje: razredio sam običnom vodom cca 10% kom prije destilacije, jer mi se učinio dosta gust. da li sam pogrešio i da li će to utjecati na kvalitetu???
"Zakorena kapa", ili krovina, "lebdi" iznad tečnog dela koma sve dok kom radi. Kad vrenje završi ona se malo potopi. Međutim ne potpuno.
Tako da ni meni nije jasno šta se dogodilo. Osim ako je vi niste gurnulo u tečno deo, ona se potpuno nakvasila, i potonula.
O kakvom komu je reč?
To sa vodom nema veze. Za toliko će kom biti slabiji i ništa više.
-
Kom je od kruške viljamovke,dakle kapa se spustila, a na vrhu je isplivao sok i to bistri, po kojem je plivala bijela pljesan.to mi se dogodilo u bačvi u kojoj sam kom pokrivao najlonom, ali i u bačvi u kojoj kom nisam pokrivao najlonom. kom je stajao 21 dan.
U međuvremenu ispekao sam prvi kotao viljamovke i hvatao sam ju po pola litre kako si mi savjetovao. moja zapažanja su slijedeća :
1. prva destilacija u klasičnom kotlu 100 lit s mješačem, količina koma 70 lit, u kom dodano 1kg šećera otopljenog u 5 lit vode,pečenje na plin.
2. bašica (68 % alk) i rakija sve do 45 % alk bili su kristalno bistri, a onda se počela lagano mutiti,da bi sam kraj patoke (25-10 % alk) bio nešto manje zamućen.
3. Došao sam do zaključka, da je ovaj zamučeni dio sve patoka , dakle ispod 45% alk,
4. najboji srednji dio bio mi je od 45% - 60% alk
5. bašica od 60%- 68% alk i to 1- 1,5 l
-
OK, sad znate šta vam je dalje činiti.
I, dakako, sledeće kazane ne morate više frakcionirati - bašica od početka do 60%, rakija do 45%, i dalje patoka.
Bašicu i patoku pomešajte i još jednom destilirajte uz ponovno odvajanje bašice i patoke, a rakiju možete, ili ostaviti da malo, u takvom jakom obliku, zri nekoliko meseci, pa da je onda razredite, ili da je odmah razredite.
Bojim se da će i u prvom i drugom slučaju da se prvo zamuti, ali se nadam da će se nakon par meseci sama od sebe izbistriti.
Ako se zamuti, i neće sama da se izbistri, a vi baš hoćete bistru rakiju (nije nužno! u poslednje vreme sve češće nailazim na pristalice nebistrenja prirodnih voćnih rakija koje su se zamutile zbog razređivawa vodom!), možete je izbistriti bentonitom.
Napišite kasnije šta ste uradili sa viljamovkom i sa kavim rezultatom. Baš me zanima.
(za način razređivanja pročitajte šta sam o tome napisao u drugim prilozima, a ako ne može naći kažite pa ću ponoviti)
-
postupak razređivanja znam .
Nego pojasni mi što je to bentonit, da li ima kakav drugi naziv, da li se može koristiti sredstvo s kojim se bistri vino ? ja sam inače čuo samo za filtriranje rakije kojom se bisrti rakija.
Još me nešto muči kod pečenja rakije: pošto pečem na plin naštimam tako da ide konstantno vrlo tanki mlaz, tako da mi u jedan sat iscuri jedna litra rakije, pa tako jedan kazan od 70 litara koma pečem 8-9 sati što mi je jako dugo.Moje pitanje je: Da li ću i koliko utjecati na kvalitetu rakije ako pojačam curenje, to jest smanjim trajanje pečenja ?
-
Bentonit se naziva još američka glina, i mislim da nema drugačijeg naziva, a to je upravo sredstvo koje se koristi za bistrenje vina.
Filtrirati se isto može, dakako, ali čestice neotopljenih eteričnih ulja su toliko sitne da nije dovoljno filtriranje kroz filter papir. Dakle, treba skupa instalacija za filtriranje (lično nemam iskustva s tim).
Povećanjem snage destilacije, a o tome sam pisao nekoliko puta na ovom forumu, dovodi do povećanja temperature u kapku. U principu, samo po sebi, ništa katastrofalno, ali morate računati s tim.
Ispričaću vam sam kao primer kako je izgledalo moje jedno frkacionisanje na pola litre koje sam napravio da bih znao kako da destilešem neki kom, a koje sam destilirao vatrom na drva.
Prvo sam, da što šre provri, napravio jaku vatru i, iako to nije bila namera, sa jakom vatrom ušao i u početak destilacije. Onda sam vatru smanjivao tako da sam je skoro ugasio. Potom, da se ne ugasi ponovo sam je malo previše razgorio. I prvih nekoliko politri imalo je ovakve jačine:
1. 74% 2. 70% 3. 75% 4. 72% 5. 62% 6. 68% itd. itd.
Vidite jasnu zavisnost između postotka alkohola i jačine vatre. I naravno, nije najvažniji postotak alkohola ali on govori o ukupnom kvalitetu destilata.
-
I evo, iskoristiću ovo vaše pitanje da još jednom ponovim osnovni princip destilacije, na primeru:
Uzmite da u kotlu imate kom od 10% alkola. Ova jačina određuje temperaturu ključanju. Kom od 10% alkohola ključa na 93 stepena Celcijusa.
To je tako u bilo kom kotlu, sa bilo koliko jakom vatrom, jedini je preduslov da je pritisak u kotlu 1 atmosfera, a to uvek jeste slučaj jer destilacioni kotlovi su otvoreni sistemi i ne dolazi do stvaranja pristiska.
Dakle, kad kom provri iz njega se podiže para koja je zagrejana na 93 C. Jačina vatre određuje samo količinu pare, a ne i njenu temperaturu. Dakle, što jača vatra, više pare od 93 C, i obratno, ako smanjite vatru manje pare.
Ta se para sastoji od pare alkohola, pare vode, i pare svih ostalih jedinjenja koja se na toj temperaturi zajedno isparavaju, i u količini u kojoj se na toj temperaturi isparavaju.
Sledeća stvar koja je već unapred određena je sastav pare. Dakle, ne samo da kom od 10% alkohola vri na 93 C nego i u pari takvog koma ima 55% alkohola i 45% vode. I ovo je određeno fizikalnim zakonima i mi tu ne možemo ništa uraditi.
I ta para se sad podiže u kapak i udara u njegove stenke. Na taj način se kapak zagrejava i onda odaje toplinu na okolinu.
Uzmimo da je dotok nove pare konstantan i pretpostavimo da je to 1,5 g po sekundi.
Pretpostavimo dalje da je snaga destilacije 2 kW od čega je 0,5 kW potrebno za održavanje koma na temperaturi ključanja a da sa preostalih 1,5 kW isterujemo tih 1,5 g pare.
Ovo znači, drugim rečima, da se kapak zagrejava snagom od 1,5 kW. Kapak počinje odmah da odaje svoju toplinu na okolinu. Snaga kojom to radi je u početku mala tako ne uspeva svu toplinu koju primi od pare da preda okolini pa se zagrejava, temperatura mu raste. Međutim, kako mu temperatura raste, raste i snaga kojom odaje toplinu u okolinu. U jednom trenutku će kapak odavati u okolinu toplinu snagom od 1,5 kW. U tom trenutku će kapak svu toplinu koju primi od pare odmah odavati na okolinu što znači da se sam neće više zagrejavati. Sistem je u termodinamičkoj ravnoteži.
Termodinamička ravnoteža se uvek uspostavi na temperaturi kapka koja je ispod temperature pare. Dakle, kapak nikad ne može, pod ovim uslovima, da se zagreje na 93 C, nego u termodinamičku ravnotežu dolazi na nižoj temperaturi od ove.
Kad bismo hteli da kapak bude što topliji (a upravo, po pravilu, želimo uvek obruto, to jest hoćemo da bude što hladniji) mi bismo morali praviti kapke sa dobrom termičkom izolacijom. Dakle kapak omotan debelim slojem staklene vune, ili nekog drugog izolacionog materijala. Što bolja izolacija tim bi se temperatura kapka, kad postigne termodinamičku ravnotežu, više približavala limitnoj vrednosti, a to je temperatura pare koja dolazi na njega, u našem primeru 93 C.
Kako mi obično nastojimo da nam kapak bude što hladniji, ne samo da ga nećemo izolirati, nego ćemo koristiti za izradu kapka što bolji provodnik. Provodnik je suprotan pojam od izolator. To i jeste jedan od razloga zašto se u gradnji destilacionih kotlova koristi bakar, najbolji vodič od svih metala.
Uzmimo da se u našem primeru ravnoteža uspostavila na 85 C. Tad je kapak 8 C hladniji od pare. U toj pari imamo paru alkohola koja je na 93 C dosta pregrejana, i paru vode koja je na 93 C nešto pothlađena (temperatura ključanja alkohola je nešto preko 78 C a vode 100 C). Znači, kad ova para udari u stenke kapka, deo će se tamo kondenzovati, i to uglavnom onaj deo sastavljen od vode. Kad se na kapku nakupi dosta kondenzata počinje da kaplje na dole, nazad u kotao. Ovu povratnu kišu nazivamo interni refluks i vrlo je važna za destilaciju.
Dakle, sa kapka pada kiša od 85 C i susreće se sa parom od 93 C. Ovo rezlutira time da interni refluks "u hodu" kondenzuje dio pare koja mu dolazi u susret i povlači je sa sobom nazad u kotao. Para koja se kondenzuje uglavnom je onaj deo sastavljen od vode.
Tek ona para koja prođe nekondezovana kroz ovu kišu izlazi u hladionik. To je, recimo, u ovom slučaju para sa 78% alkohola (od početnih 55%).
Ako sad pojačamo vatru više će pare dolaziti na kapak što znači i više topline, pa će temperatura kapka morati da poraste da bi se uspostavila nova termodinamička ravnoteža. Neka je nova ravnoteža uspostavljena na 88 C. To znači da će interni refluks sad biti topliji, a to dalje znači da će se manje vode iz pare kondenzovati i pasti nazad u kotao, a to, na koncu znači, da će u hladionik sad doći para nešto bogatija vodom, to jest sa manje alkohola.
I obratno, ako smanjimo vatru, dotok nove topline na kapak će se smanjiti pa će kapak početi odavati u okolinu više nego što primi i tako će početi da se hladi. Hladiće se sve do one temperature dok se ne uspostavi nova ravnoteža. Recimo neka je to sad 82 C. Dakle, dobićemo hladniji refluks i više kondenzacije vode u pari, to jest jaču rakiju.
Inače, nevezano za ovu teoretsku priču, ovako sporo kako vi destilišete, rade u Francuskoj konjak (bar tako kažu), a ja lično mislim da možete za skoro sve rakije bitno povećati snagu destilaciju. Evo neka vam ovo bude neki orijentir: za skoro sve rakije iz našeg podneblja, u gotovo svim destilacionim kotlovima koji se tamo koriste, uobičajena brzina destilacije sa kotlom od 100 litara (a to je 70-80 litara komine), iznosi između 3-5 litara na sat.
-
Destilaciju sam vršio sporo "kap po kap" slušajući priče starih ljudi koji su govorili da na taj način izlazi najkvalitetnija rakija.
Ako pojačam destilacju tako da izlazi 3-5 litra na sat,po teoriji koju si napisao,povečat će se i količina vodenih para,dakle curit će slabija rakija,pretpostavljam i manje aromatična. Da li sam u pravu ?
A u tvom pokusu koji si naveo smanjivanjem vatre dobivao si slabiju rakiju,a pojačavanjem vatre dobivao si jaču rakiju, pa mi sad ovo baš nije jasno, kosi se jedno s drugim.
-
Zeez, ne zez!
Pojačavanjem vatre curi slabija rakija a smanjenjem jača.
Jača rakija je manje aromatična a slabija jače.
O kvaliteti se već ne može tako jednostavno suditi jer je moramo prvo definirati.
I dajte pročitajte već jednom šta sam o tome naširoko pisao na temi o teoriji destilacije, ili šta sam ponovio, ukratko, u gornjem postu, jer radi se o abecedi destiliranja, a vi ste, cenim, natprosečno ozbiljan destiler pa je šteta da se frljate osnovnim pojmovima iz destilacije.
-
Zeez pazljivo procitaj alambikov prethodni post i sve ce ti biti jasno...
Ako nemas zivaca da citas sve skoncentrisi se na ovo
Uzmimo da se u našem primeru ravnoteža uspostavila na 85 C. Tad je kapak 8 C hladniji od pare. U toj pari imamo paru alkohola koja je na 93 C dosta pregrejana, i paru vode koja je na 93 C nešto pothlađena (temperatura ključanja alkohola je nešto preko 78 C a vode 100 C). Znači, kad ova para udari u stenke kapka, deo će se tamo kondenzovati, i to uglavnom onaj deo sastavljen od vode. Kad se na kapku nakupi dosta kondenzata počinje da kaplje na dole, nazad u kotao. Ovu povratnu kišu nazivamo interni refluks i vrlo je važna za destilaciju.
Dakle, sa kapka pada kiša od 85 C i susreće se sa parom od 93 C. Ovo rezlutira time da interni refluks "u hodu" kondenzuje dio pare koja mu dolazi u susret i povlači je sa sobom nazad u kotao. Para koja se kondenzuje uglavnom je onaj deo sastavljen od vode.
Tek ona para koja prođe nekondezovana kroz ovu kišu izlazi u hladionik. To je, recimo, u ovom slučaju para sa 78% alkohola (od početnih 55%).
Poenta price je da kapak treba da bude sto hladniji (slabija vatra) jer u tom slucaju se vise kondenzata vraca u kazan (refluks). Na taj nacin se para obogacuje lakse isparljivom fazom (alkohol) i dobijas jacu rakiju...
-
Vidim da je alambik izgubio strpljenje sa mnom, ali neka mi oprosti. Daje puno informacija pa nije čudo da se "amater-početnik" kao ja malo zbuni.
Razumijem ja dioda poantu koju si napisao , ali teorija je jedno a praksa drugo. Vidio si moj post kad sam rekao da destiliram 1litru rakije za jedan sat,dakle najslabijom mogučom vatrom držim kapak što hladnijim, a alambik mi odgovara da je to presporo, te da je uobičajena brzina 3-5 lit na jedan sat. Dakle pojačavaš vatru,pojačava se toplina kapka i naravno, drastično se mijenja režim destilacije. Kad bi tom brzinom destilirao, curilo bi kao iz pipe za vodu, pa gdje je u svemu tome onda teorija "kap po kap" i da li ta teorija uopće pije vodu.
Dakle da pojednostavim. ®elio sam samo znati da li i koliko mogu pojačati vatru da skratim destilaciju, a da ne izgubim na kvaliteti destilata ?
-
Ne, nisam izgubio strpljenje. Otkud mi pravo da gubim strpljenje u razgovoru sa nepoznatim?.
Jedna litra na sat, sa kotlom od 100 litara, zaista je kap po kap. Zaista, ja ne mogu da zamislim toliko tanak mlaz koji za sat vremena ne bi ipak dao više od 1 litre.
Ali u redu, ako vi kažete da može, i da je to zaista mlaz (koliko god tanak ali ipak mlaz, a ne kapanje), verujem vam.
Tri litre na sat je jedan tanak mlaz. Pet litara na sat je tek malo deblji. Kod 3 litre se mlaz, na izlazu, povija još nazad. Toliko je slab da kreće uz izlaznu cev pa se tek nakon par milimetara odvaja od nje.
Kod prebrze destilacije uhvati se preko 10 litara na sat. To sad više nije tanak mlaz.
Kad destilirate kap po kap onda zaista maksimalno snižavate temperaturu kapka i hvatate maksimalno jaku rakiju (za dati kotao).
Ono što ja želim reći je da to ne znači i automatski najbolju rakiju jer mi moramo prvo definirati šta je najbolja.
U primeru sa viljamovkom ste videli da najbolja poteče tek nakon 1,5 litru nakon početka curenja. To je daleko iza prvenca. To jest, očigledno je da najjača i najčistija nije proglašena najboljom.
Stara mudrost da je kap po kap najbolji način destilacije stoji, ali stoji relativno. Nekad su ljudi pravili lošije komove i hvatali rakiju duboko u patoku. Pod takvim okolnostima jedino što je malo popravljalo kvalitet destilata bilo je vrlo spora destilacija.
Mala brzina destilacije i danas je uslov za kvalitetnu rakiju ali se pri određivanju te brzine ne može po automatizmu uzeti "što sporije to bolje" nego pre "optimalizovati brzinu". Istina, ako se optimalizuje uvek dođemo do zaključka da treba sporo destilovati ali nema smisla ni presporo.
U svakom slučaju 1 litra na sat je, po meni, nepotrebno sporo.
I evo jedan kuriozitet:
U Švedskoj je proizvodnja alkohola kod kuće zabranjena. U zakonu to, međutim, tako nekako čudno piše da ispadne da je zabranjeno imati aparat za destilaciju. I onda su se Švedi dosetili i napravili neki aparat koji se ne može nazvati destilacioni aparat (po definiciji šta je destilacioni aparat) jer u njemu kom ne vri. Naime, zagreje se tek na nekih 50-55%. Taj se aparat, na toj temperaturi, ostavi nekoliko dana, i rezultat je nekoliko decilitara čistog alkohola.
Znači, uz jednu brzinu destilacije od 1 litra na sedmicu dobija se izuzetno čisti alkohol!
Sad se vi ravnajte prema tome pa smanjite vašu brzinu još više i videćete da će vaš destilat sve više ličiti na šprit.
-
hvala alambik. Tvoj odgovor mi je savršeno jasan, to je ono što sam želio čuti.
-
Prespora destilacija bi onda mogla biti jedan od razloga zašto mi rakija nema dovoljno dobru aromu, nego više vuče na špirit.
-
Između ostalog, da.
Kod destilacije imamo nekoliko faktora, a osim toga oni se stalno, kako destilacija odmiče, menjaju.
Jedini način da ih držimo sve pod kontrolom, i na najbolji mogući način "pomirujemo" (zato što su često jedan drugom suprotstavljeni) je da dobro razumemo osnovne principe destilacije.
Uzmite vaš sopstveni primer sa tek ispečenom viljamovkom. Rekli ste da je dobra rakija počela na 60% alkohola. Pre toga ste imali 1,5 litru bašice.
Bašica je, strogo tehnološki gledano, onaj početni deo kod destiliranja koji je bogat aldehidima. U kazanu od 70 litara koma, ako nije prepek, ta bašica, tehnološki gledano, ne bi trebalo da je veća od 4-5 dl. Vi ste ipak, opravdano, produžili bašicu na 1,5 litru.
Uzmite sad da je moguće jačinu vatre precizno regulisati (što, nažalost, ni izdaleka nije moguće). U tom slučaju biste vi mogli nakog pola litre bašice vatru toliko pojačati da vam, umest 68% curi 60% !!
Na taj način biste odmah nakon pola litre bašice ušli u zonu dobre rakije.
(ova rakija je, istina, drugačija nego ona kad je poteklo 60% 1,5 litre bašice, zbog drugačije ponude iz kotla, ali bi bila sasvim zadovoljavajuća i verovatno biste je mogli prirdružiti rakiji a ne stavljati je u bašicu).
Upravo ovo i jeste princip destilacije u savremenim destilacionim uređajima sa deflegmatorima. Deflegmatori su uređaji, u kapku, koji imaju autonomni sistem hlađenja vodom. Dakle, ono što ne možemo fino regulirati vatrom možemo autonomnim hlađenjem u kapku. U takvom uređaju vi biste hlađenje jednostavno, u početku, smanjili, ili potpuno isključili, a tek ga kasnije povećavali, i na taj način velik deo vašeg destilata "zbili" biste između 45% i 60%.
-
danas sam pekao kazan sa bržom destilacijom oko 3l u jedan sat, ali sad me muči curenje rakije koje nije jednolično, tj. curi u impulsima, kao što srce pumpa krv u žile. Znaš li uzrok te pojave? Je li to uobičajeno ?
-
Mislim da znam. Radi se o tome da se kom ne zagrejava ravnomerno. To se događa i kod dobre, široke vatre na drva, a naročito u destilaciji na plin. Površina na koju dolazi plamen je relativno mala što znači da je snaga po jedinici grejane površine velika. Tu dolazi do pregrejavanja koma tako da para koja se stvori tu, na dnu kotla, dobije veliku kinetičku energiju i pre nego što uspe da deo svoje topline prenese na ostalu masu izleti u kapak, i dalje u hladionik. U sledećem trenutku, nova para, ipak malo ravnomernije zagreje ostatak koma (jer je prethodna, na svom putu, ipak ostavila malo topline) pa u kapak izlazi para sa manje kinetičke energije. I sve tako u krug.
Problem je tim izraženiji što je površina zagrevanja manja (za istu ukupnu snagu, što će reći po jedinici grejane površine veća snaga), i time što je kom gušći (manja pokretljivost zagrejanih čestica unutar koma).
Dakle, kom treba redovno mešati.
Kad snagu toliko smanjite da destilirate samo 1 litru na sat, onda je snaga dovoljno mala da na dnu kotla, na mestu gde dolazi plamen, delovi koma ne mogu dobiti toliko veliku kinetičku energiju da sa dna do površine izlete a da prethodno veći deo svoje topline ne predaju ostatku koma.
Čak, ali to nije moje iskustvo nego sam ga čuo od drugih, neki destilateri ugrade mali elektromotor na mešalicu, sa redukcijom, pa tako mešanje koma, iako lagano, stalno se događa, i to garantuje ujednačeno zagrevanje.
Naravno, najbolje je rešenje indirektno zagrevanje kotla ali takvi kotlovi su značajno skuplji. To su kotlovi sa duplim dnom gde je u međuprostoru voda.
I opet jedan kuriozitet, ovaj put iz vlastite prakse:
Jednom sam destilirao toliko gust kom od nekih krušaka da je bio konzistencije dečje kaše. Stavio sam ga na sloj čiste slame (drugačije bi sigurno zagoreo) ali tad mi se javio drugi problem: delovi koma dobijali su toliku kinetičku energiju da su prolazili i hladionik nekondezovani, a ako samo malo smanjim vatru prestaje destilacija.
U osnovi to je ista pojava koju i vi opisujete samo ekstremnija, i bez ikakvog ritmičkog uspostavljanja (i rušenja) ujednačenog tempa.
-
alambik,hvala ti na svim dosadašnjim savijetima,razmišljanjima i iskustvima koje nesebično dijeliš nama nepoznatim ljudima. Ja sam evo danas ispekao posljednji kazan. Spremio sam rakiju na dozrijevanje i za 6 tjedana ću ju razrijediti, pa ću ti se javiti sa rezultatima.
-
Meni je opet drago ako sam makar malo pomogao u dobijanju kvalitetnije rakije i nema mesta zahvaljivanju jer radim to i zbog vlastitog užitka.
Jedino mi malo nedostaje na ovom forumu više ličnih iskustava učesnika i vlastitih razmišljanja i teza, pa da se otvori pravi debatni klub (ne svađalački, nije ovo politički forum!) koji bi svima bio od koristi.
-
Pretpostavljam da će Alambik kao stručnjak na ovom podforumu odgovoriti, a ako netko drugi zna svi savjeti su dobrodošli.
Evo malo sam pratio ovu raspravu i pročitao sve postove i odlučio sam ispeči malo rakije. To će mi biti 2. put u životu. Imam jedan mladi amaterski voćnjak i pribrao sam, oko 200 litara koma (kruške, šljive i nešto bresaka) mislio sam da će toga biti ni 100 litara pa nisam odvajao posebno, a na kraju se ipak pribralo. Sada me interesira temperatura vode oko spirale, koliko ona smije biti topla. Jer koliko se sjećam nakon par kotlova prva polovica vode se dosta zagrije pa me interesira da li to treba nakon nekog vremena izbaciti i zamjeniti hladnom vodom ili netreba ????
2. pitanje. Nakon koliko dana se sirova rakija prepiče, dali se može odmah ili treba odstojati neko vrijeme?
-
Hvala na ovom tituliranju moje malenkosti kao stručnjaka. :)
Voda u hladioniku (stabarci) treba na vrhu da bude vrela, u polovici mlaka a dole, pri izlazu destilata iz hladionika, hladna.
Ako je hladionik dobro proporcioniran moralo bi biti moguće bar dva kazana u jednokratnoj destilaciji, ili čak jedan celi kazan u prepeku, izvesti bez rashlađivanja vode.
Ako je vodu ipak potrebno rashlađivati onda svežu, hladnu vodu dodajte crevom na dno hladionika, a vrelu, sa vrha odvodite van. Gotovo svaki hladionik ima na vrhu otvor za vrelu vodu. Ako nema onda morate improvizovati. Recimo nekim lončićem sa same površine prvo izgrabite desetak litara vode pa onda crevom, koje vežete uz neki štap, i potopite ga do dna, dodate deseta litara hladne.
Ovo ponoviti toliko puta dok ne dobijete onakav raspored hladne, mlake i vrele vode kako sam na početku opisao.
Čim primetite da se granica vrele i mlake vode spušta na dole, ponovo u akciju.
Sirovu rakiju je najbolje, pre prepicanja, ostaviti neko vreme da se stabilizuje (1-2 meseca, a može i duže).
Ovo je sigurno važno ako nam je ambicija vrhunski destilat, a ako nije (a sadova rakija za kakvu vi imate spremljen kom, sigurno ne može biti vrhunski destilat) onda je ova mera i manje važna. Dakle, ako vam je organizaciono lakše da odmah nakon prve destilacije i prepečete, uradite tako. Ako vam je pak svejedno, onda ostavite sirovu rakiju da se malo stabilizuje.
-
Zahvaljujem na brzom odgovoru.
-
Zbog cega dno kotla zna zagoriti i dali postoji kaka finta da se to izbjegne. A kada vec zagori kako ga najbolje i najlakse ocistiti ?
Otkad koristim trodijelni inox komplet protiv zagaranja koma,nikad,ama baš nikad nije mi zagorjelo,ma šta god pekao.Stavlja se na dno kotla,miješanje nepotrebno,a kotao sve čišći i sjajniji. Javi se na
pvt ili E mail .
(http://img171.imageshack.us/img171/164/slika007mh8.th.jpg) (http://img171.imageshack.us/my.php?image=slika007mh8.jpg)(http://img403.imageshack.us/img403/4525/slika008bb5.th.jpg) (http://img403.imageshack.us/my.php?image=slika008bb5.jpg)
-
Hvala za stručno, uvjerljivo i argumentovano pojašnjenje o osnovnim principima destilacije sa aspekta fizićkih promjena...
Na postavljenu tezu da je za sirovu rakiju najbolje, pre prepicanja, ostaviti neko vreme da se stabilizuje (1-2 meseca, a može i duže) stvarno me zanima iz kog razloga i molim te za pojašnjenje, kao i odgovor na pitanje, ako je uobičajena brzina destilacije sa kotlom od 100 litara (a to je 70-80 litara komine), iznosi između 3-5 litara na sat, kolika je na kotlu od 300 litara
-
Već duže vrijeme pečem razne rakije u bakrenom kotlu.Radim dobre rakije (moje subjektivno mišljenje).
Zanima me da li se mora destilacija vršiti baš u bakrenom kotlu? tj.da li bakar ima kakvog utjecaja na destilat, jer mnogi s kojima sam raspravljao tvrde da mora biti bakar,ali mi te tvrdnje nitko ne može argumentirati.
Pa . . . ako neko zna i ima volje nek mi objasni ???
-
Jako čudno pitanje za nekog ko je na forumu još od 2006. godine., ali nema veze makar da malo narušimo ovo masovno čutanje.
Na tvoje pitanje zašto bakreni kotao, kratak odgovor bi bio, iz više razloga koji se mogu svrstati u dvije grupe i to grupa fizičkog odnosno termodinamičkog uticaja na samu destilaciju uz obrazloženje da je bakar idealan provodnik a detaljnije o posljedicama i naćinu uticaja na tok destilacije pa time i na kvalitet rakije u Alambikovim izuzetnim i nadahnutim obrazloženjima u odjeljku „Malo teorije o destilaciji“.
Druga grupa bi bila hemijski uticaj na kvalitet produkta destilacije koji bi se kod rakije mogao obrazložiti ćinjenicom da elektrolitički bakar katalizira odnosno pospješuje hemijske reakcije koje dovode do stvaranja poželjnih produkata koji direktno utiču na aromatski profil destilata i pored toga još i ćinjenicom da je elektrolitički bakar u stanju da za sebe veže cijanovodoničnu kiselinu, kao nepoželjnu komponentu, i time smanji njenu ukupnu količinu u dobivenoj rakiji.
Drugi materijali to ne mogu obezbjediti kao što to ne može ni bakar sa većim udjelom nećistoće.
-
Zahvaljujem se Bistrici koji me je uputio na pravu lokaciju.Tamo je ljepo obrazložena kompletna destilacija.Mene u biti najviše zanima kemijski uticaj bakra na proces , što mi ja bistrica djelomice objasnio.ako netko ima više o tom detalju molio bih ljepo.
Pozdrav svim ljubiteljima kvalitetnih destilata .
-
Da, nije me bilo jedno vreme.
Ovo pitanje ste mi postavili i na onom drugom forumu i ja sam vam tamo objasnio, koliko ja (mislim) da o tome znam.
Ne bih da se ponavljam pa zato taj odgovor pronađite tamo.
Ja jesam pomislio da bi bilo dobro da taj odgovor pastujem i ovde ali na onom drugom forumu pišem ćirilicom, pa kako mi se ne da sad sve to prekucavati na latinicu, a nisam siguran da je ćiriličko pismo ovde dozvoljeno, privremeno odustajem od te namere.
-
Pismo je dozvljeno, ali se bojim da ga dosta ljudi teško pročitalo. Ako nije problem možete meni dostaviti na PM, pa ću ga ja promjeniti u latinicu. Ima alat u word-u koji sam već koristio.
-
Evo:
Ovo za odležavanje sirove rakije pre pepicanja pročitao sam na nekoliko mesta a slaže se i sa mojim znanjem o destilaciji. Naime, prvi uslov za kvalitetan destilat je kvalit sirovine. Stabilizovana rakija je drugačija od mlade, tek izašle iz hladionika.
Ja verujem da su ovu činjenicu prvi u praksi pronašli Srbijanci (pod Srbijancima mi Prečani zovemo one iz "uže" Srbije"). U Srbiji, među šljivama, šljiva dozri, i prevri, nekako baš u najnezgodnije vreme, kad su jesenji poljoprivredni radovi u punom jeku. Kako je u Srbiji običaj od starine da se rakija prepiče, ljudi su, kad kom prevri, nastojali da je bar jednom ispeku, a onda je ostave dok ne pozavršavaju ostale sezonske poslove, pa tek onda tamo, pred Svetog Nikolu, prepiču.
Verovatno su tada i primetili da je rakija tad bolja nego kad je odmah prepiču.
Dakle, da skratim priču: drugačija sirovina, pod istim uslovima destilacije, daje drugačiji kvalitet destilata, a stabilizovana rakija je drugačija od nestabilizovane.
A za brzinu destilacije: ne radi se tu toliko o veličini kazana nego o veličini nadgrađa. Ako smo za naš kazan od 100 litara konstatovali da je optimalna brzina destilacije 3-5 litara na sat i sad nabavili kazan od 300 litara koji je u svakom pogledu povećan tri puta, i brzina se može povećati toliko.
Ali, ako je kazan povećan tako da je dobio dubinu, a kapak i sve ostalo je zapravo od kazana od 100 litara, onda brzinu ne treba povećavati (naveo sam ekstreman primer da neko pravi kazan od 300 litara kao da je i od 100, samo zapreminu kazanu dobija dubinom).
Dakle, kod većeg kazana očekujemo da je srazmerno i sve ostalo povećano, pa zato kažemo, ovako teoretski i ugrubo, da se srazmerno može povećati u brzina destilacije.
Eto, toliko ja o tome znam, i tako o tome mislim.
-
da li bi neko hteo da mi jeednostavno objasni ceo postupak u pecenju loze.nikad nisam pekao a ove godine planiram prvi put.mozete mi pisati i na mejl kosanovicv@sowireless.org . hvala vam unapred.pozdrav
-
dali netko zna, kako je najbolje čuvati rakiju? dali je to inox,staklo ili?
-
Pročitaj malo prijašnje postove,ali ja mislim da je staklo najbolje.Ja takođe držim u staklu.
-
moj sused je imal na tavanu 25litarski karnister pun sljive i veli on meni jednog dana da to nije dobro da su mu stakori pregrizli tu posudu i spili svu rakiju . ZNACI PLASTIKA NIKAK NE,NE,NE :D ;D ???
-
Počinjem brati fine breskve za rakiju. One koje se daju raskoliti s rukama. Odvajam koštice i stavljam sve u jednu bačvu 200 litri i svaka dva dana bi mogle ispasti dvije kante po 10 l. Berem samo one koje padnu. Neznam kaj sa šećerom u tom procesu fermentacije jer prikupljanje breskvi u bačvu bi moglo potrajati 2-3 tjedna. Prošli put sam nekaj zeznul.
-
mozda ostavljas prevelike komade pa ti proces vrenja dugo traje,moze cak doci do kiseljenja smjese u kaci prije nek odvrije.ja inace sve kaj pospremam za rakiju(mislim od voca )prije izgnjecim(kruske ,breskve itd.).sljive tu i tamo malo zesce promijesam prije zatvaranja posude.isto radim i sa kupinama,znaci svakodnevno mijesanje komine prije nek ocijedim sok inace se sve ukiseli.
-
Ribek ja ti pitam kolko cukora da dodam. Vrenje je već počelo, ali breskve bum bral bar 10 dana. Za sad dodam oko 20 deka cukora na kantu od 15 litri očišćenih zdruzganih breskvi. Ono kaj vrije je već u bačvi i samo nadosipavam. :-\
-
Imam od prošle godine sedam litri rakije od kruški lagano kisele jel ju mogu pomješat sa ovogodišnjim kruškama?
-
Ribek ja ti pitam kolko cukora da dodam. Vrenje je već počelo, ali breskve bum bral bar 10 dana. Za sad dodam oko 20 deka cukora na kantu od 15 litri očišćenih zdruzganih breskvi. Ono kaj vrije je već u bačvi i samo nadosipavam. :-\
znas li ti da je "cukor" tihi ubojica!cuj to ti bas ne bih znao reci jer ja to delam za sebe pa kak zide zide.valjda bi to trebalo nekaj onda zmeriti pa morti ti se ko javi koji se s time bavi profesionalnije.ja sam samo htio reci da to malo promijesas da ti se ne skisne prije nek odkipi.no vidim da to delas pa je ste strane ok.valjda bu 20 dek dost ak ne onda drugo leto deni vise..kh,kh,kh ;D
-
Cukor nije tihi ubojica. Dodavanjem šećera povećavamo količinu alkohola u komu sa svim ostalim tehnološkim posledicama toga, ali sa stanovišta zdravlja nema nikakve veze.
-
Cukor nije tihi ubojica. Dodavanjem šećera povećavamo količinu alkohola u komu sa svim ostalim tehnološkim posledicama toga, ali sa stanovišta zdravlja nema nikakve veze.
nisam ja tu mislio bas ak se stavlja u kom nego opcenito
-
Kako se vrši prepicanje rakije? Ispalo od breskve 15 litara 21 grad.
-
No dobro. Imam 15 litri rakije od breskve. Nema veze. mene samo zanima kako bilo koju rakiju prepeči. Treba li dodati vode, kud s prvišem, kud s plavišem, što ako to nema veze kod prepecanja. Kotel mi je od 40 litara
-
Psycho, nemoj prepecati breskvicu! Ona ti je krasna i ovak.
Šljive su ti više za prepecanje. Ozbiljno. Ja prošle godine pekel breskvicu i krasna je sad nakon godinu dana....
razredil sam ju s destiliranom vodom na 20 gradi.
-
Pretpostavljal sam da je tak. A što s tropicom?
-
Ja svake godine pečem tropicu al ju nikad nisam prepicao.I ovak mi izađe oko 65 vol%,tak da ju spustim na50vol% s destiliranom vodom.Po mom mišljenju tropicu bi trebalo prepicati ako nešto nije u redu,ako ti nejde dobra ili čista pa ju onda najprije na plaviš a zatim prepeći.
-
Ja svake godine pečem tropicu al ju nikad nisam prepicao.I ovak mi izađe oko 65 vol%,tak da ju spustim na50vol% s destiliranom vodom.Po mom mišljenju tropicu bi trebalo prepicati ako nešto nije u redu,ako ti nejde dobra ili čista pa ju onda najprije na plaviš a zatim prepeći.
potpisujem.
tropica ak je ok -ne prepecati.
samo dobro odvoji frakcije, drug alambik je to pojasnil u prijašnjim postovima i hvala mu!
-
pitaje za alambik
pekao sam jučer rakiju po prvi put (od dropa grožđa)
dobi sam 25 l rakije
spremio sam je u pet litarskim plastičnim bocama (od vode)
U čemu je najbolje to skladištit i koliko može stajati u plastici.
Prpčitao sam danas sve ove vaše postove, žao mi je što ih nisam prije pročita,
puno toga se da naučit. Hvala!
-
Ovo je neki zaklopac za dno kotla da ne zagori, pretpostavljam. Pitanje je jedino da li se vrh postavlja ovako prema gore.
-
Da trebalo bi ga postavljati ovako kako stoji, kupola prema gore. Ako ti bude i dalje zagaralo ( a hoće ), vidi što ja koristim (http://img7.imageshack.us/img7/4375/slika007fr9.th.jpg)http://img18.imageshack.us/img18/1010/slika008gt2.th.jpg
A vidi i ovdje http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=307.0
-
Da. Neka fina roba. Za sad mi još nije zagorilo ništa, ali sam ovaj komad pleha našao među starudijom i sad ga mislim koristiti. Kak se veli, bumo vidli.
-
Inox poklopac,plastična mrežica, flexibilni obruč. Radi 100 %. Lani ispekel 27 kotlova bez zagaranja.
-
Ko u express loncu ;D
-
moj stari dole isplete svitak od slame i ihajjjj,ak zagori onda se sve skupa lijepo prigori za dno i struzes da te bog veseli ;D ;D ;D
-
pitanje od,za jednog prijatelja ;
zašto se rakija dobro bistra, zamuti dok se mješa - razređuje sa dest.vodom
-
Ovde imaš sve http://www.vvvforum.eu/index.php?s=411
-
Ovo je neki zaklopac za dno kotla da ne zagori, pretpostavljam. Pitanje je jedino da li se vrh postavlja ovako prema gore.
Ali ako su ova tri dodatka gore "nogice", onda ide kupola dolje. Najbolje isprobati...
-
pitaje za alambik
pekao sam jučer rakiju po prvi put (od dropa grožđa)
dobi sam 25 l rakije
spremio sam je u pet litarskim plastičnim bocama (od vode)
U čemu je najbolje to skladištit i koliko može stajati u plastici.
Prpčitao sam danas sve ove vaše postove, žao mi je što ih nisam prije pročita,
puno toga se da naučit. Hvala!
Nemojte je drzati u plasticnim bocama.
Cini se da ima i tih plasticnih boca razlicitih kvaliteta, i da neke ne odaju tako brzo miris na rakiju, ali je bolje drzati u provereno inertnom materijalu, staklu ili inoxu, recimo.
-
ako moze alabamik reci a zasto je rakija vec mutna prilikom samog pecenja.to mi se zna desiti da vec izlazi mutna(nije onak lijepo prozirna),i ima li tome lijeka
-
Rakija loza ili komovica može se zamutit i ako količina alkohola padne ispod 45% a kad se dodaje voda za razređivanje treba dodat redestiliranu vodu i onda neće bit problema.Standardna jačina rakije u Istri je 53-55 % alkohola.Znači ona ispod 45% se već računa u patoku.
-
Danas sam ispekao rakiju "tropicu" malo prije sam završio pa nisam još mjerio jačinu.Zanima me dali netko zna kako bi ju mogao spremiti za dugogodišnje čuvanje(za unukovu svadbu).Imam čepilicu na limene čepove,dali bi to bilo dobro?Hvala.Pozdrav.
-
Trebao si od tog tropa napraviti „vino“, i onda ne bi imao nedoumica oko dugogodišnjeg čuvanja.
-
Danas sam ispekao rakiju "tropicu" malo prije sam završio pa nisam još mjerio jačinu.Zanima me dali netko zna kako bi ju mogao spremiti za dugogodišnje čuvanje(za unukovu svadbu).Imam čepilicu na limene čepove,dali bi to bilo dobro?Hvala.Pozdrav.
Ne brini. Ja imam šljivovicu iz 87., znači 22 god. staru u flašama od likera, običnim sa limenim šarafom, oko kojega je namotan selotejp. Sačuvala se izvrsno. Rakija ti nije ko vino osjetljiva. Čuva je visoki alkohol !
-
Dali tko zna što će se dogoditi poslije nove godine s našim kazanima za rakiju, dali ćemo smjeti peći i koliko.
Po nekim saznanjima ,navodno 20 L za potrebe domaćinstva, kazani dobivaju "vodomjere" i plombiraju se ,
porez na alkohol od nekih 60 kn po L apsolutnog alkohola itd itd . Što je tu istina i kakva je uopće istina ?
Dali zna netko?
-
Pozdrav svim starim forumašima a i novim ,svi imamo puno znanja i još više pitanja.
Od toliko čitanja i svih teorija o pečenju rakije teško je odabrati onu pravu i jasno objašnjenje o količini prve rakije koja se treba baciti,naime imam 100 litara sirove rakije koju imam namjeru prepeči jačine 46% i molim objašnjenje ako netko zna formulu ili neku pouzdanu metodu za dobru prepečenicu !
-
Dali tko zna što će se dogoditi poslije nove godine s našim kazanima za rakiju, dali ćemo smjeti peći i koliko.
Po nekim saznanjima ,navodno 20 L za potrebe domaćinstva, kazani dobivaju "vodomjere" i plombiraju se ,
porez na alkohol od nekih 60 kn po L apsolutnog alkohola itd itd . Što je tu istina i kakva je uopće istina ?
Dali zna netko?
Pitaj Slovenca!
-
Pozdrav svim starim forumašima a i novim ,svi imamo puno znanja i još više pitanja.
Od toliko čitanja i svih teorija o pečenju rakije teško je odabrati onu pravu i jasno objašnjenje o količini prve rakije koja se treba baciti,naime imam 100 litara sirove rakije koju imam namjeru prepeči jačine 46% i molim objašnjenje ako netko zna formulu ili neku pouzdanu metodu za dobru prepečenicu !
Na ovom linku možeš pronaći traženi odgovor.
http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Slobodan_Jovic_Prirucnik_za_spravljanje_rakije/index.php
-
Na ovom linku možeš pronaći traženi odgovor.
http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Slobodan_Jovic_Prirucnik_za_spravljanje_rakije/index.php
Mali OT:Preporuka za ovu stranicu,hrpa razno-raznih naslova,ko voli čitati,svakako pogledati ;)
-
Zanima me tko proizvodi destilacijski uređaj RDU 100 i rakijski rektifrikator, hvala.
Stjepan
-
Molim za savjet. Ispekao sam ( frakcijski ) 20 litara lozovače jačine 23,5 gradi koje želim prepeći. Problem oko kojeg se lomim je da mi je ta količina rakije zagorila u kazanu tijekom pečenja te je rakija dobila žučkastu boju i gorčinu. Neznam da li će ta gorčina nestati tijekom prepicanja ili trebam nešto s rakijom prije prepicanja odraditi tj. liječiti.
-
Citat:
Zanima me tko proizvodi destilacijski uređaj RDU 100 i rakijski rektifrikator, hvala.
Stjepan
http://www.elpo.hr/Rektifikatori.htm
To je njihova stranica, ali mi nije jasno za šta ćeš taj uređaj, ne nasjedaj na zvučne reklame.
-
Po litri rakije namet od čak 22 kune
Od prvog dana iduće godine svi, pa i oni mali proizvođači rakije, morat će plaćati trošarinu po litri toga proizvedenog etilnog alkohola. Na snagu, naime, stupa Zakon o trošarinama - sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, ali i duhanskih proizvoda, energenata i električne energije.
Budući da se datum primjene približava, sve je življe zanimanje javnosti. Slično je bilo i za prošlotjednog proglašenja pobjednika na V. edukacijskom natjecanju u proizvodnji voćnih rakija, u sklopu kojega je održano predavanje na tu temu. Predavač Dalibor Bartulić, iz osječke Carinarnice, uz domaćina, Ernesta Nada iz ®upanijske komore Osijek, bili su na udaru zanimljivih pitanja.
- Trošarinska osnovica je hektolitar čistog alkohola i on iznosi 5.300 kuna, odnosno 53 kune po litri apsolutnog alkohola, objašnjava Bartulić. Ako se zna da uobičajena “snaga” domaće rakije ima 40 postotni udjel alkohola, trošarina po litri rakije iznosit će, dakle, 22 kune.
Trošarinski obveznici svrstani su u tri skupne, oni koji proizvode više od 1.000 litara apsolutnog alkohola na godinu dana proizvođači su koji trošarine plaćaju u trenutku isporuke alkohola, oni koji proizvode do 1.000 litara trošarinu će plaćati prilikom proizvodnje. Budući da su njihovi proizvodi namijenjeni tržištu, sve pakovine u zapreminama, počev od 0,25 pa do pet litara, moraju imati poreznu markicu.
- Najbrojniju skupinu čine mali proizvođači koji proizvode za svoje potrebe. Oni su oslobođeni plaćanja trošarine za količinu koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola, odnosno riječ je o 50 litara rakije, objasnio je Nad. No, oni ih ne smiju prodavati, dozvoljena je dakle upotreba u osobne svrhe, što donekle podrazumijeva da se ta rakija može poklanjati.
Ali mali proizvođači obvezni su plaćati paušal na postrojenje za pečenje rakije. Ukoliko je kotao zapremine od 40 do 100 litara paušal će iznosti 100 kuna, za one veće 200 kuna. Na upit - što ukoliko se netko odluči iduće godine ne peći rakiju, Bartulić i Nad objašnjavaju kako tu namjeru moraju prijaviti Carinskoj službi, koja će voditi registar proizvođača, i oni će zapečatiti kotao! No, u ovom trenutku nije poznato hoće li i taj čin imati svoju cijenu.
Evo ja našao nešto o tome
-
Molim za savjet. Ispekao sam ( frakcijski ) 20 litara lozovače jačine 23,5 gradi koje želim prepeći. Problem oko kojeg se lomim je da mi je ta količina rakije zagorila u kazanu tijekom pečenja te je rakija dobila žučkastu boju i gorčinu. Neznam da li će ta gorčina nestati tijekom prepicanja ili trebam nešto s rakijom prije prepicanja odraditi tj. liječiti.
Nece se izgubiti prilikom prepicanja!
Bice manje izrazeno, to da, ali ostaje trajno.
Ja se bojim da je ta rakija trajno upropastena. Istina, postoje neki nacini za ciscenje, kao sto filtriranje preko aktivnog ugljena, ali je efekat vrlo ogranicen a osim toga uklanjate i sve ostale mirise i ukuse a ne samo taj nepozeljni.
-
Alambik hvala na odgovoru. Toga sam se i bojao. Prepeći ću je ali neću koristiti aktivni ugljen. Možda će biti upotrebljiva za neku travaricu.
-
A ovo za trošarinu, iliti akcizu: lako je donositi zakone i hvaliti se kako su najbolji u Evropi, a onda ih uopšte ne sprovoditi.
Sličan zakon o trošarini već postoji u Hrvatskoj, pa se ne spovodi, i ja ne vidim razloga da se i ovakav, malo prepravljen, sporovodi. Ko bi ga sproveo?
Prošetajte hrvatskim zelenim pijacama i videćete da se masovno prodaje rakija, u neetiketiranim flašama, po ceni za litru koja je na nivou visine trošarine. A i po važećem zakone to nikako ne bi smelo!
Sada je moguće, kad stupi na snagu taj najavljeni novi zakon, da policija juri ove prodavce po tržnicama, ali to će biti krajnji domet primene novog zakona.
®ivi bili pa videli.
-
Da se nadovežem na svoj gornji prilog (jer mi je tema akcize uvek omiljena ):
Daleko je bolje doneti zakon koji ima veliku šansu da bude i primenjen nego donositi "najbolje " zakone za koje i pre donošenja sa velikom verovatnošću možemo predvideti da će ostati samo slovo na papiru.
Ja, naravno, mislim da je i sama ideja o uvođenju akcize, naročito na alkoholna pića, problematična (zašto bi se plaćao taj specijalni i užasno visok ekstra porez na piće!?), ali takva akciza postoji u svim državama na svetu pa nećemo ništa postići ako je lokalno kritikujemo.
Znači, akciza mora, ali pitanje je da li mora tako visoka?
Pa, i tu je problem globalan jer je u većini evropskih zemalja ovaj ekstra namet dosta visok. Dakle, hrvatski zakonodavci su bili mišljenja da ne smeju zaostati za Evropom pa su udarili i oni visoku cenu ne računajući pri tome da je kupovna moć u Hrvatskoj ipak dosta niža od evropskog proseka i, što je još važnije, položaj destilovanog domaćeg pića u kulturi (ne samo Hrvata nego i svih drugih naroda u okruženju) bitno drugačija nego kod nekih drugih evropskih naroda i da će zbog toga tolika akciza biti u Hrvatskoj s pravom shvaćena kao bezobzirna pljačka. Jer, danas dobar deo Hrvatske pije još uvek voćne rakije solidnog kvaliteta po ceni od 20-30 kuna po litri, a sutra će, ako se zaista primeni ovaj zakon, toliko morati da plati samo za akcizu!
Dakle, može se očekivati da će se cena rakije u najmanju ruku poduplati a verovatni uskoro postati i više nego duplo skuplja jer će biti logično da se sistemskim uvođenjem akcizne markice uvede i obavezna etikete, to jest flaširanje rakije, a onda i propisi higijensko-tehničke prirode kod proizvodnje pića. t. it., drugim rečima sve će krenuti put industralizacije i poznatog građenja cena pri čemu proizvođač, zapravo, najmanje dobija!
-
živi bili pa vidjeli. Ma j... ja takvu Hrvatsku i Europu. Umjesto da vlast bude sretna da ljudi nešto rade, ona sve to sj... . Tako ti je to kad imamo gomilu političara (jako loših) koji žive od PDVa.
I ta njihova Europa, dali sam ja kratkovidan ili šta ali još ništa dobro nisam vidio u toj Evropi, pogotovo za nas sa sela. Ja neznam što naši ljudi misle da ako udjemo u EU ,da čemo svi odmah dobiti posao i imati plaće 5000E. Ništa od toga. Meni EU liči na samo malo veću AU (austro-ugarsku monarhiju). Čak je i ona bila u nekim stvarima bolja.
E a najnoviji biser koji sam ćuo je da kad udjemo u EU nećemo više moći držati ni koke ni svinje ni dr. životinje kao dosad.
Navodno ako obitelj ima dvoje odraslih i pet djece smjet će držat najviše dvije gice i sedam koki. gice po odraslim članovima obitelji a koke po ukupnim članovima.
Koje su to gluposti ako je to istina.
Ako mi udjemo u EU ja tražim BH azil i ode u bosnu u najzabačenije selo živjet,
jer imam jednu koku i jednu gicu viška , a i šljiva i rakije imam malo više viška nego prosječni EU hrvat
a kako Bosna radi nikad ona neče u EU
Ako je to uopče uvjet
-
pa kaj onda nebi bilo bas super da svi lepo zivimo kak u Briselu. s kufrekima se spanciramo
malo nekaj podebatiramo
seljakima fige kazemo
-
Pokušao sam dokučiti kako oni to misle sprovoditi ali baš mi nije jasno kako.
Dali će biti obavezno da svatko prijavi svoj kotao za rakiju?
-
je to bi onda bilo posteno i lako za provest,no mislim da kod nas bu prvo prohibicija i pljenidba ,a po zakonu hm,hm ;D
-
Pokušao sam dokučiti kako oni to misle sprovoditi ali baš mi nije jasno kako.
Dali će biti obavezno da svatko prijavi svoj kotao za rakiju?
Ja sam jednom slušao o tome na radiju,rekli su da svatko mora prijaviti kotao a tko ne želi više peći morat če ga zapečatiti.Porez bi se plačao po kotlu od40-100l. 100kn,a preko 100l. 200kn i navodno da bi smio ispeči najviše 50l.to se računa da je za vlastite potrebe a sve preko 50l.plača se porez.
-
Ja sam jednom slušao o tome na radiju,rekli su da svatko mora prijaviti kotao a tko ne želi više peći morat če ga zapečatiti.Porez bi se plačao po kotlu od40-100l. 100kn,a preko 100l. 200kn i navodno da bi smio ispeči najviše 50l.to se računa da je za vlastite potrebe a sve preko 50l.plača se porez.
Je ali to meni nije nimalo jasno. Kako če oni znati koliko sam ja ispekao rakije.
Neki nagađaju da će se na kazan dolje na dudu ugrađivati nešto kao "vodomjer". Ok ali to će nam mjeriti ukupni protok, a što sa patokom. Ja osobno hvatam rakiju do 16 gradi a dalje sve u patoku pa kad nakupim za kazan ponovo prepićem.
U ovom slućaju ja ću platiti i porez na patoku i porez na rakiju.
-Onak odoka 15 l patoke po kazanu puta 7 kazana je oko 100 l tj. kazan i od toga dobijem cca 25 -28 l rakije i ako mi to sve obračunaju to je oko 130 l izmjerene rakije a zapravo je samo 25-28 l rakije.
- A kako ćemo ponekad oprati taj kazan ili ako nam se pobljuje ili zbog bilo kojeg razloga dobijemo lošu rakiju koja nije za upotrebu hoćemo li i to morati platiti
Æujem verziju da će biti takav nekakav uređaj ali da će mjerit i jačinu alkohola.
E da mi je i to vidit. Što mislite ako takav uređaj postoji koliko košta , tko će ga platiti i tko će platiti održavanje jer to bi trebao biti precizni mjerni uređaj koji treba redovito kontrolirati i baždariti.
Sve mi se čini, ili oni trkeljaju samo da trkeljaju, ili je u Hrvatskoj došlo vrijeme za "zbogom pameti ode ja u BH"
E jel ima u EU kakav zakon koliko se puta smijemo seksati sa ženom? Da vidim di se tu nalazim, hoću li i na tom polju morati smišljati nekakvu strategiju
-
E jel ima u EU kakav zakon koliko se puta smijemo seksati sa ženom? Da vidim di se tu nalazim, hoću li i na tom polju morati smišljati nekakvu strategiju
Ima i takav zakon. Smiješ ju seksati samo ako ona to hoće. Ako joj se slučajno neda ili ju " boli " glava, ili je pospana niš od seksa ili u protivnom te može prijaviti za silovanje. Taj zakon smo mi usvojili.
-
Smiješ ju seksati samo ako ona to hoće. Ako joj se slučajno neda ili ju " boli " glava, ili je pospana niš od seksa ili u protivnom te može prijaviti za silovanje.
Ima i kontra zakon;ako ne obavljaš svoju bračnu dužnost žena može na temelju toga zatražiti rastavu braka ;D...i ne treba joj ulazak u EU!
-
mislim da to sve skupa ne bu tak hudo kak izgleda.pricao sam u firmi sa Cesima koji su montirali stojeve bas po tom pitanju(svinjokolje,rakije,itd..),pa su rekli da nije to bas tak kak se prica ,da se kod njih otprilike dela kak i prije(bar na selu).
-
Podržavam ribu i Čehe. To bu kak i s televizorima. Ja doduše plaćam pretplatu, ali imam 4 kom. A znam masu frendova i susjeda koji gledaju i ne plaćaju niš. U stvari da, imaju satelitske, a ne plaćaju pretplatu. Ipak smo mi blizu Balkana. Imamo Hrvatsku, al z nje delamo bedake !Tak bu i s kotlovima i kolinjem. Jebote, znam ljude koji kolju u Zgb. u neboderima, u kupaonici i kadi. Znamo mi te igre !
-
Pozdrav svima. Evo mene opet sa porezom na rakiju. Jel ima tko šta novog o ovoj temi?
Ja sam čuo još jedno tumačenje tog zakona i ovo mi se čini nekako logično i provedivo, ali nimalo bolje čak štoviše ,još gore.
Navodno brojaće ispečenih kazana ćemo dobiti i to nije ništa kompliciran uredjaj. jednostavan okidač i brojčanik.
Međutim ono još gore se odnosi na dio koji ja nisam prvi put shvatio.
Onih 100kn paušala po kazanu do sto litara zapremnine ne odnosi se da ako imaš takav kazan platiš 100kn i gotovo, već 100 kn po svakom ispečenom kazanu i to se plača "odmah po proizvodnji".
Znaći recimo imam 50 kazana bez obzira koliko ja ispekao rakije moram odmah platiti 5000 kn bez obzira prodao ja tu rakiju i kad je prodao, ašto onda sa starom slavonskom šljivovicom ?
Što ako čemo čuvati tu rakiju par godina? Uloži rada i truda da proizvedeš šljivu, pokupiš ,ispečeš rakiju daš državi odmah njeno i za recimo godinu dvije prodaješ rakiju.
Ko je tu lud i tko bi to radio?
Svake godine posudim kazan nekolicini susjeda da si ispeku rakiju bez da im naplatim( susjedi smo) a sada ako im to dam za svaki njihov kazan ja platim 100kn
-
Ima, na drugoj temi dosta, pa pročitaj.
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=832.0
Pozdrav svima. Evo mene opet sa porezom na rakiju. Jel ima tko šta novog o ovoj temi?
Ja sam čuo još jedno tumačenje tog zakona i ovo mi se čini nekako logično i provedivo, ali nimalo bolje čak štoviše ,još gore.
Navodno brojaće ispečenih kazana ćemo dobiti i to nije ništa kompliciran uredjaj. jednostavan okidač i brojčanik.
Međutim ono još gore se odnosi na dio koji ja nisam prvi put shvatio.
Onih 100kn paušala po kazanu do sto litara zapremnine ne odnosi se da ako imaš takav kazan platiš 100kn i gotovo, već 100 kn po svakom ispečenom kazanu i to se plača "odmah po proizvodnji".
Znaći recimo imam 50 kazana bez obzira koliko ja ispekao rakije moram odmah platiti 5000 kn bez obzira prodao ja tu rakiju i kad je prodao, ašto onda sa starom slavonskom šljivovicom ?
Što ako čemo čuvati tu rakiju par godina? Uloži rada i truda da proizvedeš šljivu, pokupiš ,ispečeš rakiju daš državi odmah njeno i za recimo godinu dvije prodaješ rakiju.
Ko je tu lud i tko bi to radio?
Svake godine posudim kazan nekolicini susjeda da si ispeku rakiju bez da im naplatim( susjedi smo) a sada ako im to dam za svaki njihov kazan ja platim 100kn
-
bliži se početak pečenja komovice kako je stanje kod vas ja cu imat sta 15 dana peci da ne stajem, kazan prijavio nisam al ni necu ;D
-
kolega dijelim tvoje mišljenje,ali jedno upozorenje-i carinici čitaju forume i oglasnike-iz pouzdanih izvora,ovo je samo dobronamjerno :)
-
ma znam al ;D ,,,
-
za vikend pekel rakiju, imam sad nekih 35 litara rakije 47 % alkohola, i u birtiji veli jedan muž da on kupi mentol bombone i par ih stavi na trop i da izađe miris baš po menti... ???
Još bum sigurno spekel 20 litara... :D
-
pa stavi jos malo bombona od šumskih jagoda hehehe al ono zasto ne probati hehe
-
pekao sam ovih dana rakiju od kruške-tepke.neposredno prije početka curenja rakije,iz cijevi mi se pojavio bijeli dim, pa bih molio da mi alambik ili netko drugi pojasni o čemu se to radi, odkud taj dim.
-
malo si ga prelozio pa ti se para nije uspila ohladiti i pretvoriti u destilat pa ti je izasla vanka ;)
-
E imam i ja jedan problem imao sam 50ak lit nekog starog vina u bocama sto su mi smetale u podrumu i istresao sam to u kazan al ta rakija ide na sumpor i to jebački kad sam ponjušio onu kantu di curi pao sam na dupe ŠTA DA RADIM S TIM?
-
sam ju malo proluftaj i sumpor bude sam izašal ... govorim iz iskustva ;)
-
Ok tak sam i mislio malo proluftat pa prepeci
-
http://www.4shared.com/video/QQgz3fGx/vatra.html
;D ;D
-
Slažem se. Imam dosta takvog otpada, ali je s drvima velika zajebancija
E al ja se ne slažem, s drvima je puno brže - brže zavri i kad jenput skužiš kotel postaneš mu gazda...nije mi se ni jednom prigorilo ništa
probaj onak kak su negdar naši stari to delali, vrati se:)
-
Slažem se. Imam dosta takvog otpada, ali je s drvima velika zajebancija
Složio bih se,nemam nešto otpada oko kuće i zadnjih par godina pečem na bocu,4-5 kotlova od 50l po boci ovisno o vanjskoj temperaturi,meni bi bila isto zajebancija s drvima,rađe ih skurim u peći za grijanje,s plinom je puno preciznije regulirati protok,malo dijete to može regulirati ;D, a za slijedeću sezonu sam si pripremio ventil na kućnoj plinskoj instalaciji za to,jedino još moram riješiti,odnosno nabaviti za plamenik ventil s diznom za zemni plin ;)
-
Složio bih se,nemam nešto otpada oko kuće i zadnjih par godina pečem na bocu,4-5 kotlova od 50l po boci ovisno o vanjskoj temperaturi,meni bi bila isto zajebancija s drvima,rađe ih skurim u peći za grijanje,s plinom je puno preciznije regulirati protok,malo dijete to može regulirati ;D, a za slijedeću sezonu sam si pripremio ventil na kućnoj plinskoj instalaciji za to,jedino još moram riješiti,odnosno nabaviti za plamenik ventil s diznom za zemni plin ;)
kaj reći?
;D
-
Ja sam spekel prek 70 litri rakije ovu jesen, sve na drva, plin je dovoljan za max 3 stave, financijski neisplativo, a pod kotlom moreš skuriti sav otpad po dvorišću i podrumu, osim plastike i gume makar bi se i to dalo
ma ja sam pekao rakiju na stare čizme i slicne stvari ;D
-
ma ja sam pekao rakiju na stare čizme i slicne stvari ;D
joj joj, nisam ni sumnjao!
Kaj nema drva po slavoniji :D
-
;D :D
-
bilo po šupama krša pa ja sve pod kazan ;D
-
STAVIO SAM NA VRENJE 100 L KRUŠKE -RANE LJETNE.MEÐAŠI TVRDE DA OD NJIH NEMA RAKIJE.E SAD JEL NETKO PEKAO RAKIJU OD TIH KRUŠKI. MJERIO SAM 11 BABA ŠEČER. MOLIM SAVJET HVALA
-
ja sam pekao od tih ranih rakiju pa sam dobio tak isto od 100 injak lit koma nekih 6 lit rakije al rakija je zakon ima specifićnu aromu ;)
-
Treba stavit šećera na masulj. Ali. Kod mene u trgovini vreća 50 kg = 386 kn. A peći trop bez šećera, slaba je računica !?
-
ostavil sam preševinu od direktora pošto sam prešal nakon 36 sati ostalo je dosta soka,bude rakije ;D
-
ja bi pital nekog stručnijeg kaj napravit kod pećenja rakije od Viljamovki a da se ne prigori
-
Bilo bi nužno da kazan ima miješalicu koja mora biti uključena čitavo vrijeme trajanja procesa destilacije. Čak i tada se ne smije dozvoliti da plamen dodiruje bočne stranice kazana. Ovo se može uraditi postavljanjem limene ploče do najnižeg nivoa u kojem se u kazanu može nalaziti tečna smjesa. Potrebno je još prije stavljanja fermentisanog materijala na destilaciju blažim pokretima pomiješati sav sadržaj posude za vrenje na način da se ne napravi konzistentna kaša, nego da u tečnom dijelu plivaju grudvice fermentisane kruške.
Ako ipak nemaš ili ne možeš iznajmiti ovakav kazan, onda se u kljuk-masulj od kruške treba dolijevati razblaženi destilat od kruške (novi ili stari) koji će ti razblažiti tu gustu masu. Treba voditi računa da ti ukupna smjesa koju stavljaš u kazan nema veću koncentraciju etanola od 9%, niti da je ispod prirodne količine koji nastaje vrenjem tvoje kruške.
-
najljepše zahvaljujem ,no nemam to ja već me čovjek zamolio da upitam o tome.No poznavajući okolnosti,mislim da mi se i ne isplati uopće ići to objašnjvati.Još jednom puno hvala na odgovoru,a pošto imam i ja tri male viljamovke (za sad),pa možda će mi u skorijoj budućnosti trebati ovo saznanje.
-
za vikend počel peći rakiju, do sad 5 kotla ispekel...malo slame na dno, voda da pokrije dno kotla da se podlije, da ne bude suho pa da se prigori..i evo, ide bez brige, za sad uzimam nekih 7-8litara po kotlu al ide sve više kako dolazim do mošta....kotao je mislim 60litara
-
koja ti je to fora sa slamom ovo cujem prvi put ;)
-
koja ti je to fora sa slamom ovo cujem prvi put ;)
Slama se stavlja na dno kazana da kazan ne zagori. Međutim slama zna dati i nepoželjne arome., zato je bolje stavljati čisti pijesak na dno, još bolje kvarcni pijesak. Ovo se preporuća za kazane bez mješalice, da nam ne zagori kotao.
-
koja ti je to fora sa slamom ovo cujem prvi put ;)
evo, Josip je sve pojasnil, garantirano se ne prigori kak god da kuril, a pečem na drva tak da imam puno jači start u početku...a kaj se tiče arome...ne smeta ;D
ovo za pijesak čujem prvi put...imam sipine još na bregu...sumnjam da bum isprobal
-
Ja sam nekad stavljal i slamu i pijesak i svejedno mi zagorilo a osobito pijesak i nikad više.Nemam svoj kotao nego si posudim od prijatelja,a on je stavio zadnju stranicu od bubnja od veš mašine,rosfrajno i nema više da zagori.Još se stavi malo vode i nema problema.
-
Ja sam koristio sličan, inox poklopac, skoro išao patentirati kao mješelicu za pečenje rakije. Na plin. Tri god. je dobro išlo, uk. nekih 80-ak kotlova i onda lani - zagaralo. Sve ostavio po strani i počeo ovako. Poslije sat vremena grijanja mase, skinem klobuk i promiješam dobro do dna, drvenom kuhačom od 1,5 m izrađenom od daske. Još ne vrije i ne isparava, kotal 60 l. stavim klobuk i za dvadeset min. poteče rakija, a ne stigne se pripeči. Išlo super. 15-ak kotlova !
Ovdje smo nešto mudrijašili.http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=208.135 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=208.135)
-
Ja stavljam rostfrei poklopac stožastog oblika na dno tako da je vrh stošca prema gore, stavim oko pet litara vode i šibaj. Kotel 50 litri, na drva.
-
ispekel 48 litara rakije od tropa, sutra još 1 stava i gotovo, nijedna se pregorila nije
Znači, samo čista, suha slama na dno, da pokrije, podlijem sa 2 litre plaviša od prethodnog kuhanja i to je to, eventualno podlijem vodom/vinom i kuham
-
mene zanima baš dotično zamučenje destilata prilikom razblaživanja
inače pečem rakiju lozu komovicu il sta več je tj od odpada u proizvodnji vina znači ..kom, talog mošta, talog nakon fermentacije vina ,,,
sad pečem tako da odvojim prvih par deci i onda hvatam do kad počne curit 50 % alkohola ostatak stavljam u prepeku a ovaj glavni tok ide u bačvu ostalo prepičem,konačan destilat mi bude od 65-70% alkohola i oda ga razređujem na 40-45 % alkohola
e sad tu je problem probao sam sa kupovnom destiliranom vodom,probao sam prepicati vodu iz vodovoda i vodu iz bunara al stalno isti problem destilat se muti i to dosta kao da je magla pala u njega ???
probao sam i sa stavljanjem na hladno,,prozračivanjem ali uvjek ostane mutan destilat
-
Ja uvijek stavljam destiliranu ili demineraliziranu vodu i nemam tih problema.Negdje sam pročitao,mislim da tu na forumu,da rakija mora odstajati oko 6-8 tjedana na sobnoj temperaturi lagano zatvorena i nakon toga se razrjeđuje s vodom upravo da se izbjegne zamučivanje.Ja sam inače prije ovih saznanja odmah razrjeđivao i nasreću nikad se nije zamutila.
-
Jedno pitanje iskusnijim forumasima rakijasima. Ma slucajno sam u pola dropa (komine) ulio malo vazelinskog ulja (3-4 dcl) koje mi je ostalo sa lanjskim vinom (30 l) kojeg sam ubacio u taj drop. Nisam znao da ce to vazelinsko ulje uzrokovati da rakija bude malo mutnija. Mislim da okus i miris su potpuno isti jer je pola rakije (50 l) bistro, a pola rakije malo zamuceno. Da li to ima ikakav efekt na kvalitet rakije i da li se to moze sada naknadno izbistriti????
-
Ne znam ima li veze sa vazelinom ali i meni je prije pet godina u dva kotla uletilo to ulje i okus je bio katastofalan,ko da pijem nekakav benzin a ne rakiju a ni bistrina nije bila najbolja. Od kada pazim problema nema.Tretiro nisam nego je jednostavno prepeko.
Ovako laički ako nema mana na okusu i mirisu sami kvalitet ti nije upitan.
-
Demi voda s kojom se razrjeđuje rakija mora biti iste temperature kao i rakija, koja mora odstajati par tjedana s pristupom zraka. Voda se ne smije dodavati naglo sva količina, nego na više puta uz miješanje. Ja dodajem ne tri put kroz tri dana ! Ako se nepažnjom zamuti pomaže filtriranje grubim filterima.
-
Molim pomoć. Pekao sam tropicu i zagorio mi kotao. Rakija je bila žuta i
neugodnog okusa po dimu. Ponovno sam prepekao rakiju. Dobio sam lijepu bistru,
ali neugodni okus je još uvijek prisutan, iako u manjoj mjeri.
-
kad si prepicao da li si u kotao dodavao jos vode ,,
-
Dodao sam i vode, a 2 dana prije rakiju sam zamješao s već destiliranim
tropom, računajući da će i trop povući miris na sebe.
-
ma,niš od toga.....čim si primjetil da nekaj nije u redu trebal si hitno rastepsti stavu dok još nije kotel tolko prigorio,hititi taj trop,ostrugati kotel,oprati i nastaviti novu stavu.
-
e ovako probao sam svakako razblažit rakiju al uvjek mi se dosta muti jbg kad morma skinut sa 65 na 40-45 % dosta je to vode po litri rakije a nemogu čekati da se to možda za neko vrjeme izbistri
e sad ja bih ju profiltrirao pošto svedno ću za koji dan filtrirat vino a mislio sam rakiju proterati kroz k100 filt . ploće
e sad da li opet treba proći neko vrijeme od razblaživanja rakije do filtriranja :scr: :scr: :scr:
-
Da li se, i kako, može koristiti Baboov širomjer za utvrđivanje pervrelosti komine od šljive?
Unapred, hvala vam.
Ivan
-
Kada par dana nema promjene, a pokazuje vrijednosti od 2 do 4, fermentacija je završena.
-
e ovako probao sam svakako razblažit rakiju al uvjek mi se dosta muti jbg kad morma skinut sa 65 na 40-45 % dosta je to vode po litri rakije a nemogu čekati da se to možda za neko vrjeme izbistri
e sad ja bih ju profiltrirao pošto svedno ću za koji dan filtrirat vino a mislio sam rakiju proterati kroz k100 filt . ploće
e sad da li opet treba proći neko vrijeme od razblaživanja rakije do filtriranja :scr: :scr: :scr:
samo da javim da sam rakiju profiltrirao i sad cista i bistra ko voda
-
Od 300 l lagano octikavog vina i 800 l tropa ispekao 155 l dobre rakije. 22 kotla od kojih sam uzimao cca 6 l bistre i 2-3 l plaviša, ispalo oko 100 l i 25 l prepečenice. Sve sam izmiješao i dobio 55 %-tnu. s 29 l destilirane vode snizio je na 46 %. Okusom zadovoljan. Ne peče, reže i ne grize, lagano grije.Pri miješanju s vodom odgovarajuće temperature i postupnom dodavanju uz miješanje, lagano se zamutila. Mala maglica, te sam je profiltrirao najgrubljim Beco filterima, već korištenim, opranim, posušenim i spremljenim. Savršeno je čista i još boljeg okusa ! Nisam odvajao prvijenac jer to kod nas nije tradicija, te su ljudi navikli na takav okus, malo agresivniji u startu !
Trošak :
vreća šećera na trop 400 kn
plin 4 boce 420 kn
dest. voda 65 kn
Ukupno: 885 kn za 155 l rakije, koju naveliko dajem po 30 kn = 4650 kn ! Za to kupujem sredstva za špric u vinogradu !
-
jel bila porezna i carina ? Ak nije budu !
-
Sorry Mc Ozy al ja računicu tu ne vidim...da nisi sj.... onih 300 litri vina mogao si tu lovu okrenuti i kroz prodaju vina,zar ne?...bez plina i šećera bilo bi oko 12 kuna po litri!! ;)...sasvim pristojna cijena...
-
Autor: Mc Ozy
Trošak :
vreća šećera na trop 400 kn
plin 4 boce 420 kn
dest. voda 65 kn voda je skupa mogao si ovu domaču prekuhati ; :)
Ukupno: 885 kn za 155 l rakije, koju naveliko dajem po 30 kn = 4650 kn ! Za to kupujem sredstva za špric u vinogradu !
-
jel bila porezna i carina ? Ak nije budu !
Sve je po zakonu, narafski !Sorry Mc Ozy al ja računicu tu ne vidim...da nisi sj.... onih 300 litri vina mogao si tu lovu okrenuti i kroz prodaju vina,zar ne?...bez plina i šećera bilo bi oko 12 kuna po litri!! ;)...sasvim pristojna cijena...
Kad bi ga mogel prodat, ok. Ali slabo ide.Radi se o D2, sortnog mi je još falilo. Mlado vino startalo jako loše.Tu i tam nešto.Od lani mi tri kupca poumiralo.Ne od vina, starost, srce ... Dvojica švercera onemogućeni u firmi gdje rade, ostali ... jednostavno ih nema. Čini mi se da je kriza dublja neg mislimo Autor: Mc Ozy
Trošak :
vreća šećera na trop 400 kn
plin 4 boce 420 kn
dest. voda 65 kn voda je skupa mogao si ovu domaču prekuhati ; :)
Ukupno: 885 kn za 155 l rakije, koju naveliko dajem po 30 kn = 4650 kn ! Za to kupujem sredstva za špric u vinogradu !
Prekuhati ili destilirati? Ak ju destiliram više me dođe plin.65 kn me došlo 30 l vode. Ispod 3 kn litra. Kaj to nije isplativo?
-
Sve je po zakonu, narafski , reklo bi se neka institucije rade svoj posao:)
Kad bi ga mogel prodat, ok. Ali slabo ide.Radi se o D2, sortnog mi je još falilo. Mlado vino startalo jako loše.Tu i tam nešto.Od lani mi tri kupca poumiralo.Ne od vina, starost, srce ... Dvojica švercera onemogućeni u firmi gdje rade, ostali ... jednostavno ih nema. Čini mi se da je kriza dublja neg mislimo
Ovo si jako dobro sročio "ne od vina"
Prekuhati ili destilirati? Ak ju destiliram više me dođe plin.65 kn me došlo 30 l vode. Ispod 3 kn litra. Kaj to nije isplativo? Ma je naravno, ovo je bila mala šala, lp.
-
ovih dana počinjem s pečenjem rakije.
Vrlo često ljudi imaju problem sa prigaranjem...e, pošto ljenčina svašta izmisli da si olakša posel, tak sam i ja, malo razmislil, i isprobal u praksi
Nikakve duple stijenke,
nikakva slama pa na to trop
POTREBNO JE KUHINJSKA ALU FOLIJA, (trošak možda 15kn)
Staviš na dno par puta da kompletno pokriješ
sipaš trop
Po završetku destilacije nemaš jednu bobicu za ostrugat, apsolutno niti jednu, sve padne u tačke i ako želiš iskoristiš je 2x
;)
-
Koliko vrijedi rakija od kruške stara 4 godine???
-
Koliko vrijedi rakija od kruške stara 4 godine???
Prvo degustacija,pa onda možemo pričati o njezinoj vrijednosti! :)
-
Naravno... Al uopće nisam u toku koliko se kreću cijene homemade rakija?
-
Kod mene ljudi prodaju rakije po cijeni od 30 do 60 kuna/L...zavisi od čega je i njezina kvaliteta.
To što je stara 4 godine u principu ne povisuje njezinu cijenu.
-
Ok Thx za info
-
ovih dana počinjem s pečenjem rakije.
Vrlo često ljudi imaju problem sa prigaranjem...e, pošto ljenčina svašta izmisli da si olakša posel, tak sam i ja, malo razmislil, i isprobal u praksi
Nikakve duple stijenke,
nikakva slama pa na to trop
POTREBNO JE KUHINJSKA ALU FOLIJA, (trošak možda 15kn)
Staviš na dno par puta da kompletno pokriješ
sipaš trop
Po završetku destilacije nemaš jednu bobicu za ostrugat, apsolutno niti jednu, sve padne u tačke i ako želiš iskoristiš je 2x
;)
ček,a ti se ne zavuće ispod folije?
-
ček,a ti se ne zavuće ispod folije?
Ma kakvi, niti jedna koštica a kamoli kožica/pokožica, ispočetka polagano sipaš iz kante i kad pokrije dno onda napuniš do vrha...
Ako baš stvarno pretjeraš sa kurenjem - zalijepilo se bude za foliju al za bakarno dno vesele mašine nebu sigurno
-
eh,novotarija,novotarija :) .Prvo me stari čudno gledal kad sam počel delat vino malo na drukčiji naćin od njega,a sad još i rakiju bumo pekli po novom sistemu...točno bu čoveka šlagiralo :)
-
Sjećam se još iz davnina, dok je to moj stari pekao (a trajalo je danima, jer je bilo i po 800L rakije), a mi pekli jabuke i pečenjake u kotlu i bili sretni što nam se dopušta biti budnima do ponoći, dakle, on je stavljao slamu na dno kotla i dobro mu je to funkcioniralo.
-
Nemora samo biti slama... Jednako dobri rezultati se dobivaju i sa sijenom tj krmom....
-
Sjećam se još iz davnina, dok je to moj stari pekao (a trajalo je danima, jer je bilo i po 800L rakije), a mi pekli jabuke i pečenjake u kotlu i bili sretni što nam se dopušta biti budnima do ponoći, dakle, on je stavljao slamu na dno kotla i dobro mu je to funkcioniralo.
da da bila su to vremena, kesteni, kostice, i pecenje rakije cijelu noc :)
-
a krumpiri iz žeravice + domaći čvarci :o
-
dođem u podrum danas i osjetim miris na kiselo, ali malo jači nego prošlih dana pa to ajde povezal s tim da nisam opral podove nakon pretoka jer smo bili, hm, umorni već ;D
Idem pogledat trop za rakiju...e jebiga, iz jedne bačve je diglo poklopac, došao zrak, i zakipilo opet al na kiselo, trop je topli na dodir i smrdi i grize na nos...pretpostavljam da je to za bacit? Bemmu i poklopcu, uzrok znam
Pomoći pretpostavljam nema? To više za rakiju nije? Nije neka količina, cca 100kg.
Baciti? Kak se radi ocat? Iz tropa nije dobar pretpostavljam?
-
Ocat iz tropa ne bas... Možeš ispeci jednu Turu tek da ti se kotao, klobuk i cijevi ociste bojim se da rakije ne bu nista i da ju još jednom prepeces nećeš uspjesti! Ima još jedna mogućnost a to je da ispeces i prepeces pa dogodine kada ćeš imati novi trop za peći razdjelis dobivenu ovogodisnju rakiju na nekoliko kotlova...
-
Talog od nultog pretoka vina, spremljen za pečenje rakije, oko 50 l za sad, junački se usmrdio u desetak dana, H2S clasic, jaja + sumpor. Ha, ha, morat ću ga luftati i pretakati. NMV !
-
ajd Ozy da čujem i tebe, kaj bu z mojeg octa? Rakija nebu dobra, ha? Bude bar mušica po vinogradu? Slijedeći tjedan na GO pa budem se malo pečenju rakije posvetil
-
Ma zavisi kolko je to kiselo. Ak nije preveč ja bi probal peći. Već sam pekel iz kiselkastog materijala i smrdljivog. Uzimal sam prve dvije litre (tri?) u stranu, a ostalo prepekel. Poslije kupažiral s prethodnom, nešto stare lanjske, izbalansiral s destiliranom vodom i bilo je ok. Ili taj kiselkasti trop pomalo miješati s dobrim kod pećenja i onda primijeniti prethodnu taktiku ...
... a ima i ona stara fora za otkiseljavanje masulja s vapnom. Navodno pali, treba pitati nekog starijeg, kakvog dedeka ! Napraviti probu, pa imaš iskustvo?
Malo prosurfati razne forume gdje se skupljaju rakijaši? Ima i srpskih, Bratja su maheri za brlju !
Iskreno, nema takvog smrada iz kojeg ja nisam probal peći. Cijelu godinu skupljam talog od pretoka u karnistere po 20 l, to i talog od friških pretoka i ostaci starog D2, obično već kiselkasti, služe mi za podlijevanje tropa u kotlu, 10/15 l. Nađe se tu svega i svačega, kisne, smrdi, ali peči, prepeci, zmiksaj i - kupci potroše !
-
Jedno pitanje,stari su prije kalaisali kotlove,zašto? i danas su kotlovi bakreni iznutra dali je to ok ili taj bakar treba kalaisati?
-
Vjerovatno zato što se pogrešno mislilo da će se dobiti kvalitetnija rakija izostankom pojave zelenih grudvica ili boje rakije koja se dobije iz reakcije bakra sa sirćetnom i drugim isparljivim kiselinama, ako ih ima previše u materijalu za destilaciju. Ne samo da nema potrebe za kalajisanjem nego je i štetno. Potrebno je destilaciju raditi na kazanu sa izrazito čistim bakarnim površinama zbog hemijskih reakcije koje se na njemu odvijaju, i koje će značajno umanjiti aromatski štetna hemijska jedinjenja a povećati ili stvoriti ona od pozitivnog uticaja.
-
Vjerovatno zato što se pogrešno mislilo da će se dobiti kvalitetnija rakija izostankom pojave zelenih grudvica ili boje rakije koja se dobije iz reakcije bakra sa sirćetnom i drugim isparljivim kiselinama, ako ih ima previše u materijalu za destilaciju. Ne samo da nema potrebe za kalajisanjem nego je i štetno. Potrebno je destilaciju raditi na kazanu sa izrazito čistim bakarnim površinama zbog hemijskih reakcije koje se na njemu odvijaju, i koje će značajno umanjiti aromatski štetna hemijska jedinjenja a povećati ili stvoriti ona od pozitivnog uticaja.
Hvala na odgovoru ;)
-
??? molim znalce na ovom postu da me riješe jedne dvojbe.Ovih dana peći ću rakiju viljamovku na način dvostruke destilacije.Moja se dvojba odnosi na prvu destilaciju,to jest da li je bolje izvući cjelokupnu sirovu rakiju bez odvajanja prvog i zadnjeg toka i s tim izvršiti drugu destilaciju ili ići na odvajanje,uzeti srednji tok, razrediti ga vodom na jačinu sirove rakije cca 25-30% alk,i to onda prepeči u drugoj destilaciji? Kojim postupkom se dobije kvalitetnija rakija i zašto?
-
Počeo peći rakiju od tropa. Okusom izvrsna, ali mutna, odmah od početka, pa kroz 4 l., peta litra ide čista, ali slabašna. Zaključujem da je to od ostataka enološkog ulja u vinu kojim podlijevam trop!? Vino i talog od pretoka tokom godine.
-
Počeo peći rakiju od tropa. Okusom izvrsna, ali mutna, odmah od početka, pa kroz 4 l., peta litra ide čista, ali slabašna. Zaključujem da je to od ostataka enološkog ulja u vinu kojim podlijevam trop!? Vino i talog od pretoka tokom godine.
Je, meni se to ove godine dogodilo na jednom kotlu, kasnije sam skužio da nema dugog razloga osim malo ulja u vino koje je išlo u taj kotal, zato, treba pazit ubuduće... A sad se ta rakija odvojena od ostale pomalo stabilizira i na površini se formira film, tak da sam siguran da je od ulja...
-
To je od ulja i meni se dogodilo prosle godine, pa sad oprezno stavljam ostatke vina i taloga u drop.....
-
Probat ću šlaufom izvući vino ispod ulja, pa da vidim. Javim rezultat !
-
Ne pomaže i dalje je mutna. Sad pečem trop od D2 pa je i malo kiselkasta. Ići će sve u prepek !
-
imate tu problematiku negdje u prijašnjim postovim.nisam siguran jel od Bistrice ili moguće Alanbik su pisali o tome.
-
...Ići će sve u prepek !
Tako i treba, jer se dobiva mnogo bolji kvalitet rakije. Zamućenje nema veze sa enološkim uljem jer ono ne nije isparljivo u ovoj destilaciji. Zamućenje potiče od višemasnih kiselina i njihovih estera i pojačano je većim učešćem taloga od kvasca u destilaciji, i to je normalna pojava, ali je štetna njihova prevelika količina. Uslovljeno je još i temperaturom izlaznog destilata. Ova temperatura bi u prvoj destilaciji morala biti malo ispod 15°C, tako se i smanjuju količina ovih jedinjenja. U drugoj destilaciji (prepek) ga ne možeš imati jer su ova jedinjenja dobro rastvorljiva u većoj koncentraciji alkohola.
??? molim znalce na ovom postu da me riješe jedne dvojbe.Ovih dana peći ću rakiju viljamovku na način dvostruke destilacije.Moja se dvojba odnosi na prvu destilaciju,to jest da li je bolje izvući cjelokupnu sirovu rakiju bez odvajanja prvog i zadnjeg toka i s tim izvršiti drugu destilaciju ili ići na odvajanje,uzeti srednji tok, razrediti ga vodom na jačinu sirove rakije cca 25-30% alk,i to onda prepeči u drugoj destilaciji? Kojim postupkom se dobije kvalitetnija rakija i zašto?
Isključivo hvatanjem sirove rakije bez odvajanja frakcija u prvoj destilaciji. Zato što mnoga važna aromatska jedinjenja, koja i određuju kvalitet rakije, na nižem početnom sadržaju etanola u kazanu, većim dijelom isparavaju početkom i krajem destilacije, pa bi odvajanjem prvenca i patoke bitno uticao na njihovo smanjenje a time i na kvalitet rakije. Odvajanje frakcija se radi isključivo u drugoj destilaciji jer će veća početna jačina etanola u materijalu stavljenom u kazan, kao i izostanak neisparljivih jedinjenja iz prve destilacije, omogućiti pravilno frakcionisanje svih važnijih jedinjenja.
-
Sirova rakija mi je 42/43 %. Ima blagu kiselkastu nijansu. Da li je prepeći takvu ili razrijediti vodom pa prepeći? Koja je svrha razređivanja s vodom? Vežu li se na vodu nepoželjne nijanse ?
-
Razrjeđivanje vodom sirove (meke) rakije u drugoj destilaciji je inače besmisleno, i štetno u svakoj normalnoj situaciji. Ovu jačinu imaš jer nisi poštivao pravila o obavljanju prve destilacije pa je to nešto drugo. Da bi zadovoljio uslove za obavljanje destilacije u kojoj se dobiva što kvalitetnija rakija hvatanjem na jačinu od bar 65% vol. potrebno je napraviti neke kompromise i tu sirovu rakiju pri stavljanju u kazan svesti na 35% vol..
-
Dovršio rakiju. 82 l sirove 40%, razrijedio običnom vodom na 28%.
Prepekao.
Ispalo 50 l , 63 %tne. dodao polako, uz miješanje, 25 l destilirane vode, iste temp. kao i rakija.
Dobio ukupno 75 l fine rakije jačine 43 %. Ali ...
Zamutila se.
Prefiltrirao grubim filterima V8, Cordenons. Kristalno je bistra. Ja zadovoljan !
Troškovi: vreća šećera + par boca plina + dest. voda + filteri = 930 kn ( pdv 232,5 kn ). Pošteno? Pošteno!
-
E ovak.
Ja rakiju (šljiva i tropica) pečem ovak:
Najkasnije 4 tjedna od početka vrenja idem s destilacijom . na taj način izbjegnem stvaranje octikave note ,a i još ima puno aromata koji prelaze u rakiju.
Uvjek odvajam na početku rakiju s velikin udjelom metanola (1% od volumena kotla) Dalje tjeram svu rakiju dok ne počne izlaziti između 6 i 8 %alk.
Posebno pazim da mi se hladnjak ne zagrije (to reguliram s stalnim laganim dotokom hladne vode kroz pipu na dnu hladnjaka dok vruća voda polako izlazi na vrhu kroz preljev).
Tak dobivenu rakiju prepečem i kušanjem utvrdim kad počinje ići patoka.Tu zaustavim.Dobivenu rakiju izmjerim te ju ostavim odležati 6-8 tjedana kad ju opet izmjerim i razrjedim s destiliranom vodom na željenu jačinu.Da izbjegnem zamučenje voda mora biti iste temp.kao i destilat te ju treba polako uz mješanje dodavati u destilat.
-
eh,moj prijatelj,..tebi bi sad trebali forenzićari iz CSI Majami,jer samo oni imaju tu tehnologiju koju ti trebaš,mislim treba zeti miris i okus,a da opet ostane miris i okus.Hm,naj se srditi,al i mene živo zanima jel to moguće?
-
Mene više zabrinjava to što je možda plastika ispustila u rakiju. Mislim dali je to dobro uopće konzumirati, zbog toga jer ima i miris i okus na gumu i plastiku.
Šteta je stavljat viljamovku u plastiku. Mogla bi se možda koristiti kao baza za neke travarice ili voćne likere-orahovac,višnjevac itd. Mislim da je šteta to stavljat prepeč sa novim kruškama,jer bi mogla i ova nova rakija dobit taj miris i okus. Pa ako se i odstrani miris i okus na neki naćin, teško da če to bit više viljamovka kakva bi trebala biti.
-
UF UF.
Rakija ima dost veliki postotak alkohola koji je otapalo za neke vrste plastike.Zato postoje posebne plastike za alk/benz,posebne za kuseline itd.Mislim da netko tko si da truda da ispeče vilijamovku nesmije dozvoliti to staviti u plastiku.
Ovak ne znaš kaj je otopljeno u rakiji.Ako i uspiješ maknuti miris to će ostati.
Baci to i nek ti bude škola .
-
Već par godina sam pek'o rakiju od kruške (viljamovku). Pošto nije bilo potrošnje, skladištio sam je u kanister (PVC/? guma??).
Rakija je jačine 50 gradi. NIJE zamućena - NIJE kisela, ali je poprimila ukus gumene plastike, ili obrnuto (plastične gume).
Verovatnoća ukusa je nastala od vrste ambalaže, tj kanistera.
Zanima me kako da se otarasim tog mirisa i ukusa. Da li to neko zna i da li je imao neki sličan slučaj?
Probao sam da je prepečem zajedno sa prošlogodišnjim rodom kruške, ali miris i ukus je ostao. Skidao sam po 5 litara od kazana od 100 litara.
Hteo sam rakiju bez šećera i drugih primesa. Sakupio sam oko 30 litara. Mislim da je šteta baciti, ako postoji način da se otkloni miris i ukus.
Daj mi moli te objasni s čim si izmjerio 50 gradi i reci koliko je tu alkohola u postotcima ??? ???
Kad već objašnjavaš objasni mi i kaj su to gradi?
-
Daj mi moli te objasni s čim si izmjerio 50 gradi i reci koliko je tu alkohola u postotcima ??? ???
Kad već objašnjavaš objasni mi i kaj su to gradi?
Imas u starijim postovima,ovih 50gradi bi bilo 125% alkohola ;D kaj je nemoguce,covjek je pobrkao mjerne jedinice,ocito je mislio 50%alkohola ili 20 gradi,vidio sam na jednom alkometru,to samo zbunjuje kad je na svim alkoholnim picima navedena kolicina alkohola u postotku ;)
-
Imas u starijim postovima,ovih 50gradi bi bilo 125% alkohola ;D kaj je nemoguce,covjek je pobrkao mjerne jedinice,ocito je mislio 50%alkohola ili 20 gradi,vidio sam na jednom alkometru,to samo zbunjuje kad je na svim alkoholnim picima navedena kolicina alkohola u postotku ;)
Ma znam ja to,samo sam postavil pitanje da cjenjeni ,dobrodošli novi forumaš promisli ili se raspita prije nego lupi po nebulozi.
Inače 1 GRAD= 2,46 ili zaokruženo 2,5 Volumnih postotaka % alkohola ....ili ti 25 ml alkohola na 100 ml tekučine.
Pa ispada da je 50 GRADI=123% alkohola
Ako ono njegovo očitanje i je 50 %alkohola to je prejako pogotovo ako nije prepečeno.Treba razrjediti .Zato i je razgradilo karnister.
-
Mislim da nebi mogal ni izmjeriti 50 gradi, jer moj alkoholometar rakijaš mjeri najviše 28 gradi,a to je 70% alkohola.
Sigurno misli na postotak alkohola. Ja inače pečem da ima 18-19 G, a i ta bi mogla razgradit karnister ako duže stoji.
Tu još postoji korekcija očitane vrijednosti zbog topline ili hladnoče rakije.
-
Rakija ide definitivno u staklo,barem tih demizona ima u svim dimenzijama,kakva plastika ::) ak ima miris po tome sigurno je nesto razgradila iz ambalaze,pitaj boga sto,mozda otrovne ftalate,steta vilijamovke,ja ju ne bi pio..Nema tu otklanjanja mirisa,ak je u rakiji nesto rastopljeno..
-
Nazalost nist od te rakije... za prozore prati ili v podolje zlijati....
-
ako voda odstoji u karnisteru - dobije miris, a kamoli rakija...
makar, ja je nebi bacio, ako je 2xdestilirana (prepečena) ne vjerujem da je ostala otrovna
Iskoristiti za likere, medice, travarice....
Ako griješim - nek me netko ispravi, ako nije zdravstveno ispravna rakija
-
Ako ono njegovo očitanje i je 50 %alkohola to je prejako pogotovo ako nije prepečeno.Treba razrjediti .Zato i je razgradilo karnister.
Ja uvijek svoju rakiju na kraju razrijedim na 52% alkohola.
-
Ja uvijek svoju rakiju na kraju razrijedim na 52% alkohola.
52% ? Kume pa ta te sprži do nožnih palaca !
Ovu viljemovku s mirisom i okusom gume treba trošiti s bajikerima ili fanovima F1. Ono, oktani, benzin, spržena guma. Etiketirati ju kao Harley D. ili Mc Laren i oderati cijenu od 30 € ! ;)
-
Možda bi ti aktivni ugljen rijješio problem. Pazi imaš dvije vrste, za arome i boju. Raspitaj se u poljoapotekama. Staviš ugljen u rakiju i dobro izmiješaš. Doza prema uputi. Sve se zacrni ko vrag. Poslije nekoliko dana pristupiš bistrenju bentobitom ili želatinom + bentonit. Nakon 14 dana otočiš bistru rakiju s taloga. Ne možeš ništa pokvariti.
Teško da ćeš se miksevima i prepekom riješiti stranih mirisa.
-
al ja bi ti preporučio da tu rakiju tako tretiras kako je kolega prije u postu napisao te je razredis sa vodom pola pola te takvu prepečeš tj da ne mješaš s novim komom od krušaka ... pa ako ta prepeka bude bez tih mirisa lako ju pomješaš sa mladom rakijom kuzis
ja tako radim kad nađem po podrumu kakvih demižona s nekom starom rakijom i kojekakvim patokama i šta ja znam sta je vec djed skladistio tj bilo mu žao baciti ,,, pa to pomješam s vodom pola pola i prepečem, jer mora ti nešto ostati u kazanu nemožeš sve do suhog prepeči tj destilirati ,,,
pa te neželjene tvari trebaju ostati u onoj vodi koju bacaš kad pereš kazan prije drugog sipanja
a i lakše je destilirati kad je manji postotak alkohola u kazanu tj znam bljuznuti ako je jaka komina ili počne curit kao prst debelu i dosta pare izlazi iako je hladna voda u hladioniku
-
Poštovanje,
zamolio bih vas ako mi možete reči koliko trebam staviti šećera na 100 kg višanja. Jer bi trebali peći rakiju od nje. I također me zanima koliko treba stojati u buretu.
Što se tiće šećera neki mi kažu 20kg, a neki 10kg. Nije li to malo previše?
Hvala!
-
Poštovanje,
zamolio bih vas ako mi možete reči koliko trebam staviti šećera na 100 kg višanja. Jer bi trebali peći rakiju od nje. I također me zanima koliko treba stojati u buretu.
Što se tiće šećera neki mi kažu 20kg, a neki 10kg. Nije li to malo previše?
Hvala!
Kao prvo trebaš izmjeriti šećer u soku i onda ga dignuti na max:17-18%
Ako nemaš s ćim mjeriti pretpostavka je da u njima ima 10-tak% šećera.
Da bi digao šećer za 1% treba staviti 1,30 kg šećera na 100l.
Kod tebe bi to bilo 8x1,30=10,40kg na 100l. Ako staviš malo više dobit češ više rakije,ali postoji i opasnost da ti ne odvrije sav šećer pa da rakija bude slatkasta.
Inače ti 1 kg šećera daje otprilike 1l rakije.
Od početka vrenja pa do početka destilacije treba proči najviše 4 tjedna.Ako predugo stoji moze ga zahvatiti octikavost i onda imaš kiselkastu rakiju.
-
Dali možda netko zna kako izmjeriti alkohol u orahovici ako su svi sastojci već stavljeni (šečer,orasi,agrumi itd.) ???
-
U kućnoj varijanti ne postoji način. Laboratorijski isto kao kod vina, destilacijom. S tim da kod vina može približno i priručnim sredstvima zbog relativno poznate količine ekstrakta. Ovdje je to totalna nepoznanica ne samo zbog šećera nego i zbog ostalih stvari koje su dodavane. Tako na primjer dodatak od samo 10 grama šećera po litri prikazuje manju alkoholnu jačinu od stvarne za približno 3 stepena, mjereno alkoholmetrom na jačini rakije od nekih 35-40 stepeni.
Jedino kao rješenje ostaje ono orijentaciono, da se prisjetiš koliko si alkoholnih stepeni imao u startnoj zapremini rakije i podijeliš to sa ukupnom zapreminom dobivene orahovice.
... koliko trebam staviti šećera na 100 kg višanja. Jer bi trebali peći rakiju od nje...
Ne trebaš ništa jer se voćna rakija pravi isključivo od voća i prirodno prisutnog šećera u njemu, a što više šećera dodaješ to sve više gubiš na kvaliteti. Na 2% dodatka šećera razlika je više nego primjetna, a možeš zamisliti na šta samo liči ono sa još većim procentom dodavanja.
-
Jučer pobral krušku tepku nabral dvije bačve od 150l kolko da dodam šečera i dal mogu stavit malo vode s obzirom da ona nema puno soka?
-
Zanima me koliko bi trebalo staviti šećera za pečenje rakije nakon što se otoči vino (mošt). Postoji li ikakav proračun, slično kao i kod doslađivanja mošta ako nema odgovarajući slador.
-
Postoji nešto što nije proračun ali je slično, što ga više dodaješ sve više gubiš na kvaliteti. Doslađivanje se u stvari ne radi nikako, ako ti je stalo do kvaliteta. Ako je samo do količine onda dodaj koliko ti treba. Za bilo koju voćnu rakiju pa i komovicu doslađivanje ne samo da je zabranjeno nego je i jako štetno po kvalitet rakije. Razlog je jednostavan. Doslađivanjem, onda kada je to nužno, kod pravljenja vina se utiče na harmoničnost povećanjem alkohola i promjena kod aromatskih jedinjenja je relativno mala u odnosu na ono što time neko želi dobiti. Ispravnije rečeno, neće se dobiti veći broj litara vina nego će se povećati sadržaj alkohola u tom vinu. Kod rakije, zato što se dodatno radi destilacija, bi to bilo suprotno. Na trop koji recimo da sadrži nekih 6% šećera, ako dodaš 3%, povećao si za 50% stvorenu količinu alkohola i tako dobio i 50% rakije više. Aromatska jedinjenja kako primarna tako ona stvorena u fermentaciji bi neminovno ostala na približnom nivou u oba slučaja ali u cjelokupno dobivenoj zapremini. Po litri rakije bi to bilo i znatno manje nego što se prostom matematikom da izuračunati proporcija, zbog praga osjetljivosti pojedinih aroma i sličnih stvari. Dakle što više dodaješ šećera više si razrijedio arome, i time dobio slabiji kvalitet rakije. Nešto slično kao kada bi u vino dodavao vodu.
-
Zanima me koliko bi trebalo staviti šećera za pečenje rakije nakon što se otoči vino (mošt). Postoji li ikakav proračun, slično kao i kod doslađivanja mošta ako nema odgovarajući slador.
Pekel budeš rakiju iz tropa / komine i taloga nakon što si pretočil...u pravilu se ne stavlja ništa, kolko šećera ima - ima
Otprilike ti na kilu šećera dobiješ nešto manje od litru rakije, ako želiš puno rakije onda puno šećera, ali kvaliteta rakije pada
Do sad sam uvijek stavljal par kila, ove godine ništa, vrag ti 2-3 litre rakije više ;)
Moji konzumenti su vrlo zadovoljni
-
Ako na primjerice 100 kg masulja otočimo nekih 60l mošta (budućeg vina). Koliko onda komini ili tropu (od cca 40kg) najprije dodamo tople vode, a zatim i šećera. Unaprijed zahvaljujem.
-
Kako se vrši invertiranje šećera ??? Alambik je u jednom postu pisao da se u drop dodaje samo invertirani šećer :-\ ???
-
Kiselinama, ali zašto to raditi kada će se trop i kvasci ionako sami pobrinuti za tako nešto.
-
Jel se može peći rakija a da se prethodno peteljke ne odvoje (jel ima koji drugi razlog osim volumena?)
-
Uticaj njenih fenola na aromu destilata.
-
Zapetljavanje oko mješalice kazana
-
Poštovano društvo, trebam pomoć u savjetima :-\. ovako, obrao vinograd, istočio mošt, lagano ispresao i ostavio kom u kaci bez dodavanja šećera. Pokrio najlonom, omotao trakom i gurnio u prazan prostor cijev kojoj je drugi kraj u kanti s vodom. slador mošta je bio 16. E sad sam to ostavio da radi pod komom kako bih imao neki lagani roze, polako ga kušam, bistri se i sve ok. Sada planiram istočiti koliko bude samo išlo roze a od ostatka ispeći komovicu.
1. dali mi je sada kasno dodavati šećer
2. ako nije, koliko ga smijem dodati a da sve ne uništim
3. da pečem bez dodavanja šećera pa šta bude :( ??? :P :-[ :-\ :-\
-
A da prvo to svoje grožđe patentiraš kao svojevrsni perpetuum mobile, pa nakon komovice od onog što ti ostane napraviš sok, pa onda i marmeladu... ;D
-
Ima li smisla peći rakiju drožđenku od taloga grožđa u kojem se osjeti prisutnost sumporovodika?
-
Moglo bi imati, ali uz poštivanje postupka liječenja. Za njega je potrebna kristalna soda i bakarni sulfat, a vjerovatno ćeš imati i znatan negativan uticaj ukupnog SO2 u takvoj rakiji pa ti treba nešto za mjerenje pH (pH 5,6-5,8) i kaustična soda (NaOH).
-
Ispekao 600 l tropa i 160 l breskvi, te pajdašu dva kotla viljemovki. Izašlo 10 l čarobne rakije, najbolje što sam ikad ispekao. Jedino što su se oba kotla junački pripekla.
-
dobil za svadbeni poklon od KUD-a hrastovu rezbarenu bačvicu (mislim da je hrast) zapremnine 10 litara pa bi stavil rakiju na odležavanje
Pošto šljivovice nemam, a imam odličnu rakiju trop - loza, (odvojio sam frakcije prvijenca i plaviša) bilo bi to dobro unutra staviti..pa istočiti recimo druge godine u staklene flaše...?
.pretpostavljam da mi kad dodjem do kvalitetne šljivovice da ova rakija neće preuzeti sav bouquet i tanine?
-
dobil za svadbeni poklon od KUD-a hrastovu rezbarenu bačvicu (mislim da je hrast) zapremnine 10 litara pa bi stavil rakiju na odležavanje
Pošto šljivovice nemam, a imam odličnu rakiju trop - loza, (odvojio sam frakcije prvijenca i plaviša) bilo bi to dobro unutra staviti..pa istočiti recimo druge godine u staklene flaše...?
.pretpostavljam da mi kad dodjem do kvalitetne šljivovice da ova rakija neće preuzeti sav bouquet i tanine?
Ja imam odlicnu sljivovicu ;D ,ali to je sad stvar ukusa,za mene je rakija prozirna ko voda,ne svidja mi se rakija iz drvenih bacvi jer dobi boju,rakiju cuvam iskljucivo u staklu i imam 2 male inoxice po 5 i 10l i tam stavim visak,ja bi ovu malu drvenu bacvicu iskoristio za vino koje donesem i z klijeti i onda lagano cuclam na malu pipu ;D
-
Pekao sam rakiju drožđenku od vinskog taloga. Ne znam zašto je žute boje. Nije zagorila. Tropica je bezbojna.
-
Pekao sam rakiju drožđenku od vinskog taloga. Ne znam zašto je žute boje. Nije zagorila. Tropica je bezbojna.
Dogodilo mi se samo jednom u životu. Nisam našao odgovor.dobil za svadbeni poklon od KUD-a hrastovu rezbarenu bačvicu (mislim da je hrast) zapremnine 10 litara pa bi stavil rakiju na odležavanje
Pošto šljivovice nemam, a imam odličnu rakiju trop - loza, (odvojio sam frakcije prvijenca i plaviša) bilo bi to dobro unutra staviti..pa istočiti recimo druge godine u staklene flaše...?
.pretpostavljam da mi kad dodjem do kvalitetne šljivovice da ova rakija neće preuzeti sav bouquet i tanine?
Stavi u bačvicu, ali češće kontroliraj. Dobit će ti lijepu žućkastu boju, pa žutu i na kraju, ovisi kad, tamnu, mrku nijansu. Usporedno će se mijenjati i okus. Najprije ti počne vuči na konjak, a na kraju na vrlo fini vinjak. Ja sam je imal 60 l, razgrabljeno odmah.
Ne kužim zadnju rečenicu. Šta šljivovica? Kakvo preuzimanje? Misliš pomiješati? Bolje ti je imati ovakav konjak/vinjak i šljivu posebno.
-
Dogodilo mi se samo jednom u životu. Nisam našao odgovor.Stavi u bačvicu, ali češće kontroliraj. Dobit će ti lijepu žućkastu boju, pa žutu i na kraju, ovisi kad, tamnu, mrku nijansu. Usporedno će se mijenjati i okus. Najprije ti počne vuči na konjak, a na kraju na vrlo fini vinjak. Ja sam je imal 60 l, razgrabljeno odmah.
Ne kužim zadnju rečenicu. Šta šljivovica? Kakvo preuzimanje? Misliš pomiješati? Bolje ti je imati ovakav konjak/vinjak i šljivu posebno.
Mislil sam tu rakiju držat godinu dana u bačvici pa natočit u flaše, druge godine naberem šljiva pa ispečem šljivovicu pa opet na odležavanje u tu istu bačvicu
-
Pitao me prijatelj,zasto mu kruske u dva tjedna maceracije nisu počele kuhat (oce peci rakiju),dodao je kvasce i hranu i temperatura okoline mu je nocu 10 a danju 18,dali je to mozda problem???
-
To je bilo u vrijeme berbi, najsigurnije bi mu bilo da je stavil 2-3 litre mosta, instant vrenje :)
Ako ima tko u blizini da mu most jos radi - nek pokusa
-
imat ću oko 400 l taloga vina. da li mogu od toga peći rakiju? koliko da dodam vode i šećera?
-
Odkako se bavim podrumarstvom kao hobijem toliko dugo pečem i komovicu. Uglavnom dajem nekom da mi ispeče uz moje dežuranje uz kotao jer je "običaj" da se prava zamjeni za onu sa šečerom. A kako ja ne stavljam šećer onda dežuram. U zadnje dvije godine sam pečem na posuđenom kotlu. Tu su se pokazali problemi oko tih posuđenih kotlova. Sad bi volio imati svoj kotao pa da pečem kako meni odgovara. Već duže vrijeme tragam za kotlom od 60-80 litara tražio na oglasima zvao okolo u Rude kod Samobora.
Sad sam na dispoziciji kad bi kupio u Valjevu jer mi se čini da je usprkos cijeni koja je 1000 eura ta 80 litara sa kilerom umjesto spirale i debelim dnom kotla od 5mm dugoročno isplativa investicija. Zna li netko kako stoje stvari na granici i kolika su davanja pri uvozu. Ako bi ce moglo izbjeći plaćanje PDV otišao bi po njega tamo.
-
Dali netko zna kako da pojačam alkohol u rakiji?
-
Samo jačom rakijom. Ako je nemaš onda je napraviš destilacijom manje količine postojeće rakije.
-
Znaći jedan dio rakije ponovo ispečem i pomješam s ostalom rakijom?
-
Da, razblažiš je vodom na neka 32 stepena, maksimalno, i staviš na destilaciju. Od 100 litara takve razblažene rakije dobiješ cca. 40 litara rakije jačine približnih 65 stepeni, u zavisnosti od kazana i brzine destilacije. Na osnovu ovih parametara možeš računati količinu rakije koju je potrebno ponovno destilirati kako bi pojačao onu koju imaš.
U ovakvoj destilaciji imaš iskorištenje približno 80% od ukupne mase stavljenog alkohola na destilaciju. Preostalih 18-19% možeš pustiti da curi u drugu posudu i sačuvati za destilaciju koju ćeš raditi iduće godine. Gubitak je nekih 1-2% od ukupne mase i najvećim dijelom ostaje u đibri, onom što se baca jer ostane u loncu kazana nakon završene destilacije.
-
Sad sam konačno kupio svoj kotao za rakiju od 60 litara. Pa sad mogu sam krenuti peći rakiju. Pročitao sam temu o pečenju rakije i dobrim dijelom ostao u čuđenju mojim neznanjem. Mi u dalmatinskoj zagori pečemo uglavnom komovicu i bez puno "mudrovanja" rakija curi i kad se nakom polaganog smanjivanja gradacije ukupna količina rakije zaustavi na cca 20 gradi, prekida se pečenje i to je gorova rakija. Tako redom dok se ne ispeče sve što ima. Nikakvo razdvajanje frakcija a pogotovo metilnog alholola nije bilo. Spominjala se samo zadnja frakcija koja se zove "plema". i ona se je ili bacala ili se koristila za pranje prozora i namještaja. Nikad se nije radila prepečenica koja bi se razblaživala sa deminerizilanom vodom do željene jačine.
Ovdje postoje forumaši koji su u toj branši experti i meni od ove godine ne prestoji ništa drugo nego postupiti po vašim savjetima i razdvajati frakcije.
Imam dosta te rakije jel malo je i pijem pa ako je ostane do idućeg pečenja da li bi bilo dobro ja je prepečem. Sad je oko 20 gradi jačine.
Inače je kom bio od traminja sa 20 šećera. rakija je samo od komine i ja nikad ne stavljam šećer.
Dodatno pitanje koliko se dobija na kvaliteti sa razdvajanjem frakcija i ponovnim pečenje (otprilike u postotcima).
-
Ne bi išlo u postotcima ali je dobra paralela gemiš i vino, ako je sve ostalo rađeno kako treba.
-
@bistrica hvala na odgovoru ako je tolika razlika najesen pečem po vašim uputama
eto tako se je oduvijek radilo kod nas u zagori
zato je neme moj susjer na bregu pitao da li odvajate metilni alkohol
a mi u čuđenju
-
Tonini @ Ima metoda da se ta kako kažeš"plema" hvata tako dugo dok imalo ima okus na rakiju. Obično je iz kotla tvoje veličine ima 1-2l. Kad dobiješ na okus gorko-kiselkastu vodu, prekidaš.
Ako imaš za peći ispod desetak kotlova, "plemu" ili plaviš po naški, stavljaš u svaki slijedeći kotal i to ti pojačava akohol u startu i na kraju u dobijenoj rakiji.
Ako pak imaš oko dvadesetak kotlova, možeš "plemu" skupljati u posebnu posudu i na kraju prepeći. Dobit ćeš 10-15l jake prepečenice cca 65%, koju pomiješaš s rakijom od prethodnog, jednokratnog pečenja. Ako imaš manje "pleme", slobodno dopuniš kotao običnom vodom ( ne prepuniti) i opet ćeš izvuči sav mogući alkohol.
Destiliranom vodom uz mjerenje i obavezno kušanje svedeš je na prihvatljivu jačinu. Ja sam to radio na 45-47%.
Temperatura dest.vode mora biti kao i rakije i mora se dodavati u tri, četiri navrata uz miješanje da se ne zamuti. Meni se skoro uvijek zamuti i tada je prefiltriram opranim,starim filterima od vina. Grubim ili srednje grubim. Dobijem na oko savršeno čistu rakiju. Ne vjeruj da će se stajanjem rakija sama očistiti. Nije nikad.
Ovim miksanjem dobiješ rakiju dobrih osobina prepečenice i tradicionalne "s dušom" iz jednokratnog pečenja. Sve ovisi o običaju i tradiciji pojedinog kraja. Kod mene se ne odvaja "bašica", prvi tok, onih par deci ispočetka, jer ako je mekša i ugodnija za piti, a ne zareže te muški po grlu - "nije dobra."
Tko radi za tržište, morao bi to odvajati.
Inače to su beznačajne količine metilnog alkohola, da bi te to ubilo morao bi je neumjereno trošiti, ne se trijezniti, a tad prije stradaš od ciroze, živaca, delirijum tremensa nego metilnog.
Od svega je najvažnija kvaliteta masulja, koma koji se peče. Da nije ciknut, ukiseljen, niti smrdljiv. Popravljanje destilata od takvog, octikavog koma prepicanjem rijetko može uspjeti, zavisi od uzroka. Profići će naravno imati brojne, opravdane primjedbe na iznesenu metodu. Sve ok.
PS Čudo, nije mi forum izrezal ovak velik ipost !?
-
eto tako se je oduvijek radilo kod nas u zagori
zato je neme moj susjer na bregu pitao da li odvajate metilni alkohol a mi u čuđenju
Tako se na žalost masovno radi i kod mene u Bosni, ali nije to ni blizu mogućem kvalitetu.
Treba raditi dvostruku destilaciju i u njoj odvajati frakcije isključivo zbog koncentrisanja aroma i uklanjanja onog od nepoželjnog uticaja na kvalitet rakije. Odvajanje metanola nema veze sa aromatskim uticajem i radi se isključivo iz zdravstvenih razloga. Priča o metil alkoholu je ionako napuhana fama naročito kod rakija od grožđa, pa i kod onih od direktno rodnih hibrida. U pitanju je mnogo manja koncentracija od zakonom propisanih granica, a pogotovo manja od nekih količina koje bi mogle uticati na zdravlje prosječne osobe. Uostalom smanjenje metil alkohola se ne radi odvajanjem prvenca nego hvatanjem jače rakije jer on ostaje u patoci, kod komovice i svih drugih voćnih rakija.
-
ajde neka se i ovake rasprave spominju jer ljudi griješe a da nisu ni svjesni. Ja sam uvijek za prihvaćanje znanja i iskustva ljudi koji dobro barataju destilacijskim postupcima.
Znači moj kotao od 60 litara mi je davao oko 6 litara rakije. Ove godine imao sam 550 kg traminca sa 20 šećera i dobio sam jako dobro vino. Pekao sam rakiju (sad to radim u zagorju jer tu imam klet). Od tog prevrelog koma sam dobio oko 30 litara rakije jačine oko 20 gradi. Ponavljam ništa se nije odvajalo samo se punilo u staklenku i kad se izmjerilo na željenu gradaciju tu se stalo i takva se rakija pije. Imam nekoliko pitanja ako pečem do kraja i koliko sam razumio prvi put ništa ne odvajam već tjeram do 5% pa koliko izađe. Nakon toga sve to ponovo stavim u kotao ali ovaj put samo tekućinu i ponovo pečem ali ovaj put odvajam metil alkohol. Do koje se jačine sad peče rakija koja se kasnije razriijedi vodom i koliko se otprilike prvijenca tad baci.
I dodatno koliko bi se rakije u tom slučalu dobilo a da je jačina oko 45% vol.
ozi, bistrica hvala na savjetima i brzim odgovorima
-
Gdje baš nađe sa tramincem da ideš prvi put u dvostruku destilaciju.
Kod voćnih rakija i nearomatičnih komovica je postupak jednostavniji.
U prvoj destilaciji se bez odvajanja frakcija hvata sve do kraja destilacije, nekih 3-5 jačine alkohola na izlazu iz lule. Trebala bi se uhvatiti jačina meke rakije od 27-28 stepeni. Tako se dobiva meka rakija najpogodnija za odvajanje frakcija u drugoj destilaciji.
Pošto komovica ima manje alkohola, ako je rađena onako kako treba odnosno bez dodavanja šećera, to se ne može dobiti sa hvatanjem do kraja u istu posudu. U prvu posudu se hvata dok u njoj jačina alkohola ne dostigne 27-28 stepeni. Ostatak do onih 3-5 se hvata u drugu posudu koja se onda usipa u slijedeći kazan prve destilacije, i tako stalno.
Na drugu destilaciju ide samo ona uhvaćena na 27-28.
U drugoj destilaciji se odvaja cca, 1% prvenca i hvata rakija minimalne jačine 65 stepeni a poželjne 68-70. Nakon tako uhvaćene rakije opet ide druga posuda i hvatanje sve do nekih 5% na izlazu iz kazana, i opet isključivo u prvu destilaciju. U kazan prve destilacije se inače nikada ne sipa voda nego samo destilat ili razblaženi destilat tako da ukupna jačina smjese u kazanu bude nekih 7-8% alkohola.
Sve ovo zbog veće količine terpenskih jedinjenja prisutnih kod muškatnih sorti grožđa od kojih jedna grupa isparava dobrim dijelom i krajem destilacije pa se tako dobiva njihova veća koncentracija u rakiji, jer je njihova isparljivost direktno vezana za jaču koncentraciju alkohola u kazanu za destilaciju.
-
od traminca jer to vino pijemo već jedno duže vrijeme i sad si mi ti gore sve pojasnio i ja ću tako postupiti na jesen kad dođe vrijeme pečenja rakije
pa rakije koliko bude bude
sva rakija koja mi ostane od prošle godine ide na drugu destilaciju
sad ću fino pripremiti kotao nanovo prefarbati ložište i onda kad sve bude gotovo javiti rezultate
i kako b rekao jedan čovjek "ne hvali mi rakiju"
bistrice veliki pozdrav iz zagreba
-
pa rakije koliko bude bude
Uvijek se destilacijom dobije ono što je ubačeno u kazan, ako se destilacijom ide do kraja, odnosno do gotovo potpunog iscrpljenja alkohola. Onih 3-5% alkohola na izlazu iz lule. Tada je gubitak samo nekih 1-2% od ukupne mase alkohola. Toliko ostane u kazanu nakon završene destilacije.
-
Brzo će se peći nova rakija. Bačva od 220 litara je puna koma koji već 15 dana uredno kipi. Ove godine sve ide na duplu destilaciju. Ostalo je i stare rakije od lani pa bi i nju prepekao. Sad se dvoumim oko dozrijevanja. Naime, naručio sam drvenu hrastovu bačvu i sad ne znam da li čuvati rakiju koja nije razrijeđena destiliranom vodom ili razrijediti pa čuvati. Malo sam čitao i čini mi se da se čuva nerazrijeđena rakija.
Kotao sam namontirai i na njega sam stavio al-ambik termometar.
-
Dočla mi je nova hrastova bačvica od 17 litara za rakiju. Bačvu treba najprije ovinuti i to na način da se u nju stavi oko 200 g kuhinjske soli i u nju se ulije 2 litre vrele vode. Tako se mućka i protresa sa svih strana i nakon 8 sati ta voda koja je smeđe boje se izlije iz bačve te se napuni do vrha i isplahne. I taj postupak se ponovi 4 puta. Ja sam prvi put stavio mlaku vodu iz bojlera i kod izlijevanja voda nije bila smeda. Pa da se ne bi ponavljale greške samo vrela voda sa soli čisti tanine iz hrastovine. Nadalje bačvu za rakiju treba više puta puniti solu nego kad se to radi za vino, jer će u tom slućaju sporije otpuštati tanine u buduću rakiju.
Uz napomenu da se stavlja isključivo kuhinjska sol a nikako kristalna soda.
A koju rakiju čuvati u takvoj bačvi. ja sam našao podatak da treba staviti na dizrijevanje samo neratrijeđenju rakiju od cca 70%vol, jer samo takav jaki alkoholni destilat može iz hrastovine izvući spojeve koji cu bitni za buduću rakiju. A kad se želi konzumirati tada se razrijedi destiliranom vodom na željenu jačinu.
-
Otkuda je hrastova bačva i koliko košta?
-
Bačvar Antun Pišković iz Oroslavja za preporuku to mi je treća bačva od njega
ova je sa postoljem i pipom 500 kuna
-
Ispekao sam rakiju. Od 600 kg traminca 23 litre prepeka od 73%vol i jedna mala domejanica "domaće" od 5 litara. Odvoio sam metil alhohol i sad ova prepečena bez razrijeivanja ide u drvenu bačvicu na dozrijevanje. A napravit ću i jedan dio i bezbojne. Trop je bio prekrasnog mirisa kao nikad do sad.
Većini planiramo razblažiti do 40% vol
-
45% je meni uvijek bolja i kvalitetnija, s tim da uvijek jos malo padne alkohol par dana nakon dodavanja destilirane vode. Ja sam razrijedil i izmjeril 42%, a za tjedan dana je pala na 40%
-
Kakva je to rakija? tropica(komovica) ili lozovača.
-
Kod mene je komovica (tropica). Ovaj postupak sa tjeranjem do kraja i prepekom je dugotrajan. Meni je za 40 litara prepeka trebalo 6 sati.
Inekako iz zdravstvenih razloga je razrijedim na 40% vol jer meni to odgovara. A sad je moram pustiti da odleži pa onda pijuckat i smanjivat tlak.
-
Kako si odvojio metil ???
-
Od 40 litara prvih 6 dl sam bacio to je 1.5% i to je metilni alkohol. Metil prvi izlazi i točka isparavanja ni je 76 celzija. Ja na kotlu imam al-ambikov termometar tako da i to mogu provjerit. A destiliram do 94 celzija na tom termometru.
-
Ocigledno da o mehanizmu destilacije malo znas i svi podaci koje si izneo su totalno netacni, pa samim tim je to lose za ovaj forum .
Pozz
-
" Puna linija predstavlja klasični kazan. Isprekidana linija rektifikacionu kolonu sa više podova za rektifikaciju. Zvjezdica mjesto najveće koncentracije pojedinog jedinjenja. Kroz prizmu Head, Heart, Tail, - prvenac, srce rakije, i patoka. Dužina linije neku prosječno zastupljenu zonu prelaska iako se radi o različitim koncentracijama koje opadaju ili rastu u odnosu na položaj zvjezdice."
Dobro analiziraj predhodni prikaz, pa ces videti da gresis. Onaj ko odvoji metil iz alk.smese dobice Nobelovu nagradu !
-
Ništa nije savršeno o tim ćeš pojmovima raspraviti sa bistricom kad dođe na forum. Radio sam ove godine po njegovim uputama jer ga cijenim kao velikog znanca u ovoj oblasti.
http://homedistiller.org/distill/dtw/toss
A neke sam stvari čitao i na ovim stranicama
Acetone 56.5C (134F)
Methanol (wood alcohol) 64C (147F)
Ethyl acetate 77.1C (171F)
Ethanol 78C (172F)
2-Propanol (rubbing alcohol) 82C (180F)
1-Propanol 97C (207F)
Water 100C (212F)
Butanol 116C (241F)
Amyl alcohol 137.8C (280F)
Furfural 161C (322F)
o metanolu
http://homedistiller.org/distill/dtw/toss
i kad završiti
http://homedistiller.org/distill/dtw/finish
Ako ovo nisu relevantni pokazatelji ond sam ja sve pogriješio
-
Da Bistri je tu, a uostalom ovo sto sam izlozio su njegovi prikazi i njegov tekst .
Ali nasa prica je o tvom ubedjenju kako mozes eliminisati metil. Mozes ga samo svesti na odredjeni prihvatljivi procenat a totalno eliminisati nikako.
Pozz
-
Niko i ne govori o potpunoj eliminaciji metanola već se priča i razdvajanju frakcija destilacije. Gdje je 1-1.5% metilni alkohol koji se prvi pojavi na luli i taj dio rakije treba baciti. Na home destilation se o tome govori. Ja ne vidim u čemu je tu problem. Cilj je svesti metanol na najmanju moguću mjeru u budućoj rakiji.
A očito si raspoložen za teorije. Kemija nije moja struka i ja zato tražim savjete na forumu i pokušavam postupiti po njima.
A bistrica će se raspraviti o složenijim teorijama destilacije i on je tu doma.
A sad je rakija na dozrijevanju u drvenoj bačvi pa ćemo kušat oko božića i snižavat tlak.
-
Da tako je, svesti ga na najmanju mogucu meru.Ako pogledas dijagram ima ga u toku cele destilacije, a ne samo u prvencu, stim sto je dominantan u
-
patoci
-
Prošlogodišnju rakiju koju sam pekao na klasičan način bez razdvajanja frakcija stavio sam u ovinjenu drvenu bačvu. Stajala je tri tjedna i poprimila je žutosmeđu boju ali je postala mirišljava i jalp lijepa za piti.
Sad kad je ovogodišnaj ispečena po bistričinim uputama nju sam stavio u tu bačvicu od 17 litara i nerazrijeđenu od 73%vol utočio 15 litara.
Jel sad treba čekati 2 mjeseca da se komponira kao piće pa još tri kad se razrijedi destiliranom vodom. To je 5 mjeseci da bi se počela piti.
A tako piše i u priručniku od dr. Jovića.
Nije mi problem čekati jer imam stare od lani dovoljno
Nadam se da nisam pogriješio u postupku.
-
Preporuka za minimalna dva mjeseca stabilizacije se odnosi na novu tek destilisanu rakiju. Destilacijom se događaju ogromne promjene u sastavu „vina“. Višestruko se koncentriše alkohol i aromatske materije, pa je to minimalno vrijeme za stabilizaciju njihovih uzajamnih odnosa i relacija u tečnosti-destilatu. Rakija stavljena u hrastovo bure treba da je na maksimalno dobivenoj jačini destilacijom, 65-72% vol.alc. jer se tako iz hrasta izvlače-ekstrahuju u najpovoljnijoj proporciji jedinjenja koja će dozrijevanjem dati najbolji kvalitet rakije.
Za dalje svođenje na pitku jačinu ostaje preporuka da se to počinje raditi tek onda kada se već mora, jer su procesi dozrijevanja brži i potpuniji na većoj koncentraciji etanola.
Suprotan zahtjev od ovog je da je razblaživanje potrebno raditi u obrocima i postepeno sa pauzama od minimalnih 15 dana, i da je nakon konačnog razblaženja potrebno isto tako neka dva mjeseca za stabilizaciju.
Ako je ta rakija već stavljena u hrastovo bure onda joj se prije svega mora dozvoliti vrijeme da ekstrahuje iz hrasta ono što će joj oplemeniti miris i ukus dozrijevanjem. To je okvirno nekih 3-6 mjeseci za ne baš prevliki uticaj hrasta. Mora minimalno da poprimi zlatno žutu boju i da ne doživi preveliku promjenu na okusu i mirisu. Nakon toga se iz novijeg bureta prebacuje u neko starije isluženo na višegodišnje dozrijevanje
-
Hvala ti @bistrice 22.10.2017. je stavljena u drvenu hrastovu bačvu na dozrijevanje pa lja planiram čekati do božića za razrijeđivanje.
To bi bilo 8 tjedana . Bačvica je nova ovinjena i u njoj je sad ta nova komovica. Ja ću čekati da joj se boja promjeni koliko sdam čotao bilo bi idealnpo u antikno zlatnu boju.
Međutim ti ovdje spominješ vrijeme 3-6 mjeseci odležavanja u hrastovoj bačvi pa me to zbinjije pomalo.
I sam zna da sam ove godine radio po tvojim savjetina i sad sa veseljem očekujem rezultate.
Uz napomenu da je komovica od traminca koji je imao 100 Oe šećera.
Ja sam pekao od čistog koma u koji nisam ništa dodavao i dobio sam 23 litre rakije 73% vol.
Puno te pozdravljam i nreizmjerno zahaljujem na savjetima i preporukama.
-
Boja koju spominješ je ona koju će rakija dobiti nakon dugogodišnjeg odležavanja u buretu. Ja ti ovdje govorim o trenutku u kom bi tu rakiju trebalo prebaciti iz novog u ono starije, isluženo, gdje će dozrijevanjem ekstrahovane materije uz mikrooksidaciju doživjeti promjene kroz reakciju sa onim iz destilata, i dati novi kvalitet.
Mora se razlikovati period odležavanja u novom buretu koji prije svega znači ekstrakciju sastojaka, od onog u starom buretu koji znači njihove dugogodišnje promjene kroz lančani niz hemijskih reakcija u kojima nastaje buke. Arome starenja, pa i promjena boje kao posljedica. Period od 3-6 mjeseci je prije svega period koji se odnosi na količinu i proporciju materija koju destilat izvuče ili razgradi iz hrasta. Odnosi se prvenstveno na poželjnu zapreminu tih buradi u ovoj situaciji. To je 350-600 litara. U manjim buradima je ta ekstrakcija brža i veća zbog veće dodirne površine po litri destilata pa se i skraćuje to vrijeme.
Tako da ti jedan od orijentira može biti promjena boje iz blijede i anemične u zlatkasto žutu, i ono što sam već rekao, potrebno je da ne dođe do prevelike promjene ukusa i mirisa. Prije svega mislim na fenolna jedinjenja, tanine i sl. Kod aromatične komovice, kao što je ova od traminca, je to dodatno problematično jer ona ima svoj kvalitet u terpenskim i sličnim jedinjenjima koja će dijelom biti neutralisana. Naročito ovakvim starenjem u hrastovom buretu pa je potrebna još veća pažnja kako bi se eventualno napravio balans između primarnih aroma i aroma starenja. Na žalost ne mogu ti više pomoći jer je ovdje glavni akcenat na organoleptičkom praćenju promjena koje se dešavaju.
-
Mislim da sam sve dobro razumjeo i da je sad jedino važno sa sam rakiju ispekao po pravilnom slijedu. Zato sam i nabavio tu malu bačvicu koja mi je tu u Zagrebu i destilat mi je pod kontrolom. Ja sam jučer ulio malo tog destilata u malu čašicu razrijedio sa malo destilirane vode i popio. Za jedan tjedan je jako malo promijenjena boja. Ali sad ću čekati do božića uz povremene kontrole i kušanja pokušati procijeniti trenutak kad je najbolje ići na razrijeđivanje po mom ukusu. Našao sam i knjigu od dr. Jovića pa sam i to štivo malo čitao.
Veseli me činjenica da sam napravio sve kako treba i vjerujem u dobar rezultat
Još jednom ti zahvaljijem na savjetima i mi koji nismo u toj branši vješti napravimo što bolji proizvod.
A čitao sam i postove na forumu "Sve o vinu" jer se tamo vode aktivne rasprave o temama koje su mi od interesa.
Živ mi bio i javit ću rezultate
-
Danas sam kušao novu rakiju 34 dana stoji nerazblažena u drvenoj bačvi i ima oko 71% vol. Razblažio sam je destiliranom vodom na 40% i kušao. Prvi put sam radio duplu destilaciju. Sad mi je jako teško odrediti kvalitet, pa sam pokušao usporediti sa prošlogodišnjom koja je pečena na starinski način. Moj je subjektivni dojam da ova nova ima potpuno drugačiji i miris i okus od ove druge. Do sada nisam imao prilike kušati rakije dobivene duplom destilacijom pa mi se i teško odrediti.
-
Na 40%? Da nije malo preslaba? Ja sam je znao vagati na 45-47%, bez odvajanja prvijenca i nije bila prejaka, niti je stršao alkohol.
-
2,5 dcl sam samo napravio samo za probu.Pokušavam usporediti staru i novu rakiju evi i sad je prije ručka pijem i čini mi se da ima fine mirise.
40% to je za mene dovoljno a za goste ću napravit i jaču. Ova obojena iz drvene bačve mora bit dobra.
a ništa kad se sastanemo probat više putajavascript:void(0);
-
Sad sam komovicu koja je 9 tjedana odležala u drvenoj bačvi zazblažio destiliranom vodom sa 70% na 46% i kao takvu sam vratio opet u tu istu drvenu bačvu od 17 litara. Sad planiram čekati tri mjeseca da se to sve skupa ukonponira i da se okusi sjedine.
-
Prošlo je tri mjeseca koliko je razrijeđena komovica stajala u novoj ovinjenoj drvenoj bačv1. Poprimila je blijedožutu boju. Sad je alkohol 47% i to bi za sada ostavio. Po mišljenju kušača rekli su da je jako dobre kvalitete.
Nisam više želio držati u bačvi već sam je prelio u stakleni balon. Da mi ne bi preuzela previše tanina iz drveta.
A kako mi je ovo prva rakija koju sam pekao po uputama sa foruma jako sam zadovoljan. Sać će nova koja dođe moći i dugo stajati u bačvici nerazrijeđena. Jer ove ima dovoljno za mene do dozrijevanja nove.
-
Ove godine kom je od graševine. šećeri su bili preko 20 baboa i nije tretiran sa pirovinom. SAmo sam ga ostavio na fermentaciji i sad nakom 5 tjedana je sa 20 pao na 6 baboa. Čuvao sam ga u tatborenoj bačbi sa vrenjačom. Trop ima jako lijep miris. Da li je trop dovoljno fermentirao za pečenje jer idući vikend imam u planu krenuti sa destilacijom
-
Ove godine kom je od graševine. šećeri su bili preko 20 baboa i nije tretiran sa pirovinom. SAmo sam ga ostavio na fermentaciji i sad nakom 5 tjedana je sa 20 pao na 6 baboa. Čuvao sam ga u tatborenoj bačbi sa vrenjačom. Trop ima jako lijep miris. Da li je trop dovoljno fermentirao za pečenje jer idući vikend imam u planu krenuti sa destilacijom
Dovoljno, ne brini, nize od toga ti i nece ici, trop odvri u tjedan dana
nema se kaj cekati sa pecenjem rakije, samo se moze razluftati ili ukiselit gornji dio
-
I ja termički obrađujem trop i vinske taloge + crno grožđe + jabuke + breskve. Sve u mixu, rezultati odlični.
-
Za ovu godinu gotovo u prepeku sam dobio 23 litre komovice 68% vol. Sad će u drvenu bačvu na odležavanje.
-
Probušio mi se na više mjesta (hrđa) kotao za hlađenje pa me zanima zna li netko gdje bih mogao nabaviti novi ili možda rabljeni?
Trgovine i oglasici nude samo komplete, nisam našao samo taj kotao za hlađenje.
Ima li netko neku ideju? Hvala!
-
Vidi limarija Sebastijan. I ne otvaraj novu temu za ovakvu sitnicu, to pitaš u sklopu postojećih, svi vidimo tvoj upis. Molim modove da ovo uklone kao temu, da nam se ne mota po forumu.
-
Pogledat ću kod njih, hvala ti.
Isprike za otvaranje teme ako je to suprotno pravilima foruma. Nije mi namjera bila povećati vidljivost nego ne "kvariti" postojeće teme. Meni se činilo da se na ovoj temi "pečenje rakije" vrlo kvalitetno raspravlja o samom postupku pečenja rakije i da bi ju moj post o hrđavom kotlu samo kvario :). I inače mi se čini da je možda bolje otvarati dedicirane teme koje onda ako nisu atraktivne potonu u zaborav, umjesto da teme s dobrim diskusijama proširujemo i razvodnjujemo. Ali, to je samo moje mišljenje, ne moramo dalje o tome, pogotovo ne u ovoj temi.
-
Ima tema "Oprema i pribor za destilaciju", pa sam mislio da si tu mogao. Sve ok, pozdrav !
-
Opet bumo smjeli peči rakiju ! https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/ukidaju-se-trosarine-za-male-proizvodace-rakije
-
Pozdrav prisutnima,
pitanje vezano uz bačve za rakiju....
U prethodnim porukama spomentu je bačvar Pišković, čiju bačvu sam nedavno dobio od prijatelja. On je unutra imao vino, a ja je planiram koristiti za rakiju,
no bačvica je premazana izvana nekim sredstvom (neki lak ili lazura..?). Da li je u tom slučaju pogodna za čuvanje rakije?
Hvala!